Prva najava onoga što njemački ministri nadležni za energetiku, zaštitu klime i biološku raznolikost žele da postignu u godini predsjedavanja Grupom sedam vodećih industrijskih država (G7) objavljena je još u januaru. Ali to je bilo prije ruskog napada na Ukrajinu, koji je mnogo toga što je bilo izvjesno jednostavno poništio. Sada se ministri G7 za klimu i životnu sredinu sastaju u Berlinu, samit traje od 25. do 27. maja.
Još u januaru, njemački ministar privrede i klime Robert Habek (Zeleni) je rekao: „Moj cilj je da G7 pruži jasan signal za međunarodnu saradnju i multilateralizam.“ A ministarka za zaštitu životne sredine Štefi Lemke, takođe iz redova Zelenih, naglašava da prije svega želi da ograniči negativan trend izumiranja vrsta. I dodaje: „Održivo korišćenje resursa, prilagođavanje efektima klimatske krize i ekološki održivi lanci snabdijevanja trebalo bi da budu prioriteti u godini predsjedavanja Njemačke grupom G7.“
Dvostruko njemačko predsjedavanje
No, rat je mnogo toga promijenio. Ministar Habek sada je prije svega krizni menadžer po pitanju energetike. On grozničavo traga za alternativama ruskoj nafti i gasu. Potpisao je dodatne sporazume o snabdijevanju gasom sa Norveškom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
I upravo se iz njegovog kabineta ove nedjelje saznalo da će njemačke termoelektrane na kameni ugalj, koje je trebalo ugasiti na osnovu planova o postupnom odustajanju od korišćenja uglja, ostati na raspolaganju do marta 2024. Cilj je da one mogu da „uskoče“ ako ruski predsjednik Putin ovog ljeta potpuno zavrne slavine za gas. Dakle, više uglja umjesto relativno ekološki prihvatljivijeg gasa.
Zbog raspodjele nadležnosti unutar njemačke vlade, dva ministra će predsjedavati sastanku G7 u Berlinu: Habek je odgovoran za zaštitu klime, a Lemke za zaštitu vrsta i zaštitu okeana, što je takođe na dnevnom redu sastanka.
Organizacije za zaštitu životne sredine kao što je „Grinpis“, prvenstveno se fokusiraju na energetsku politiku. Gripisov stručnjak za klimu Martin Kajzer kaže: „Na sastanku G7 Robert Habek će morat da dokaže da rat u Ukrajini ne vodi samo do promjene na globalnom tržištu uglja, nafte i gasa, već i do drastičnog smanjenja fosilnih ubica klime.“ Ako G7 predstavlja novu zajednicu vrijednosti, morali bi, kaže Kajzer, do 2035. u potpunosti da prebace proizvodnju električne energije na solarnu i energiju vjetra, da prekinu zavisnost od gasa i potpuno prestanu sa korišćenjem uglja do 2030: „Ostaje da se vidi da li će ministar Habek imati hrabrosti da u tom pravcu pokrene prije svega SAD i Japan“.
Renesansa uglja?
Ostaje dakle da se vidi da li će njemački ministar to uspjeti. Japan, na primjer, u svojoj eletro-mreži ima 140 termoelektrana na ugalj, a u izgradnji je još 16, čije je planirano trajanje - nekoliko decenija. Ta zemlja nije odlučila da postupno izbaci ugalj, ali to nije tako samo u Japanu.
„Nažalost, postaje sasvim jasno da bi moglo biti veoma teško brzo izbaciti ugalj“, kaže Otmar Edenhofer, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja na klimu (PIK). S obzirom na to da su cijene gasa zbog rata rasle brže od cijena uglja, nastavlja se, kaže, „renesansa uglja“, naročito u Aziji.
Oxksfam: G7 mora da unaprijedi klimatsko finansiranje
Jan Kovalcig, stručnjak za klimu ekološke grupe Oksfam, podsjeća bogate zemlje G7 na rezolucije donijete na prošlim klimatskim konferencijama UN i kaže da bi one konačno trebalo da ispune ono što je davno obećano: finansiranje zaštite klime sa sto milijardi američkih dolara godišnje:
„Planovi SAD su trenutno znatno iza prošlogodišnjih obaveza, a njemačka vlada neće predvidjeti potrebna povećanja u savezni budžet za 2022, odnosno neće postupno povećati sredstva za finansiranje zaštite klime na šest milijardi uvra godišnje do 2025. Dakle upravo Njemačka, i to u godini njemačkog predsjedavanja G7!“
Ministarka životne sredine Štefi Lemke najavila je da na sastanku G7 namjerava da se prvenstveno usredsredi na zaštitu vrsta. Na jesen će se u Kumingu u Kini održati konferencija UN o zaštiti vrsta, koja je posljednji put odložena zbog pandemije korone. Glavni zahtjev je zaštita 30 odsto kopnenih i morskih površina do 2030. Pitanje je, međutim, da li će do toga doći.
U jednom dramatičnom pozivu za pomoć, vodeći njemački stručnjaci pozvali su vladu da u okviru predsedavanja G7 učini više za biološku raznolikost. Više od 30 naučnika potpisalo je apel, među njima i direktor berlinskog Prirodnjačkog muzeja Johanes Fogel. U to tzv. „Berlinskoj deklaraciji“ se navodi: „Bez brzih, dalekosežnih i sveobuhvatnih mjera, postoji rizik da će naša planeta izgubiti milion vrsta tokom sljedećih nekoliko decenija i da će prosječna globalna temperatura da poraste za tri stepena.“
Velikih obećanja ne nedostaje
Bez obzira na to da li je riječ o zaštiti vrsta ili klimatskoj krizi: ciljeva ne nedostaje. SAD su, recimo, pod predsjednikom Džozefom Bajdenom odlučile da se elektroenergetski sektor do 2035. godine potpuno dekarbonizuje. A Njemačka želi da bude klimatski neutralna do 2045. godine - to piše u koalicionom sporazumu SPD, Zelenih i FDP.
U ovom trenutku, međutim, globalna energetska kriza gura u drugi plan sve te dobre namjere. A klimatske promjene i gubitak vrsta napreduju. Nedavni izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz Ženeve pružio je sumornu sliku i najavio nove negativne rekorde porasta nivoa mora i zakiseljavanja okeana.
Negativni rekordi očekuju se prije svega po pitanju koncentracije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je rekao: „Moramo da zaustavimo emisiju koju izazivaju fosilna goriva i ubrzamo prelazak na obnovljivu energiju, prije nego što spalimo sopstvenu kuću.“ Ostaje nada da će ministri klime i životne sredine G7 u Berlinu preduzeti bar neke male korake u tom smjeru.
Bonus video:
