Meteorski pad Sema Bankman-Frida, diskreditovanog osnivača berze kriptovaluta FTX koji je nedavno u Njujorku osuđen za prevaru i pranje novca, prikazuje u ne baš prijatnom svjetlu ovo uglavnom neregulisano tržište. Dok su se očekivala čuda od blokčejn tehnologije koja pokreće kriptovalute, događaji u posljednjih nekoliko godina sugerišu da je industrija u ozbiljnim problemima.
Pored kriminalne aktivnosti koja je, 2020. godine, berzu FTX dovela do šokantnog kraha, i presude Bankman-Fridu početkom novembra, postoji i tužba američkih regulatora protiv najveće svjetske kripto berze Binance, koja je optužena za stvaranje "mreže obmana". Sudnji dan se očigledno približava ovoj industriji. Da li će kriptovalute uvijek biti magnet za prevaru i privredni kriminal ili će one vremenom transformisati i demokratizovati finansijski sektor?
Paradoksalna situacija postaje očigledna. Satoši Nakamoto (pseudonim kreatora bitkoina) došao je na ideju o čisto peer-to-peer verziji elektronskog novca nakon globalne finansijske krize 2008. godine, kada je povjerenje u vlade i centralne banke bilo na najnižem nivou. Ubrzo nakon lansiranja bitkoina 2009. godine, Nakamoto je napisao da je "glavni problem sa tradicionalnim valutama to što im je, da bi pravilno funkcionisale, potrebno maksimalno povjerenje". Ali, sistem koji je trebalo da eliminiše potrebu za povjerenjem među ljudima i povjerenjem prema tradicionalnim finansijskim institucijama, danas doživljava sopstvenu - krizu povjerenja.
Kriptovalute kao što su bitkoin ili etereum izgrađene su na računarskim kodovima i mrežama koje ne kontroliše niti njima upravlja nijedna centralna vlast. Prilično je impresivno to što ovakva decentralizacija zapravo funkcioniše. Transakcije se mogu obaviti bezbjedno bez prolaska kroz banke, kompanije za kreditne kartice ili druge finansijske institucije. U principu, takav sistem bi finansijske sisteme učinio manje podložnim riziku od prevare i manipulacije.
Nažalost, prevaranti i beskrupulozne kompanije koriste za svoje interese klijente i investitore zaljubljene u nove tehnologije. Čineći to, stavljaju po strani najvažniju inovaciju kriptovaluta - alate zasnovane na blokčejnu koji mogu povećati transparentnost i ojačati povjerenje u finansijski sektor. Pohranjeni na računarima širom svijeta i javno dostupni svakom čovjeku koji ima internet, blokčejni su digitalne "knjigovodstvene knjige" koje su nepromjenljiv zapis svih transakcija obavljenih u sistemu. Oslanjanje na algoritme, a ne na ljudsku interakciju, stvara pouzdan trag novca koji tradicionalna finansijska infrastruktura ne može da obezbijedi.
Kako smo došli do kriptoindustrije koja je često u suprotnosti sa svojim originalnim principima? Jedan od mogućih odgovora: svaka inovacija je neizbježno praćena špekulacijama i prevarama, posebno u ranim fazama njenog razvoja. U 19. vijeku banke su obmanjivale inspektore puneći ekserima svoje zlatne rezerve. Nedavno, u eri dot-coma vidjeli smo skandal sa Enronom, a biotehnološki bum donio je Elizabet Holms i njenu kompaniju Theranos.
Još jedan problem je to što platforme kriptoindustrije, koje su orijentisane na potrošače, primjenjuju stare načine poslovanja kroz tehnologiju koja je izmišljena da ih okonča. Na primjer, FTX je bio "berza", to jest kapija za kriptovalute na bazi blokčejna, ali se nije suštinski bavio upotrebom decentralizovanih tehnologija. Ima neke ironije u činjenici da većina vlasnika kriptovaluta čuva svoju imovinu na berzama, jer one zahtijevaju visok nivo povjerenja i svojstveni su im mnogi rizici tradicionalnih finansijskih institucija.
Iza kulisa, kriptoindustrija je već počela da koristi tehnologiju da preokrene tas na vagi nazad ka inovacijama. Jedan primjer za to je razvoj tehnologije "dokaz o rezervama" (Proof of Reserves), matematičke metode koja omogućava institucijama da verifikuju svoju kriptoimovinu. Takvi alati mogu pomoći u sprečavanju fijaska kakav je krah FTX-a, u kojem je nedostatak transparentnosti omogućio Bankman-Fridu da skriva svoje finansijske prevare.
Važno je to što su tehnologija Proff of Reserves i slični alati najpogodniji za kriptovalute, a ne za konvencionalnu finansijsku imovinu, uključujući američki dolar. Kao rezultat toga, ove tehničke inovacije su podstakle tradicionalne finansijske institucije (iste one koje je bitkoin trebalo da zamijeni) da podrže kriptovalute. Na primjer, JPMorgan planira da premjesti imovinu vrijednu bilione dolara na blokčejn, a monetarne vlasti razmatraju ideju o digitalnim valutama centralnih banaka koje bi koristile blokčejn tehnologiju za izdavanje digitalnih verzija fiat valuta.
Da, kriptoindustrija se suočila sa cijelim nizom izuzetno teških problema: veliki uticaj na životnu sredinu zbog "rudarenja", korišćenje bitkoina za ilegalne transakcije, nedostatak privatnosti i još mnogo toga. Međutim, kako pokazuje tehnologija Proof of Reserves, kriptozajednica sada izmišlja nove moćne načine da iskoristi inherentnu transparentnost i pouzdanost blokčejn tehnologije kako bi stvorila sigurniji i fleksibilniji finansijski ekosistem.
Dok je ovaj inovativni rad u toku, vlade širom svijeta istražuju načine da zaštite potrošače od ekscesa u kriptoindustriji. Ali trebalo bi da gledaju dalje od naslova: mora se tražiti uravnotežen pristup koji će omogućiti da ova izvanredna tehnologija postane zaista uspješna.
Juels je profesor na Cornell Techu, kodirektor je Inicijative za kriptovalute i ugovore (IC3)
Prasad je profesor ekonomije u Dyson School Univerziteta Cornell
Copyright: Project Syndicate, 2023. (prevod: N. R.)
Bonus video:
