Imajući u vidu da se svakodnevno bavimo pitanjem popisa, koji je najznačajniji statističi dokument jedne zemlje, kao neko ko je involviran u proces njegove pripreme i sprovođenja, imam potrebu da saopštim nekoliko važnih stvari koje se tiču samog popisa i njegove bitnosti.
Ukoliko u uvodnom dijelu izostavimo političku dimenziju i popis uzmemo kao statistički prikaz niza bitnih statističkih podataka, siguran sam da ćemo kao društvo koje želi da se integriše u EU biti iznenađeni i zabrinuti kretanjima i trendovima u našoj državi.
Prije svega vidjećemo da smo privremeno ili trajno ostali bez značajnog broja stanovnika i to mlađe i srednje dobi koji su motor i pokretačka snaga rasta i razvoja jedne države. Tu prije svega mislim na radnu snagu u sektoru građevine i uslužnih djelatnosti (ugostiteljstvo, prodaja robe u marketima, prodavnicama, kao i zanatlije kojih je iz dana u dan sve manje - keramičari, vodoinstalateri, elektroinstalateri, itd). Visokoškolaca je takođe značajno manje, i to prevashodno u sektoru zdravstva, kao i inženjera raznih kvalifikacija itd. Ovo su značajni gubici za državu i u pogledu gubitka uloženih materijalnih sredstava u njih za vrijeme od početka do završetka školovanja.
Kao drugo, vidjećemo i alarmantne podatke unutrašnjih migracija koje prijete da nas pretvore u grad državu. Dugogodišnja ulaganja u razvoj sjevera, a prevashodno u razvoj poljoprivrede, stočarstva, proizvodnje i prerade zdrave hrane itd, ostali su u povoju jer su zbog nedostatka osnovnih oruđa za rad (radna snaga, nebriga o garantovanom otkupu proizvedenih proizvoda, nemogućnost plasmana proizvoda itd) rezultati ostali ispod očekivanih parametara.
Imaćemo i podatke o tome koliko je stranaca u periodu između dva popisa stalno ili privremeno prihvatilo Crnu Goru za zemlju življenja. Biće interesantno uporediti broj onih koji su napustili našu zemlju sa brojem onih koji su došli. Postavljaće se logično pitanje - zašto nas stranci biraju a naši stanovnici izbjegavaju? Mogu da prihvatim da su u manjem procentu razlog neprilike u njihovim zemljama (Rusija, Ukrajina, Turska) dovele do toga, ali prevashodno mislim da oni vide nešto što je nama pobjeglo iz fokusa! Jer da nije tako zašto bi oni šansu za život tražili baš kod nas. Takođe, rast broja stanova ne prati priliv broja stanovnika pa je logično pitanje - ko kupuje sve te novoizgrađene nekretnine? Da li je kod nas kapital skoncentrisan kod onih koji su privremeno došli ili kod manjeg procenta crnogorskih kapitalista ili su pak to naši iseljenici koji obezbeđuju nekretninu za povremeni ili privremeni dolazak.
Niz drugih pitanja koja će svoju pravu elaboraciju imati tek kada se popis sprovede jer se na bazi tih informacija kreiraju nacionalne politike i pravci rasta i razvoja jednog društva. Zato je najveća moguća obaveza obezbjeđivanje kvalitetnog popisa koji će biti sigurna osnova za sve prethodno iznešeno.
Uvažavajući činjenicu da je pitanje koje se odnosi na izjašnenje o pitanju nacionalnosti i jezika od velikog značaja za budućnost, cijenim da treba ugraditi mehanizme da proces bude oslobođen uticaja partijskih i drugih interesa. Činjenica je da se u slučaju angažovanja istaknutih partijskih aktivista na terenu i među stanovnicima koji su njima poznati može stvoriti nelagoda o iznošenju odgovora na pitanje nacionalnosti i jezika. Politika i političke kampanje neminovno uključuju sitna činjenja koja se u popisnom smislu u određenim slučajevima mogu zloupotrijebiti.
Jedan od mehanizama je angažovanje prijavljenih popisivača iz npr. Podgorice u Nikšić, Mojkovca u Kolašin, Bijelog Polja u Berane i obratno. Ili razmjestiti popisivače iz mjesta prijavljenog prebivališta u drugu popisnu jedinicu tj. popisivača učiniti profesionalcem u odnosu na onoga koji se popisuje. Ova druga varijanta je ekonomski isplativija i lakše primjenjiva! Uključivanje članova političkih partija u popisne komisije, uvođenje softvera sa mogućnošću momentalne provjere o izjašnjenu prilikom dobijanja primjerka popisnog lista o licu, samo su neki od sigurnosnih mehanizama. Takođe, čuvanje podataka i njihova dostupnost treba da bude tajna poznata ograničenom broju ljudi i institucija, što Zakonom o popisu koji je lex specialis i jeste strogo naglašeno i svaka zloupotreba dobijenih podataka predstavlja krivično djelo.
Mišljenja sam da se ne treba vezivati za rokove i “na brzaka” donositi odluke, jer cilj je dobar i kvalitetan popis u koji će cijelo društvo imati povjerenje, koji će sprovesti dovoljan broj dobro obučenih popisivača u svim opštinama, a ne jednostaro i manjkavo dobijen statistički dokument koji će služiti za promociju pojedinih političkih partija i zlonamjernih pojedinaca.
Na samom kraju moram da pohvalim pokazano stepen posvećenosti Monstata, a i državnih instruktora na obuci i instruktaži opštinskih instruktora i popisivača i njihovu posvećenost u stvaranju tehničkih i kadrovskih pretpostavki za uspješno sprovođenje popisa.
Autor je opštinski instruktor za obuku i praćenje popisa
Bonus video:
