Kada je u 13. vijeku venecijanski trgovac Marko Polo prošao Putem svile, upoznao je ne samo neobične ljude, već i (za njega) nove oblike finansiranja. U Kini je bio šokiran papirnim novcem koji je uveo Kublaj Kan. Bio je lakši, jednostavniji za skladištenje, manje komplikovan za plaćanje, a vrijednost mu je bila veća od metalnih novčića u Polovoj vrećici. Vrativši se u Veneciju, Marko Polo je počeo da uči svoje kolege trgovce kako da koriste inovaciju Kublaj Kana. Neki od njih nisu prihvatili novu, tanku valutu koja se lako gužva. Rekli su da to nije zlato i da nikada neće biti. A na kraju papirni novac - promijenio svijet.
Poput konzervativnih trgovaca iz 13. vijeka, mnogi danas odbijaju da prihvate najnoviji oblik novca - kriptovalute. Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) nedavno je podnijela tužbu protiv dvije najveće svjetske berze kriptovaluta, Binance i Coinbase, optužujući ih da rade bez registracije kao berze hartija od vrijednosti. Coinbase, kompanija koja javno trguje sa velikom bazom klijenata u SAD, već godinama od američkih regulatora bezuspješno traži da utvrde razumna pravila za kriptovalute.
Umjesto toga, državna odjeljenja su se izgubila u definisanju toga šta su kriptovalute, često iznoseći oprečna mišljenja. Prema SEC-u, kriptovalute su sredstvo koje se ponaša kao hartija od vrijednosti, dok ih Komisija za trgovinu robnim fjučersima (CFTC) smatra robom. Istovremeno, Poreska uprava (IRS) ih smatra imovinom. Kao u basni o slijepcima i slonu, svako od njih vidi samo jedan aspekt kriptovaluta, vjerujući da opisuje cjelinu. Ovaj očigledan nedostatak razumijevanja onemogućava uvođenje efikasne regulative.
Da pojasnimo: kriptovalute nisu digitalni novac. Sve metalne i papirne fiducijarne (fiat) valute su digitalizovane već pola vijeka: vaš bankovni račun je digitalna imovina. Sa svoje strane, kriptovalute monetizuju ekskluzivno pravo slanja podataka putem nove računovodstvene tehnologije zvane blokčejn. Kada nekome prenesete Avak ili Ethereum kriptovalute, pravo na prenos podataka se šalje sa jednog mjesta na drugo i ova transakcija se registruje na blokčejnu bez potrebe da banke ili država učestvuju u ovom procesu. Ljudi koji vode knjigovodstvo (nazivaju ih i rudari) rade to u zamjenu za kriptovalute.
Razumijevanje prirode ovog radikalno novog novca i sistema računovodstva prvi je korak ka regulisanju tržišta kriptovaluta. Ali SEC, CFTC, IRS i slične agencije u drugim zemljama dizajnirane su za svijet papirnog novca (i njegovih digitalnih verzija) i zato im je teško da se prilagode realnosti nove data-money ekonomije. Bez duboke promjene u finansijskom mentalitetu, pravilna regulacija neće biti moguća.
Pored toga, mnogi vladini zvaničnici pogrešno vjeruju da su kriptovalute špekulativno sredstvo. Ovo mišljenje, međutim, ignoriše revolucionarnu, inovativnu prirodu blokčejna. Ta tehnologija omogućava učesnicima u privredi da kreiraju sopstveni novac i vrše transakcije uz minimalne troškove. Danas vlade, kompanije i pojedinci već razmjenjuju hiljade tipova kriptovaluta za robu, usluge i druge valute (uključujući kriptovalute) na više od 45.000 tržišta kojima upravljaju 524 centralizovane platforme za razmjenu.
Regulatori moraju da razumiju četiri stvari u vezi sa kriptovalutama. Prvo, to nije alternativa dolaru, euru i drugim fiat valutama. Štaviše, kao što pokazuje moje istraživanje, kriptovalute doprinose dolarizaciji. Drugo, berze kriptovaluta smanjuju ulogu blokčejna jer vode sopstveno centralizovano računovodstvo: više od 90% bitkoina kojima se trgovalo u 2021. bilo je uskladišteno na ovim berzama u obliku kastodi aktive u razmjeni. Odnosno, u slučaju kolapsa ovih tržišta kupci gube novac. Treće, mnogi decentralizovani blok lanci su zasnovani na centralizovanim ekonomskim uslugama, kao što je računovodstvo trgovine robom. Shodno tome, kriptovalute su inovacija koja stvara red, a ne haos. Konačno, neki oblici fiskalne logike su već ugrađeni u kriptoekonomiju, pa je stoga njena spremnost za regulaciju mnogo veća nego što mnogi vjeruju.
Kako regulisati ovu granu? Od ključne je važnosti da se uvede digitalna valuta centralne banke (skraćeno CBDC) jer bi to vlastima dalo u ruke finansijski instrument čija brzina transakcije koja odgovara onoj kriptovaluta. Danas su stabilni koini van domašaja centralnih banaka: oni kopiraju fiat valute (npr. dolar), ali bez političkih i ekonomskih troškova povezanih sa održavanjem fiat valuta u opticaju. Pored toga, postaće lakše regulisati razmjene kriptovaluta ako se CBDC koristi kao mjerilo za određivanje vrijednosti kriptovaluta, uključujući i transakcije sa njima.
Međutim, regulatori su obavezni da, prije svega, obezbijede jednake uslove. To znači da platformama za razmjenu ne bi trebalo dozvoliti da izdaju sopstvene data monies ili kripto imovinu kojom se trguje, inače će se takmičiti na sopstvenim platformama. Pored toga, kriptoberze bi trebalo obavezati da svu kastodi aktivu drže van domašaja svojih trgovaca ili vlasnika. Ovakva jednostavna regulatorna mjera bi zaštitila investicije klijenata nakon pada kriptoberze FTX. Konačno, poreske vlasti bi mogle da koriste CBDC da identifikuju oporezivih slučajeva. Oni bi takođe mogli da predlože novi porez na kripto zaradu. Sve to bi povećalo prihode države.
Kreatori politika, zasad, nastavljaju da se ponašaju kao oni tvrdoglavi venecijanski trgovci iz 13. vijeka. Problem nije u kriptovalutama, već u njihovoj regulaciji. Vrijeme je da shvatimo da su kriptovalute tu na duge staze i da je potrebno uspostaviti prave norme za upravljanje njima.
Autor je vanredni profesor na The New School Univerziteta u Njujorku
Copyright: Project Syndicate, 2023. (prevod: N.R.)
Bonus video:
