Već nekoliko nedjelja ponovo se diže prašina oko još uvijek najveće društvene mreže na svijetu. Niz članaka u „Vol strit džornalu“ otkrio je brojne neregularnosti u kompaniji Fejsbuk.
Stroga pravila objavljivanja koja važe za vlasnike 5,8 miliona takozvanih VIP korisničkih računa, primjenjuju se samo u ograničenoj mjeri. Recimo, fudbalska zvijezda Nejmar objavio je golišave fotografije žene koja ga je optužila za silovanje. Moderatori nisu smjeli da izbrišu njegovu objavu - to je uslijedilo tek nakon naredbe s višeg nivoa. U međuvremenu je njegovu objavu vidjelo oko 56 miliona korisnika.
Ali ono što je podiglo najviše prašine bio je članak koji se bavio štetnim uticajem Instagrama na mentalno zdravlje adolescenata. U jednoj internoj studiji Fejsbuk je došao do zaključka da je kod mnogih tinejdžera - naročito kod djevojaka - Instagram povećao nezadovoljstvo sopstvenim tijelom. A to pak dovodi do poremećaja u ishrani i do depresije. Ta saznanja Fejsbukov menadžment je, kako je navedeno, namjerno zadržao daleko od očiju javnosti.
Fejsbuk je postupio isto kao i u slučaju drugih optužbi: kompanija ih je odbacila, ali je istovremeno stavila na led sopstvene planove o pokretanju verzije Instagrama namijenjene djeci od deset do dvanaest godina.
Od prošlog vikenda je postalo jasno ko stoji iza tih otkrića: Frensis Hogen, naučnica koja se bavi upravljanjem bazama podataka, a koja je od 2019. do 2021. godine radila za Fejsbuk. Ona je tokom nastupa na jednoj američkoj televiziji iznijela žestoke optužbe protiv svog bivšeg poslodavca.
Njena ključna poruka glasi: Fejsbuk je u sukobu interesa „između onoga što je dobro za javnost i onoga što je dobro za Fejsbuk“. Koncern se „više puta odlučio za optimizaciju sopstvenih interesa“. Hogen je svoje navode potkrijepila internim dokumentima, a njen zaključak glasi: „Ova verzija Fejsbuka razdire naše društvo i izaziva nasilje u svijetu“.
Hogenova je nakon toga i svjedočila pred američkim Kongresom. Prije toga je podnijela i zvaničan zahtjev za zaštitu zbog iznošenja poslovnih tajni kompanije, kako bi se zaštitila od tužbe svog bivšeg poslodavca.
Koliko je hrabar njen korak svjedoče i paralele s drugim zviždačima: Edvard Snouden, koji je svjetskoj javnosti omogućio duboko uznemirujući uvid u razmjere globalne prakse nadzora tajnih službi i time izazvao aferu NSA, godinama živi u egzilu u Rusiji. Porodica koja ga je 2013. krila od američkih vlasti, prije nekoliko dana dobila je azil u Kanadi.
Od prije nekoliko dana takođe je poznato i da je američka administracija predvođena predsjednikom Donaldom Trampom razmišljala o ubistvu osnivača platforme Vikiliks, Džulijana Asanža. On se već više od dvije godine nalazi u britanskom zatvoru i prijeti mu izručenje SAD.
Ne pokazuju samo priče tih ljudi da zviždači nikako nisu egomanski izdajnici ili crne ovce. Otkriće takozvanih „Pandorinih papira“ bez njih ne bi bilo moguće. Ako su - a čini se da jesu - navodi Hogenove potkrijepljeni činjenicama, ona bi neminovno trebalo da bude zaštićena. To je i u našem najesencijalnijem interesu.
Bonus video:
