KOMENTAR NEDJELJE

Uhljebi

Nosioci tri pobjedničke liste potpisali su sporazum u kojem se navodi da će “izvršiti potpunu depolitizaciju ključnih institucija...“. Nameće se logično pitanje - ako to ne ispune, zašto bi sjutra ispunili bilo koje drugo obećanje

54667 pregleda 371 reakcija 126 komentar(a)
Partije (ne)će određivati kadar: Krivokapić i Bečić, Foto: Boris Pejović
Partije (ne)će određivati kadar: Krivokapić i Bečić, Foto: Boris Pejović

Alo, ma ko si ti bre? Moj šef je Andrija.

Tako bi mogao da zvuči dio razgovora Milutina Đukanovića, trenutno poslanika Nove srpske demokratije i navodnog kandidata za predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), sa resornim ministrom Mladenom Bojanićem ili, recimo, ministrom finansija Milojkom Spajićem. Ili, zašto da ne, i sa premijerom Zdravkom Krivokapićem.

I ne samo da bi mogao tako da zvuči dio razgovora Đukananovića sa ministrima, već bi tako mogla da se odvija komunikacija bilo kojeg partijski utemeljenijeg funkcionera sa bilo kojim ministrom.

Partitokratija u Crnoj Gori mogla bi da postane tema naučnih radova. U fusnotama takvih radova bi se mogao naći i genijalni naslov analize u “Vijestima” od prije petnaestak godina kada je Ranko Krivokapić, povlačeći nevoljnu partiju da glasa protiv potapanja Tare, slao prijeteće poruke DPS-u. “Ako DPS potopi Taru, SDP će napustiti kajakaški savez“.

Sada bi dobar naslov bio:

“Ako se Vlada opet netransparetno zaduži, Medo će se istresti na Tviteru, a Radulović zaposliti još nekog člana familije“.

Ogoljena politička pijaca.

Podsjetimo, svim partijama ili koalicijama današnje vlasti jedno od ključnih predizbornih obećanja bilo je depolitizacija javne uprave.

Nosioci tri pobjedničke liste Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Ditan Abazović potpisali su sporazum u kojem se navodi da će “izvršiti potpunu depolitizaciju ključnih institucija...“

Nameće se logično pitanje - ako to ne ispune, zašto bi sjutra ispunili bilo koje drugo obećanje.

Treće, svim partijama i Vladi, makar i retorički, cilj je punopravno članstvo Crne Gore u EU, a jedan od ključnih uslova za to je depolitizacija i profesionalizacija javne uprave.

Pri tome, nije samo sporno šta će partijski uhljebi na pozicijama u državnoj upravi, već je upitna i njihova sposobnost, a dilema da li će im na prvom mjestu biti lični i partijski interes ili interes države ili građana je lažna.

Matematički, sve partije i partijice koalicije “Za budućnost Crne Gore”, osim Nove i eventualno DNP-a, gotovo izvjesno ne bi prešle cenzus da su izašle ili da izađu na izbore samostalno tako da je računica koliko im pripada funkcija nakon izbora - duboko pogrešna.

Koliko je, kako kaže šef SNP-a Vladimir Joković, nekima pala funkcija sa neba, aludirajući i na premijera i njegove apostole, toliko je i Jokoviću palo sa neba da bude dio pobjedničkog saveza.

Građani su dominatno glasali protiv DPS-a, protiv modela vladanja i dobrim dijelom radi “odbrane svetinja“, a ne za Jokovića ili bilo koju ličnost ili stranku vladajućeg saveza.

Prvo su partijske kvote i liderske sujete bile prepreka za formiranje Vlade što je DPS u međuvremenu iskoristio da uništi arhive i presloži dokumentaciju, dodatno zaposli svoje kadrove i opustoši budžet, kako bi zagorčao život nasljednicima.

Upravo zbog oduglovlačenja oko formiranja vlade došlo se u pravno problematičnu situaciju i sa zaduživanjem, i sa budžetom, i sa MA... i ko zna šta će sve isplivati kada se sve institucije oslobode DPS-a i njihovih satelita. Poslije izbora u Crnoj Gori smo okrenuli igricu.

Ministri ili većina njih je trebalo da budu političari, a eksperti direktori uprava, preduzeća, fondova...

Prvoborci koji su 20-30 godina gubili u dresovima opozicije, sada pokazuju ozljede na cjevanicama koje im je nanio DPS.

Umjesto njih, igraju novi i mlađi, tek pomalo povučeni za dres od strane DPS-a.

To što govore novim i mlađim kolegama čuje i publika.

Te najave, vapaje, prijetnje o partijskoj raspodjeli funkcija po dubini, publika može čuti samo na jedan način - očekivanja o promjenama 30. avgusta bila su uzaludna. Sjaši Kurta, da uzjaše Murta.

Umjesto da pomognu, sve čine da odmognu novoj Vladi, koja daleko od toga da je bezgrešna.

Daleko od toga da u partijama sadašnje vlasti nema kvalitetnog kadra, ali galama koju dižu i način na koji se ophode dežurni kritčari iz pobjedničkih redova ukazuje da su više zainteresovani za puka uhljebljenja, a ne da na određena mjesta postave stručne ljude.

Objavljivanje spiska podjele institutucija, uz već postojeću percepciju o Vladi koja neće biti dugog vijeka i faulova koje pravi, sužava prostor za uopšte prijavljivanje ili prijem kvalitetnog kadra.

Iliti, dobrodošli uhljebi.

Stvar se rješava prosto. Usvajanjem izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji je važio do prije nekoliko godina i prema kojem prvi sa liste mora biti primljen na posao, osim u slučaju afirmativne akcije za manjine. Jedina institucija koja mora biti oslobođena političkog uticaja je Uprava za kadrove.

Taj kvalitetan zakon DPS je promijenio tako da ministri i starješine organa imaju praktično pravo da uposle bilo koga.

Zdravka Krivokapiću i Mladena Bojanića koji je jedini ministar koji je lupio partijama šakom o sto, u ovome treba podržati, ako su bili iskreni kada su saopštili da im partije neće određivati kadrove, ili makar ne sve.

Na kraju, vratimo se zamišljenom razgovoru sa početka teksta. Od prvog dana Vladu više krituju oni koji su digli ruke za nju nego politički oponenati. Cilj tih kritika je gubitak njene javne podrške i politička trgovina.

Ako Krivokapić pristane na raspodjelu kolača po diktatu partija, njegova Vlada neće samo izgubiti povjerenje javnosti, nego se neće pitati ni za šta - po dubini.

Namjera postavljanja partijskih kadrova po dubini nije samo puko uhljebljavanje. Više liči na stratešku pripremu za rekonstrukciju Krivokapićeve Vlade.

U koju bi na gotovo ušli grlati partijski komesari.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")