Šest dana nakon parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta, Milo Đukanović je na kraju priznao rezultate izbora. To je najgori rezultat DPS-a, njegove partije, koja je na vlasti od formiranja 1990. godine: 35,06% glasova. Iako ovaj broj osigurava DPS-u 30 od 81 mjesta u Parlamentu, formiranje nove vlade i imenovanje premijera od sada je u rukama opozicije. Opoziciju predstvlja tripartitna koalicija sačinjena od konzervativaca „Za budućnost Crne Gore“, demokrata „Mir je naša nacija“ i liberala „Crno na bijelo“. Nosioci tri liste već su objavili namjeru da sarađuju u formiranju nove vlade koju će činiti eksperti a ne političari.
Predsjednik optužuje pobjednike da hoće da se pridruže srpskom i ruskom taboru. Njegov slogan? „Ne damo zemlju“. Ideja koju vođe opozicije odbacuju, odlučni da nastave evropsku integraciju zemlje i njen ostanak u NATO savezu, pristupanje koje je Đukanovića koštalo prijateljstva sa Rusima.
Kobna greška
„Buduća vlada neće izaći iz NATO saveza niti će povući priznanje Kosova“, izjavio je Dritan Abazović, vođa koalicije „Crno na bijelo“, naglašavajući da mala balkanska republika nema nikakvu namjeru da postaje „pokrajina Srbije niti da bude dio neke Velike Albanije“. Lider pro-pravoslavnog saveza „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić potvrđuje: „Mi smo okrenuti ka Zapadu i šaljemo poruku mira svojim najbližim susjedima“.
Opozicija je znala da iskoristi grešku vlasti: zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojen u decembru prošle godine. Taj zakon predviđa prenos vlasništva Srpske pravoslavne crkve, koja je na tlu Crne Gore 700 godina, u vlasništvo države. Perspektiva prenosa crkvenih relikvija i manastira je izazvala raspravu bez presedana.
Tokom cijele zime i sve do pojave epidemije Covid-19, mala zemlja od 630 000 stanovnika, od kojih su 74% pravoslavci a 30% etnički Srbi, organizovala je litije svaki treći dan, što je bilo praćeno hapšenjem sveštenika. Nezadovoljstvo se brzo pretvorilo u medijski rat između DPS-a i opozicije.
Posljedica: 76% upisanih birača je izašlo na izbore, rekordno biračko učešće. „Bilo bi netačno da se zaključi da je Đukanović pao samo zbog Srpske pravoslavne crkve“, naglašava istraživačka novinarka Milka Tadić Mijović. „Građansko društvo je odigralo značajnu ulogu. U jednoj zemlji kao što je Crna Gora, koja nije prava demokratija, čudo je da je Đukanović izgubio“.
Pravac Evropska Unija
Nova vlada će imati pred sobom izazov da ponovo krene u pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj Uniji, zadatak koji Đukanović nije znao da obavi. Pregovori sa EU traju već osam godina bez rezultata zbog oglušenja vlasti da reformiše državu. „Od 35 poglavlja za pregovore sa EU samo jedno odgovara uslovima“, objašnjava Zdravko Krivokapić sa liste „Za budućnost Crne Gore“. „Moramo tome pristupiti ozbiljno i odgovorno.“ Dritan Abazović, iz koalicije „Crno na bijelo“, to garantuje: „Mafija neće više upravljati Crnom Gorom“.
Katja Svarovskaja, Crna Gora
Bonus video:
