Prije nepunih 20 godina pojedini vodeći svjetski naučni umovi prorokovali da ćemo se grubo probuditi nakon okončanja doba nafte i upozorili da će to izazvati ogromni nedostatak raspoložive energije. Danas je jasno da su posve promašili s tom prognozom - poput onih statističara koji su sredinom 19. vijeka vjerovali da će ulice Njujorka i Londona najkasnije za koju deceniju biti ugušene u konjskom izmetu, zbog ogromnog rasta broja kočija i diližansi. Ono što tadašnji eksperti nisu uzeli u obzir bio je tehnološki napredak, pronalazak automobila i fosilnih goriva.
U međuvremenu se pokazuje da će u budućnosti biti sasvim dovoljno energije, ali samo u drugačijoj formi, iz drugih izvora i drugačije raspoređenih po svijetu. I to u količinama koje su do prije neku godinu bile prosto nezamislive. Do tog zaključka dolazi novi izvještaj britanskog think-thanka “Carbon Tracker” pod naslovom “The Sky’s the Limit”. Ključna poruka: postoje ogromni novi izvori energije, solarne elektrane i vjeternjače mogu - čisto teoretski gledano - da na svjetskom nivou pokriju potrebu za energijom i sto puta većom od današnje. Jer, za razliku od nafte, gasa i uglja - sunca i vjetra ima neprestano u neograničenim količinama, čime bi se već za koju deceniju cijeli svijet mogao opskrbiti čistom i obnovljivom energijom.
“Na putu smo u jednu novu epohu, uporedivu sa Industrijskom revolucijom”, kaže Kingsmil Bond, koautor izvještaja. Fosilna goriva bi do sredine 2030-ih mogla biti anulirana iz sektora proizvodnje električne energije, a do 2050. iz cjelokupnog snabdijevanja energijom. Istovremeno će doći i do pada cijena struje, glasi njegova procjena. Od čega bi mogli da profitiraju i milioni ljudi u zemljama sa nižim prihodima.
Smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva će se promijeniti i globalni odnosi moći. Trenutno siromašne zemlje bi mogle da budu najveći profiteri: one imaju najveći potencijal za solarne i vjetroelektrane i to bi mogle enormno da iskoriste. “Afrički kontinent je velesila za obnovljive energije, sa 39% globalnog potencijala”, piše u izvještaju.
U zemlje sa lošijim izgledima spada, sa druge strane, Njemačka, koja -u poređenju sa puno drugih zemalja - ima relativno veliku potrošnju nafte, gasa i uglja. Površina za vjeternjače i solarna postrojenja je knap - oko nje se razvila bespoštedna borba među konkurencijom, a sunčanih dana ima veoma malo. Ali uprkos velikim troškovima preusmjeravanja ka novim izvorima energije, Njemačka vodi, po mišljenju eksperata, pri energetskom zaokretu. “Šansa za Njemačku leži u tome što može da bude proizvođač novih tehnologija i ideja, koje bi se prodavale po cijelom svijetu”, kažu autori. Time bi Berlin mogao da ima vodeću ulogu u budućem globalnom energetskom sistemu.
Pored svih drugačijih razmišljanja, eksperti iz ove studije smatraju da ima dovoljno prostora za solarne panele i vjeternjače. Površina potrebna za sve solarne kolektore, da bi pokrili kompletnu globalnu potražnju za električnom energijom, iznosi 450.000 kvadratnih kilometara. To je 0,3% globalne kontinentalne površine. I puno je manja od površine na kojoj se trenutno eksploatišu i proizvode fosilna goriva.
(Süddeutsche Zeitung)
Prevod: Mirko Vuletić
(Naučna studija: https://carbontracker.org/reports/the-skys-the-limit-solar-wind/)
Bonus video:
