Od početka pandemije, a potom i ekonomske krize, većina crnogorskih građana trpi posljedice inflacije, na koju ni jedna vlada nije imala niti ima odgovor u vidu strategije za prevazilaženje kriznih situacija. Zato je zabrinjavajući, ali ne i iznenađujući Monstatov podatak da julska stopa inflacije u Crnoj Gori, na godišnjem nivou, iznosi 14,9 odsto. Poštujući Upravu za statistiku, čije podatke svi u državi koriste, uključujući i Fond PIO, iznosim par ličnih zapažanja. Drva za ogrijev poskupila su 50%. Godišnji rast cijena ulja i masti, (koji prema Monstatu iznosi 37,6 %), u našoj potrošačkoj “praksi” je skoro duplo veći, a rast cijene hljeba, (bez žitarica), lako je izračunati. Vekna hljeba od 500-600 grama poskupila je sa 0,50 na 0,80 eura, ili 60%, dok je vekna od 300 grama skuplja za 66,6%. (Prema podacima Monstata - hljeb i žitarice = 33%)
Iako je gorivo u Crnoj Gori pojeftinilo četiri puta uzastopno i cijene su najniže u regionu, mjesečna inflacija u julu iznosila je 1,5 odsto. I cijene žitarica u Evropi su u blagom padu, a kod nas smanjenja cijena nema, ni za one robe i usluge koje, direktno, zavise od cijene goriva, kao što su čvrsta goriva, prevoz i sl. Ekonomski analitičari revnosno pravdaju trgovce, čvrsto se držeći pretpostavki da su oni svu robu nabavili po ranijim, većim, cijenama, pa je ne mogu pojeftiniti. Ako ne mogu da snize cijene, mogu li se suzdržati od njihovog stalnog povećavanja?! Naravno da ne, jer su trgovci. Crnogorska javnost nije upoznata u kojoj je mjeri, od strane trgovina, ispoštovano zakonsko ograničenje cijena onih par osnovnih životnih namirnica. Vlada je ukinula PDV na hljeb, kako bi veknu hljeba pojeftinili za 5 centi, što nije, u potpunosti, ispoštovano. Pekari su, dodatno, uveli praksu da ne prodaju po pola tzv. “velikog” hljeba, pa su mali potrošači prinuđeni da kupuju veknu od 300 grama, koja je skuplja. Ne tako davno mogli smo da kupimo čak po četvrtinu hljeba, a sada nas “primoravaju” na njihova, enormno skupa i nekvalitetna peciva?! Stiče se utisak da je Vlada, ukidanjem PDV-a na hljeb, častila pekare na štetu državnog budžeta. Povrće, voće, meso i mliječni proizvodi za mnoge građane su postale nedostupne, ili u minornim količinama dostupne životne namirnice, koliko god da život znače. O cijenama ljekova i zdravstvenih usluga komentari su suvišni.
Školska godina je na pragu i treba djecu za školu opremiti. O pripremi zimnice mnogi ne razmišljaju, a o kupovini drva ili peleta, pisala sam nedavno. Prema sporazumu o saradnji sa Ministarstvom ekonomije i turizma, trgovački lanci će da” brinu o zalihama robe”, što podrazumijeva da neće biti nestašica proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, ali ćemo ih kupovati po tada važećim cijenama. Po prvi put u istoriji Crne Gore, penzioneri najavljuju štrajk glađu, a Vlada s mukom realizuje budžet za 2022. godinu.
Fali novca, i kod države i kod građana. Samo je politike napretek!
Bonus video:
