„Prvi put od početka pandemije postoji nada u bolju budućnost“, piše glavna ekonomistkinja OECD Lorens Bun u novoj prognozi ekonomskoj razvoja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Ali dodaje i da će put oporavka biti pun opasnosti i da će za neke zemlje trajati duže nego za druge.
Svjetska ekonomija će u ovoj godini zabilježiti pad od 4,2 odsto, ali će iduće godine za isto toliko da poraste, navodi se u izvještaju. Kod 37 članica OECD, pad će biti još veći (-5,5%), a oporavak će ići sporije. Njemačka može da se tješi time da će njena privreda u ovoj godini imati manji pad od prosjeka Evropske unije.
Da svjetska ekonomija ukupno bolje stoji nego recimo SAD ili evrozona za to je zaslužna prije svega Kina. Zemlja iz koje se kovid-19 proširio po čitavom svijetu jedina je nacionalna ekonomija koje neće zabilježiti pad, nego rast (+1,8%). Uz to, za iduću godinu predviđa se rast kineske ekonomije od 8%, što je veoma puno u poređenju s drugim ekonomijama.
Očekivanja OECD kada je riječ o globalnoj recesiji u ovoj godini otprilike se poklapaju sa prognozom koju je jesenas iznio Međunarodni monetarni fond (MMF). Ali, što se tiče rasta u idućoj godini OECD (+4,2%) je manje optimističan od MMF koji očekuje rast od +5,2 procenta. OECD je sigurno manje optimističan zbog drugog talasa pandemije koji hara u mnogim zemljama.
Sve zavisi od vakcine
Pretpostavka svakog oporavka je, prema OECD, da novo izbijanje zaraze može da bude ograničeno i da vakcina bude većinom dostupna do kraja 2021. godine. Ali, šta ako pritom nastanu ozbiljni problemi s raspodjelom vakcine ili ako se pojave neočekivane nuspojave? „To bi veoma opterećivalo privredu i povećalo rizik da slabije nacionalne ekonomije i preduzeća dospiju u finansijsku krizu, što bi imalo globalne posljedice“, odgovara ekonomistkinja Bun.
Nezaposlenost je među članicama OECD za 1,25% veća nego prije pandemije. U SAD i Kanadi ona je međutim više porasla nego u Evropi. To je tako prije svega zbog brojnih programa skraćenog radnog vremena u Evropskoj uniji kod kojih država zaposlenima isplaćuje dio plata umjesto poslodavca kako bi preduzeća mogla da odustanu od davanja otkaza.
Povećava se nejednakost
Sektor niskih plata naročito je pogođen. „Za zaposlene s niskim kvalifikacijama i one s malim platama posebno mnogo je smanjen broj radnih sati“, navodi se u izvještaju OECD. „To još više povećava ionako veliku nejednakost koja je postojala i prije pandemije.“
I mladi ljudi koji sada traže posao trenutno su u lošijem položaju. „Krajnje je teško u sred krize stati na sopstvene noge na radnom tržištu“, ocjenjuje Bun.
Izvještaj OECD hvali brojne pakete za spas privrede kojima su države, često uz pomoć centralnih banaka, svoje nacionalne privrede uspjele da sačuvaju od najgorih posljedica.
Sada je „presudno da oni koji imaju političku odgovornost takvu pomoć i dalje pružaju kako bi obezbijedili preživljavanje privrednih grana, preduzeća i s tim povezanih radnih mjesta“, kaže Bun. „Lekcija koju smo naučili iz proteklih mjeseci je da su te mjere odgovarajuće.“
Preporuke politici
Izvještaj izričito upozorava da se ne smiju prerano obustaviti mjere pomoći. „Cilj bi za sve zemlje trebalo da bude izbjegavanje preranog i naglog obustavljanja programa pomoći“, navodi se u izvještaju. Vlade bi, osim toga, trebalo da misle kako da se stvarno pomogne onima koje je kriza naročito jako pogodila, smatraju u OECD.
Tri preporuke je OECD uputio onima koji nose političku odgovornost. Prvo, oni bi morali da investiraju u osnovna područja, kao što su „obrazovanje, zdravstvo i fizička i digitalna infrastruktura“. Drugo, trebalo bi odlučno da djeluju kako bi spriječili „porast siromaštva i nejednakosti s obzirom na prihode“. Treće, OECD poziva sve na jaču međunarodnu saradnju: „Svijet ne može da riješi globalnu krizu tako što će svaka zemlja da djeluje za sebe.“
Na kraju, glavna ekonomistkinja OECD Lorens Bun unosi i malo umjerenog optimizma: ona se nada da će svijet nakon pandemije „biti manje-više isti - ali ipak malo bolji“.
Bonus video:
