Amandmani na Ustav Crne Gore iz 2013. godine, koje su pored koalicije DPS-a i ostalih partija, podržali SNP i Pozitivna Cna Gora, nisu se u praksi pokazali kao efikasni u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sada se nakon odlaska DPS-a sa vlasti pokazuje zašto su amandmani na Ustav u stvari usvojeni. S obzirom na to da su Sudski savjet, VDT i Ustavni sud (US) u nekom obliku v.d. stanja oni ipak funkcionišu i funkcionisaće dok nova većina ne obezbijedi 2/3 ili 3/5 podršku u Skupštini da se izabere VDT, sudije Sudskog savjeta i sudije Ustavnog suda.
Dakle, vlast se promjenila ali bez DPS ili SD nema dovoljne većine za izbor novih sudija Sudskog savjeta i VDT-a. To opet znači da nema ni borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nema nezavisnog sudstva, tužilaštva i Ustavnog suda, odnosno vršioci dužnosti će štititi interese DPS-a, iako nisu više na vlasti, jer su ih oni izabrali.
Za izbor novih članova Sudskog savjeta, VDT-a i sudija US potrebno je najmanje 49 poslanika, odnosno 41 poslanik većine, 3 poslanika iz Bošnjačke stranke, dva iz albanskih partija, dva iz SDP-a i jedan iz SD-a ili DPS-a. Treba pokušati ali to je izvjesno nemoguća misija.
Osnovno načelo demokratije je da se poštuje volja većine, a funkcionisanjem u v.d stanju Sudskog savjeta, VDT i sudija US ove institucije postavljene voljom DPS-a, sada manjine, i dalje će biti inertne kad je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Ako se ne obezbijedi 49 poslanika onda su u borbi protiv kriminala i korupcije novoj vlasti - ruke vezane. Međutim, ako većina ne može da obezbijedi podršku 49 poslanika, onda se mora obratiti biračima sa pitanjem da li su za to da se izvrše izmjene amandmana na Ustav, na način da je za izbor sudija Sudskog savjeta potrebna prosta većina kao i za izbor VDT, sudija Ustavnog suda i za izmjenu izbornog zakona.
Prethodno se mora usvojiti Zakon o referendumu koji se usvaja prostom većinom. Članom 2 stav 1 Ustava CG određeno je: Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Na dan izbora građanin ne prenosi sav svoj suverenitet na predstavnika, poslanika ili odbornika, već dio suvereniteta ostavlja za sebe da se putem referenduma može izjasniti o svim pitanjima, iz nadležnosti Skupštine, pa i o predlogu za izmjenu Ustava.
Građani su na posljednjim izborima otkazali većinsko povjerenje DPS-u i on nema pravo da blokira rad novoj vlasti u nedogled, na osnovu usvojenih amandmana iz 2013. Ne može jedan saziv Skupštine da odredi pravila svim budućim sazivima Skupštine, može da pokuša što je i uradio DPS 2013. da sudstvo tužilaštvo i Ustavni sud rade za njih, u v.d. stanju, i kada izgube vlast. Zato posljednja riječ pripada građanima CG, kod formiranja Skupštine kao i kod izmjena Ustava.
Trenutna većina može u Skupštini, prostom većinom, da usvoji zakon o referendumu, da se zakonom odredi da je za promjenu Ustava neophodno da na referendum izađe 50% upisanih birača i da se većina izjasni da želi promjene Ustava, na taj način da se deblokiraju institucije i da se ispoštuje volja većine građana, kao osnov demokratije.
Grupa birača Građanska Akcija
Bonus video:
