Globalna potražnja za naftom i gasom dostići će vrhunac 2030. godine, a zatim će opasti. Tako glasi najnovija, nedavno objavljena prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA). Konačno će svanuti doba zelenih energija, doba električnih vozila pokretanih solarnom energijom i energijom vjetra, kažu eksperti ove organizacije, koju su, kao savjetodavno tijelo zemalja članica o energetskim pitanjima, osnovale industrijske zemlje nakon naftne krize 1970-ih.
Međutim, vlasnici američkih naftnih kompanija ne vjeruju u ovu prognozu i početak kraja doba fosilnih goriva. Dan prije nego što je IEA predstavila svoj izvještaj, kalifornijski energetski gigant “Chevron” objavio je da želi da preuzme rivala “Hess” za 53 milijarde dolara. Ako se antimonopolski organi slože, biće to najveće preuzimanje u istoriji kompanije. Transakcija dolazi skoro dvije nedjelje nakon što je i lider američke industrije “Exxon” objavio da želi da kupi naftnu kompaniju “Pioneer Natural Resources” za 60 milijardi dolara. “Moglo bi da uslijedi još preuzimanja”, rekao je za Financial Times (FT) glavni finansijski direktor “Exxona”. Koncerni mogu sebi priuštiti ove akvizicije u silnim milijardama dolara jer su prošle godine imali rekordne profite.
Iza megadilova stoji sve veća konkurencija u borbi za obezbjeđivanje izvora nafte i gasa za naredne decenije. “Exxon” će kupovinom “Pioneera” postati najveći proizvođač u Permskom basenu, jednom od najbogatijih naftnih polja u Sjedinjenim Državama, koje se proteže kroz Zapadni Teksas i djelove Novog Meksika. Sa skoro 13 miliona barela dnevno, SAD su najveći proizvođač nafte na svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije. Samo Perm isporučuje više od pet miliona barela dnevno.
Za “Chevron” su, s druge strane, posebno interesantna nalazišta u Gvajani u Južnoj Americi, koja njegov dosadašnji konkurent “Hess” eksploatiše zajedno sa svojim partnerima “Exxonom” i CNOOC iz Kine. Nafta u podmorju je tamo otkrivena tek prije četiri godine, a očekuje se da će se do 2027. godine offshore proizvoditi 1,2 miliona barela dnevno. Što bi značilo da će Gvajana preteći proizvođače OPEK-a, poput Libije i Venecuele. Nova naftna industrija izazvala je strmoglavi uspon ekonomije male zemlje Gvajane: prošle godine bruto domaći proizvod je porastao za više od 60%.
Koncern “Shell”, sa sjedištem u Britaniji, takođe je nekada bio aktivan u Gvajani, ali je prodao svoju filijalu prije deset godina jer potraga za naftom u to vrijeme nije davala rezultate. Evropljani se povlače iz projekata za eksploataciju novih gasnih i naftnih polja jer EU sve više pooštrava zaštitu klime. Na ogromnu radost američkih naftnih kompanija, koje zarađuju na milijarde ekstra dobiti zbog evropskih lijevo-zelenih ideoloških skretanja, posebno zato što ne postoje propisi za dekarbonizaciju na američkom domaćem tržištu.
Dodatni faktor pri nedavnim kupovinama su sve veći geopolitički rizici, poput ruske invazije na Ukrajinu i sukob na Bliskom istoku. “Chevron” je privremeno zaustavio offshore proizvodnju gasa na moru u Pojasu Gaze - po naređenju izraelske vlade, koja je navela zabrinutost za bezbjednost kao razlog. Shodno tome, “Chevron” i “Exxon” tvrde da obje, milijardama dolara teške, akvizicije povećavaju energetsku bezbjednost SAD. Finalo, radi se prije svega o proizvodnim lokacijama u američkom geostrateškom dvorištu. “Exxon” je stoga već počeo da se oprašta od projekata u konfliktnim regionima, kao što su Čad i Irak.
Vlasnici američkih naftno-gasnih koncerna nisu impresionirani predviđanjima energetskih eksperata IEA, koji očekuju da će potražnja za naftom pasti za samo nekoliko godina. Na pitanje FT-a o prognozi IEA, Mike Wirth, izvršni direktor “Chevrona”, kaže da misli da IEA lupa neviđene ideološke gluposti. I dodao: „Mi živimo i odlučujemo u vrlo realnom svijetu i stoga moramo da obezbijedimo resurse da zadovoljimo stvarne potrebe”.
(Die Zeit)
Prevod: Mirko Vuletić
Bonus video:
