Nakon čitavog niza ozbiljnih kriza - ekonomska, dužnička, izbeglička, pandemijska, energetska - građani Grčke vape za normalnošću i stabilnošću. Ali, nade da će im političari pomoći nisu velike. To potvrđuju njihovi odgovori na pitanje koje im je Institut za istraživanje javnog mnjenja MRB postavio u anketi krajem aprila: „Koja riječ najbolje opisuje vaša očekivanja o budućnosti zemlje?“
Reči „rezignacija/frustracija“ odabralo je 42,7% ispitanih, a zatim „bijes“ (40,7%). Samo 13% njih odlučilo se za riječ „povjerenje“. Ankete pokazuju da građani imaju malo povjerenja u konzervativnu vladu premijera Kirjakosa Micotakisa, a još manje u glavnu opozicionu stranku bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa.
Konzervativci vode u anketama
Ispitivanja javnog mnjenja popularan je alat u Grčkoj, a ponekad služi i kao „oružje“ u političkim raspravama. Svake nedjelje objavljuje se po nekoliko istraživanja, često i ona koja nezvanično naručuju političke stranke. Političari, ali i novinari svaku promjenu u anketama prihvataju veoma ozbiljno, a rezultati anketa često završavaju na naslovnim stranama.
U svim anketama vladajuća konzervativna Nova demokratija (ND) ima manje-više tesnu prednost. U zavisnosti od istraživanja, ND ima između 29 i 32% podrške, a opoziciona Ciprasova Siriza, koalicija radikalne ljevice, 24-27% procenta. Na trećem mjestu je socijalistički PASOK s 8,5-11%, slijede KKE (komunisti) s 5,5-7% i stranka MeRA 25 (DiEM25) bivšeg ministra finansija Janisa Varufakisa sa 3,5-4,5% podrške.
Na dnu liste su dvije stranke krajnje desnice: „Grčko rešenje“ (Elliniki Lysi), stranka slična desno-populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD), kao i jedna partija nasljednica neonacističke stranke. Obje imaju podršku oko 3% glasača. Deset odsto građana još je neodlučno. Izborni cenzus za ulazak u parlament u Grčkoj je 3%.
Male šanse za formiranje vlade
Osim ako ankete ne griješe, što se događalo više puta posljednjih godina, izgledi za formiranje vlade nakon izbora veoma su ograničeni. Vjerovatno nijedna stranka neće moći sama da vlada i moraće da se formira koalicija.
Premijer Micotakis jasno je stavio do znanja da to ne želi. Zato računa na drugi krug glasanja, koji se sprovodi po drugačijem sistemu. Siriza, s druge strane, želi da pokuša da formira takozvanu „progresivnu koaliciju“. Njihov lider Cipras bi da vlada zajedno sa socijaldemokratama iz PASOK-a, ali te dve stranke morale bi da dobiju 151 od 300 mesta u parlamentu. To je u ovom trenutku malo vjerovatno.
Specifičnosti grčkog izbornog zakona
U Grčkoj se izborni zakon veoma često mijenja, ali se, prema ustavu, svaka promjena primjenjuje tek nakon sljedećih izbora. Na izborima 21. maja prvi put neće biti bonusa za najveću stranku, nakon što je vlada Siriza, koja je bila na vlasti do 2019, ukinula to pravilo.
Trenutno vladajuća Nova demokratija ponovo je uvela bonus. To pravilo, međutim, neće stupiti na snagu na predstojećim izborima, nego tek na sljedećim. Pobjednik će tada dobiti 50 dodatnih mandata. S obzirom na tu promjenu izbornog zakona, Micotakis se nada da nakon izbora 21. maja neće moći da se formira vlada, pa da će zato novi izbori biti zakazani za 2. jul, kada on želi da pobijedi uz pomoć tih dodatnih mandata.
A ako njegova ND ni tada ne dobije apsolutnu većinu, konzervativci očekuju ponovne izbore u septembru - nadaju se da će strah građana od bezvlašća dovesti do toga da većina glasa za njih.
Vlada obećava stabilnost
Nova demokratija već sada upozorava na „haos“ ako ne ostane na vlasti. Izbornim sloganom „Stabilnost - odvažnost - naprijed“ lider stranke Mikotakis pokušava da uvjeri birače da je on prava osoba za privredni uspjeh zemlje. Obećava povećanje plata, funkcionalnu državu i bolji zdravstveni sistem.
Tokom svoje vladavine od 2019. do 2023, Micotakis je uspio da privuče investitore u Grčku, da podstakne digitalizaciju i izbjegne žešće sukobe sa susjednom Turskom. Podijelio je mnogo novca firmama i porodicama u okviru programa podrške zbog pandemije i visokih cijena energije. Istovremeno, njegova vlada jepokazala priličnu neefikasnost tokom pandemije, ali i razornih šumskih požara 2021. i energetske i krize sa inflacijom 2022.
Željeznička nesreća i afera prisluškivanja
Još gore je vlada reagovala na stravičnu željezničku nesreću početkom marta ove godine kada je u Tempiju poginulo najmanje 57 ljudi, a stotine su povrijeđene. Drugi minus za vladu je apsolutni zastoj u istrazi oko afere prisluškivanja. Vlada je samo uz svesrdnu pomoć izrazito provladinih medija uspjela to da ublaži. Samo još Evropski parlament, nekolicina novinara i Nikos Andrulakis, lidera PASOK-a, koji je bio najpoznatija žrtva prisluškivanja, još uvijek insistiraju na razjašnjavanju te afere.
Naravno da ni Siriza ne zaboravlja da napadne Micotakisa zbog afere prisluškivanja i njenog zataškavanja. Glavni slogan najveće opozicione koalicije je „Pravda svuda“, čime se ona predstavlja kao „zagovornik malog čovjeka“. Cipras pokušava da uvjeri građane da njegova „koalicija progresivnih snaga“ može da vodi Grčku kroz teška vremena energetske, inflatorne i klimatske krize bolje od Micotakisove vlade, koja se, kako kaže, „samo brine o svojim prijateljima i nekolicini bogatih u zemlji“.
Prljave igre umjesto argumenata
Još je dakle potpuno nejasno da li će na kraju nakon izbora biti dovoljnog glasova za formiranje vlasti. S druge strane, već sada je jasno da će se polarizacija grčkog društva povećati, između ostalog i zbog veoma niskog nivoa političkih rasprava.
Javnom raspravom već mjesecima dominiraju skandali, lažne vijesti i iznošenje prljavog veša. Pogotovo na društvenim mrežama nema prostora za iznošenje argumenata. Sve više ljudi vjeruje da su „svi političari isti“ - a to baš i ne ide u prilog očekivanjima da će na birališta 21. maja izađi veliki broj građana.
Bonus video:
