Više nema nikakve sumnje da smo decenijama narušavali ekološku ravnotežu naše planete i da je došlo vrijeme da se suočimo sa tom mračnom istinom. Klimatske promjene su nesumnjivo najveći izazov s kojim se čovječanstvo ikad suočilo. Nauka nas upozorava da se klimatska kriza dešava sada i da predstavlja „crveni alarm“ za čovječanstvo.
Upravo završena Konferencija UN o klimi u Glazgovu (COP26) odigrala se u godini važnog jubileja za Crnu Goru - 30. godišnjice proglašenja ekološke države. Ništa ne govori tako jasno o snazi tog opredjeljenja kao odlučnost Crne Gore da ga ugradi u svoj Ustav.
Kada je Crna Gora odlučila da svoj razvoj nastavi zelenim putem, prije 30 godina, malo je ko očekivao da će taj zeleni put postati i jedini put naprijed za sve.
Samo tri decenije kasnije, zvona za uzbunu zbog klimatskih promjena su zaglušujuća, a dokaze je nemoguće ignorisati: temperature dosežu rekordno visoke a vrijednosti, dok biodiverzitet bilježi rekordno niske vrijednosti; okeani su sve topliji, sve kisjeliji i guše se u plastičnom otpadu. Emisije gasova sa efektom staklene bašte, koji su rezultat sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma, guše našu planetu i izlažu milijarde ljudi neposrednom i dugoročnom riziku, a mnoge promjene postaju nepovratne. Svjedočimo sve učestalijim i intenzivnijim vremenskim nepogodama i katastrofama. Nije izuzetak ni Crna Gora, gdje smo ovog ljeta imali gotovo rekordan broj šumskih požara.
Gdje je izlaz?
Prije pet godina Pariski sporazum je čovječanstvu trasirao jasan izlaz iz ove krize, ukazujući da je ograničavanje porasta temperature do 1,5°C u ovom vijeku od presudne važnosti. Nažalost, naučnici nas upozoravaju da smo već blizu tog praga, što bi značilo dostizanje tačke s koje nema povratka.
Kako bi se to spriječilo, svijet treba da udruži snage oko tri kritična aspekta:
- Prvo, ublažavanje - održanjem maksimalnog porasta temperature do 1,5°C, osiguranjem veće ambicije nacionalnih vlada ka smanjenju neto emisija ugljen-dioksida.
- Drugo, adaptacija - povećanjem ulaganja u adaptaciju sa sadašnjih 21% na najmanje 50% ukupnog međunarodnog finansiranja borbe protiv klimatskih promjena.
- Treće, finansiranje - postizanjem dogovora o planu implementacije vrijednom 100 milijardi američkih dolara godišnje radi unapređenja pristupa finansijama i napretka na karbonskim tržištima.
Odgovornost za taj ambiciozni plan je na svima, ali prvenstveno na vladama država. Lideri su ti koji snose odgovornost za preduzimanje hitnih koraka za smanjenje emisija, mobilizaciju finansija, povećanje otpornosti i postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.
Na tom putu, vlade mogu i treba da se u velikoj mjeri oslone na Ujedinjene nacije kao snažnog partnera, sazivača i iskrenog facilitatora koji obezbjeđuje dijalog među državnicima, kako bi zajednički došli do efektnog klimatskog odgovora. To je upravo ono što Ujedinjene nacije rade. Okupili smo svjetske lidere, vodeće stručnjake i naučnike, aktiviste, kao i čelnike korporacija na klimatsku konferenciju UN u Glazgovu, kako bi svi udružili snage u borbi protiv klimatskih promjena.
Radi se o donošenju odluka
Posvećenost Crne Gore borbi protiv klimatskih promjena je neupitna, što je jasno i iz njenog nedavnog obavezivanja na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 35% do 2030. za šta dokaze i podatke prikuplja uz podršku UNDP. Nema sumnje, međutim, da u Crnoj Gori postoji potencijal za dalje smanjenje emisija, u sektorima energetike, saobraćaja i industrije.
Kao i mnoge zemlje s niskim stepenom emisija, Crna Gora ima nizak doprinos globalnom rastu temperatura. Uprkos tome, mora se suočiti s posljedicama klimatskih promjena kroz nepoželjni domino efekat na dobrobit ljudi, zdravlje, životnu sredinu i privredu. Zato moramo podjednako usmjeriti pažnju i na adaptaciju i na izgradnju otpornosti.
Ispružena ruka UN-a Crnoj Gori
Najveći dio klimatskog odgovora odvijaće se, bez sumnje, u sektoru ekonomije, a iskustvo nam govori da isplativost ulaganja u klimatski pametna rješenja nadmašuju inicijalne troškove. Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene Crne Gore, koji je izrađen uz pomoć UNDP-a i finansiran kroz Globalni klimatski fond, predstavlja temelj za pametna ulaganja u adaptaciju.
Još jedan ogroman potencijal su mladi. Znamo da mladi ljudi u Crnoj Gori imaju jake ambicije da odrade svoj dio posla i treba im ponuditi priliku da ostvare te ambicije. Nedavno istraživanje UNDP pokazuje da su troje od četvoro mladih spremni da promijene svoje životne navike, uključujući svakodnevnu šetnju, smanjenje proizvodnje otpada, recikliranje i racionalizaciju korišćenja vode i struje. Krajnje je vrijeme da iskoristimo tu njihovu spremnost.
Kroz podršku malim i srednjim preduzećima, u saradnji sa lokalnim upravama, agencija UNOPS vodi računa da obje strane budu informisane o zaštiti životne sredine i da razumiju da ozelenjavanje ne znači samo postavljanje solarnih panela.
Održiva rješenja u okviru klimatske akcije odnose se i na dugoročna, strateška ulaganja u zdravlje ljudi. Bolna lekcija koju smo naučili iz kovid krize jeste važnost prilagođavanja. SZO navodi da su neophodna strateška ulaganja u integrisano javno zdravstvo i sisteme primarne zdravstvene zaštite, kao i u napredne digitalne sisteme, kako bismo, u periodu koji će uslijediti nakon kovida 19, ispunili obećanje za pružanje sigurnih i efektivnih zdravstvenih usluga dostupnih svima.
Nedavna analiza klimatskih rizika iz perspektive djeteta pokazuje da je skoro svako dijete na svijetu izloženo riziku od barem jedne klimatske ili ekološke opasnosti, kao što su poplave, cikloni, zarazne bolesti, zagađenje olovom, toplotni talasi i nedostatak vode. Zagađenje vazduha je najveća prijetnja, jer se procjenjuje da je milijardu djece izloženo izuzetno visokom stepenu zagađenosti vazduha. UNICEF će u narednom periodu pružiti podršku uključivanju crnogorske djece i adolescenata u rješavanje problema zagađenja vazduha i drugih klimatskih promjena u zemlji.
Ali dok se fokusiramo na posao koji predstoji u Crnoj Gori, moramo biti svjesni i onoga što se događa oko nas. UNHCR nas upozorava da efekti klimatskih promjena otežavaju život ljudima koji su već među najranjivijima na svijetu, uključujući izbjeglice. Suša i ekstremni vremenski fenomeni će definitivno podstaći globalnu trku za resursima, i imati ogroman uticaj na prinudno raseljavanje, što će zasigurno imati snažne implikacije i na naš region i Crnu Goru.
Svaki doprinos se broji
Do sada bi svim državama trebalo da je jasno da stari model razvoja, zasnovan na fosilnim gorivima, predstavlja smrtnu kaznu za njihove privrede i našu planetu. Potrebna nam je dekarbonizacija odmah, u svakom sektoru i u svakoj državi. Moramo preusmjeriti subvencije s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Moramo mnogo više oporezovati zagađivače. Moramo staviti realnu cijenu na emisije ugljen-dioksida i ta sredstva usmjeriti na izgradnju otporne infrastrukture i održivih radnih mjesta.
Ujedinjene nacije su osnovane prije 76 godina kako bi se izgradio konsenzus za djelovanje protiv najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava. Ali nikada se nismo suočili s krizom poput ove - istinski egzistencijalnom krizom koja, ako se ne riješi na pravi način, prijeti budućnosti cijelog čovječanstva. Kao nikada prije, svijetu je potrebna solidarnost i istinski zajednički odgovor na zaglušujuća zvona za uzbunu zbog klimatskih promjena. I to odmah.
Zašto je doprinos jedne male zemlje kao što je Crna Gora toliko važan za združenu klimatsku akciju? Odgovor je jednostavan: zato što su, više nego ikad, svijetu potrebni pozitivni primjeri istinske transformacije koja može napraviti vidljivu razliku. Crna Gora, koja sada planira brzi ekonomski oporavak i stvaranje novih prilika za svoje građane, ima izuzetne potencijale za izgradnju zelene budućnosti, sa zelenim radnim mjestima i zelenom ekonomijom. Zato sam uvjeren da Crna Gora može i hoće postati uzor ostatku svijeta na svom zelenom putu u budućnost - samo treba da zgrabi ovu istorijsku priliku, i to odmah.
Autor je rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori
Bonus video:
