Evropska unija je i dalje najbolja garancija za mir, demokratiju i prosperitet na našem kontinentu. Tokom više od 70 godina pomagala nam je da prevladamo razlike i ojačamo jedinstvo našeg kontinenta. Međutim, ova dostignuća ne smijemo uzeti zdravo za gotovo. EU mora nastaviti da reaguje na izazove našeg vremena kako bi napredovala ka boljoj budućnosti.
Proširenje EU jedan je od elemenata koji će izgraditi tu budućnost, zasnovanu na iskrenoj posvećenosti i zajedničkoj viziji. Vođeno vrijednostima Unije i zasnovano na jasno utvrđenim uslovima, proširenje se pokazalo jednim od najuspješnijih instrumenata za promovisanje mira i stabilnosti te političkih, ekonomskih i društvenih reformi. Politika proširenja takođe je bila ključna za jačanje prisutnosti EU na globalnoj sceni, osiguravajući tako našu kolektivnu bezbjednost. Zato trebamo nastaviti tim putem.
Nakon uspješnog proširenja na jug i istok, EU je sada u postupku integracije Zapadnog Balkana smještenog u samom srcu našeg kontinenta. Perspektiva članstva u EU je ovom regionu prvi put ponuđena na samitu Evropskog savjeta održanom u Feiri u junu 2000. godine za vrijeme portugalskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije, kada su šefovi država i vlada potvrdili da su zemlje Zapadnog Balkana koje učestvuju u Procesu stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU. Ovaj princip, sadržan u „Solunskoj agendi za Zapadni Balkan“ i ponovo potvrđen u Sofiji 2018. i u Zagrebu 2020. godine, još od tada predstavlja okosnicu politike EU prema vašem regionu.
Trenutno su u toku pregovori o pristupanju sa Crnom Gorom i Srbijom. U martu 2020. godine Savjet je dao saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Savjet je takođe usvojio novu metodologiju proširenja koja će oživjeti proces pristupanja i učiniti ga predvidljivijim i podložnijim snažnijem političkom usmjeravanju.
Koristeći ovu poboljšanu metodologiju, održali smo prve političke međuvladine konferencije sa Crnom Gorom i sa Srbijom tokom portugalskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije. Cilj nam je da tokom cijelog procesa pristupanja usmjerimo napore obje države na vladavinu prava, osnovna prava, funkcionisanje demokratskih institucija i reformu javne uprave, kao i na ekonomske kriterijume. Ukratko: na bolje uslove života stanovništva i veću otpornost na uticaj trećih zemalja.
Veoma smo zabrinuti što još nismo uspjeli da započnemo pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uprkos činjenici da je Savjet još u martu 2020. donio odluku da se to uradi. Obje zemlje su sprovele brojne reforme, a Sjeverna Makedonija je uložila puno političkog kapitala u proširenje, čak je promijenila i sopstveno ime. Krajnje je vrijeme da EU ispuni svoja obećanja. Njemačka i Portugal su kao predsjedavajuće zemlje Savjetom EU uložile mnogo truda u pronalaženje kompromisa koji bi nam omogućio da krenemo dalje, a Slovenija će za vrijeme svog predsjedavanja nastaviti da ulaže napore, nadovezujući se ono što je dosada urađeno. Uvjereni smo da bilateralna pitanja ne bi trebalo da koče napredak u vezi sa korakom koji je od tako velikog značaja kako za EU, tako i za Zapadni Balkan.
Upravo proces proširenja i perspektiva članstva u EU nude najbolji mogući okvir za prevazilaženje različitih stavova među svim partnerima na Zapadnom Balkanu. Stoga ćemo se i dalje snažno angažovati i pozivati na brzo uklanjanje trenutne blokade koja potkopava vjerodostojnost Evropske unije i koja je u suprotnosti s našim strateškim interesom za stabilnost Zapadnog Balkana - s ciljem da što ranije ostvarimo još jedan važan korak na putu prema dugoročnoj stabilnosti i razvoju Zapadnog Balkana.
Svjesni smo da je proces proširenja posebno zahtjevan i težak. O tome svjedoči i put Portugala i Slovenije prema EU. Međutim, koraci potrebni za ispunjavanje kriterijuma za članstvo u EU namijenjeni su poboljšanju administrativnih kapaciteta i socijalnih uslova kandidata i služe prije svega dobrobiti njihovih sopstvenih građana. Drugim riječima, proširenje nema za cilj samo jaču Uniju, nego i demokratskije, pravednije i transparentnije institucije koje ljudima nude veći broj mogućnosti i bolji životni standard.
EU je najveći trgovinski partner Zapadnog Balkana. Preduzeća iz EU su nesumnjivo vodeći investitori u regionu. Međutim, odnosi Evropske unije i Zapadnog Balkana sadrže mnogo više od same trgovine. EU pruža finansijsku i tehničku podršku kako bi se unaprijedilo funkcionisanje demokratskih institucija i poboljšala povezanost u regionu, a nastaviće to da čini i u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć. Većina građana Zapadnog Balkana sada lakše putuje u EU. Kosovo je jedina zemlja u regionu na koju se još uvijek ne primjenjuje liberalizacija viznog režima. Posvećeni smo cilju da postignemo napredak u ovom procesu. Osim toga, građani i preduzeća iz regiona već učestvuju u programima Evropske unije kao što je Erasmus+, koji podržava razmjenu studenata, ili kao što je COSME, evropski program za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, da spomenemo samo dva.
Naposljetku, EU je i prostor solidarnosti. Od početka pandemije COVID-19 Evropska unija se odazvala na poziv na djelovanje Svjetske zdravstvene organizacije i pomogla je da se prikupi gotovo 16 milijardi eura. Svaki treći euro ili dolar potrošen za globalnu platformu za vakcine (COVAX), koja zemljama s niskim i srednjim prihodima obezbjeđuje pristup vakcinama, dolazi iz Evropske unije i njenih država članica. Evropska unija je uložila blizu 3 milijarde eura u predfinansiranje proizvodnje vakcina putem sporazuma o prethodnoj kupovini sklopljenih s farmaceutskim kompanijama, što će biti od koristi građanima širom svijeta, uključujući i Zapadni Balkan. Prve doze su već isporučene, a još će ih više doći. Povrh toga, Evropska unija je podržavala region od samog početka krize, mobilišući značajan paket u iznosu od 3,3 milijarde eura u cilju rješavanja neposredne zdravstvene krize i ublažavanja njenih socijalno-ekonomskih posljedica, kao i investicioni paket u iznosu do 9 milijardi eura za srednjoročni oporavak i razvoj regiona.
Zemlje Zapadnog Balkana su takođe pokazale značajnu uzajamnu solidarnost kada je riječ o pandemiji. Poboljšana regionalna saradnja ostaje ključni faktor za potpuno korišćenje privrednog potencijala regiona i promovisanje dobrosusjedskih odnosa i pomirenja. Nadamo se da će zemlje Zapadnog Balkana na samitu u okviru Berlinskog procesa 5. jula preduzeti sljedeće ambiciozne korake ka ostvarivanju svog istorijskog projekta, Zajedničkog regionalnog tržišta, čime će se u regionu uvesti četiri slobode EU.
EU kao unija različitih država članica, svaka sa svojom tradicijom i istorijom, neće moći da bude uspješna ako ne bude sačuvala svoje zajedničke vrijednosti. Uzmimo naše tri zemlje, Njemačku, Portugal i Sloveniju, koje trenutno čine „trio“ predsjedavajućih zemalja Savjetom EU. Imamo različite istorije i iskustva, ali vjerujemo u ono što je Žan Mone, jedan od osnivača Evropske unije, jednom rekao: „Natjerajte ljude da rade zajedno, pokažite im da izvan njihovih razlika i geografskih granica leži zajednički interes.“ Taj zajednički interes je miroljubiva, snažna i prosperitetna Evropa, sposobna da sačuva svoje interese i vrijednosti u sve konkurentnijem svijetu. Kako bi se to postiglo, Zapadni Balkan mora da postane dio Evropske unije.
Autori su ministri inostranih poslova Njemačke, Portugala i Slovenije
Bonus video:
