U ekspozeu mandatara jasno je navedeno da će biti sprovedena optimizacija javne uprave, što znači da će veliki dio ljudi iz javne uprave završiti na birou rada. U prevodu, obećano nam je da će dio zaposlenih postati nezaposleni; postojeće procjene govore su da najmanje 5 do 10 hiljada ljudi iz javne uprave treba “optimizovati” kroz Zavod za zapošljavanje Crne Gore.
Kako je programom Evropa sad 2 obećana puna zaposlenost za godinu dana od dana stupanja na dužnost, postavlja se jedno logično pitanje: kako doći do pune zaposlenosti ako imamo u vidu da, pored veoma visoke trenutne stope nezaposlenosti, treba dodati najmanje 5.000 „optimizovanih” ljudi iz javne uprave koji će biti na evidenciji Zavoda za zapošljavanje?
Na sve to, budžetom za 2024. godinu, koji u sebi sadrži projekcije za 2025. i 2026, iznos koji se predviđa za isplatu bruto zarada u javnom sektoru ne opada već raste, što jasno znači da optimizacija javnog sektora nije u planu.
Nužnost nastavka reforme Fonda PIO
Nema nikakve dileme - Crna Gora, kao i mnoge zemlje u razvoju, mora da nastavi davno započete složene penzione i reforme tržišta rada. Taj put je prepun ekonomskih, socijalnih i političkih nagaznih mina koje, ukoliko se ne tretiraju na adekvatan način, mogu da eksplodiraju i raznesu koheziju socijalnog mira u paramparčad.
Pravedniji, sveobuhvatniji i višestruko obazriv pristup, koji kombinuje pažljivo fiskalno planiranje sa socijalnim pitanjima i implementaciju strukturnih reformi, može ponuditi nesmetan put ka obezbjeđivanju dugoročne održivosti penzija kao i povećanja plata i zaposlenosti u Crnoj Gori.
Međutim, put ka implementaciji prepun je poteškoća, s obzirom na potrebno uspostavljanje delikatne ravnoteže kako bi se obezbijedila kratkoročna izvodljivost reforme sa jedne i dugoročna održivost javnih finansija sa druge strane. Crna Gora se, kao i mnoge zemlje sa srednjim dohotkom stanovništva, hvata u koštac sa sistemskim neefikasnostima, snažnom i otpornom neformalnom ekonomijom i osjetljivom političkom klimom, što sve može da ugrozi efektivnu promjenu ekonomskih politika.
U svojoj srži, nikad viđena a najavljena reforma o povećanju plata podrazumijeva ukidanje ukidanjem doprinosa za Fond PIO:“Sprovešćemo ES2 kao što smo sproveli ES1”. Međutim, svaka smislena reforma treba da izbalansira finansijsku održivost, socijalnu ravnotežu i ekonomsku stabilnost.
Penzioni sistem u Crnoj Gori, kada se sve uzme u obzir, nadilazi svoj osnovni ekonomski karakter i funkciju sličnu protočnom bojleru. On zapravo predstavlja oblik društvenog ugovora, koji se izražava kroz solidarnost između generacija i povjerenje u ljude.
Analize međunarodnih finansijskih institucija o penzionim sistemima
Publikacija Njemačke savezne banke, “Oporezivanje potrošnje za finansiranje isplata penzija” iz 2020. godine, nudi detaljnu analizu strategija finansiranja penzija putem različitih poreskih pristupa, uključujući i smanjenje/ukidanje doprinosa za penzije.
Na strani 17 ovog materijala piše: “Smanjenje stope doprinosa za rad za 10% mora biti finansirano povećanjem stope poreza na potrošnju (napomena autora: PDV i slični porezi) za dodatnih oko 6%, ubrzo nakon sprovođenja politike. Dugoročno, oko 4%”.
Kada ovo preslikamo na Crnu Goru, situacija je sljedeća: PDV sada iznosi 21%, dok doprinosi za penzijsko invalidsko osiguranje iznose 20,5%. Ako bi se umanjili doprinosi za 10%, PDV bi trebao da iznosi 25%. Dodatno, ako bi se oni ukinuli, kao što je najavljeno kroz program Evropa sad 2, PDV bi trebalo da iznosi vrtoglavih 29%, kako bi se izbalansirala fiskalna pozicija.
Dodatno, u kontekstu reforme penzionog sistema Crne Gore, Svjetska banka u svom dokumentu “IZVJEŠTAJ O SINTEZI JAVNIH FINANSIJA: Obnavljanje održivosti i jačanje efikasnosti javnih finansija”, navodi sljedeće: “Crnogorski penzioni sistem je skup, ali društveno neodrživ: dugoročno će adekvatnost penzija vjerovatno erodirati vremenom. S obzirom na ostarjelo stanovništvo i slabo učešće radne snage, penzioni sistem će se suočiti sa daljim pritiscima”.
Za kraj ovog segmenta, treba pomenuti i tehničko uputstvo MMF-a “Angažovanje MMF-a o penzionim pitanjima” u kome se konstatuje: “Reforme politike penzionisanja mogu imati značajne kratkoročne i dugoročne fiskalne implikacije, bilo da su povezane sa prilagođavanjem ključnih parametara penzionog sistema u zrelim penzijskim sistemima ili širenjem pokrivenosti penzionerskog stanovništva. Čak i relativno male i postepene promjene mogu materijalno uticati na javne finansije na dugi rok".
Biće jako interesantno predstaviti MMF-u ideju da se ukidaju doprinosi za PIO uz povećanje prosječne penzije za oko 50%, plata za 25%, i to u roku od godinu dana, a što godišnje iznosi oko 15% našeg BDP-a.
Prema definiciji MMF-a, “javni penzioni sistem je održiv ako prema trenutnoj politici, demografskim projekcijama i konzervativnom makroekonomskom scenariju, omogućava finansiranje penzijske potrošnje u narednim decenijama bez vršenja stresa na javne finansije ili, samim tim, pogoršanje makroekonomske stabilnosti”.
Nikad predstavljeni program Evropa sad 2 je sve samo ne mala i postepena reforma; naprotiv, ona je finansijski ogromna (bruto iznos oko 900 miliona eura ili 15% BDP-a) i radikalno brza (garantovano sprovođenje 12 mjeseci od dana stupanja na dužnost 44. Vlade Crne Gore).
Nepovoljni makroekonomski i demografski trendovi
Makroekonomska situacija ne ide u prilog radikalnih rješenja sistemskih zakona, kako je Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju:
- U naredne 4 godine moramo otplati oko 4 milijarde starog duga, novog duga (deficit budžeta) i kamata;
- Očekuje se da će kamatne stope ostati visoke narednih nekoliko godina zbog inflacije;
- Evidentna prenatrpanost javnog sektora i državnih preduzeća;
- Ogroman uticaj eksternog vanrednog događaja (rat u Ukrajini) koji su u najvećoj mjeri uticali na veće prihode budžeta a koji će biti pod pritiskom kada se rat završi;
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 18%; svako dalje povećanje potrošnje će dovesti do porasta zavisnosti od uvoza.
Nadalje, prema projekcijama Ujedinjenih nacija, demografska slika u Crnoj Gori do 2070. godine je izuzetno nepovoljna:
- Broj stanovnika u Crnoj Gori će se smanjivati;
- Povećaće se broj stanovnika starijih od 65 godina, a smanjivati broj stanovnika mlađih od 65 godina;
- Stepen zavisnosti starijih od 65 godina će se povećati i skoro udvostručiti;
- Populaciona piramida će se pogoršati;
- Demografska piramida pokazuje intenzivne promjene u svim strukturama stanovnišva, sa naglaskom na povećanje broja starijih građana;
- Dodatno, očekuju nas dramatične promjene do 2070. godine, kada nas očekuje veliki porast starijeg stanovništva i smanjenje radno sposobne polulacije.
Ovakve demografske promjene, koje uključuju intenzivne promjene u svim strukturama stanovništva, sa fokusom na povećanje broja starijih građana, imaće značajne posljedice na ekonomiju, dodatni pritisak na zdravstveni i penzioni sistem, socijalnu zaštitu i druge aspekte društva. Dodatno, ove promjene će zahtijevati ozbiljno i detaljno preispitivanje i prilagođavanje svih aktuelnih politika i strategija kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove koje nose ove demografske promjene.
Sprovođenje ekonomskih politika na bazi dokaza
Da bi se uspješno sprovele ekonomske reforme, ključno je usvojiti pristup koji je istovremeno precizno fokusiran i fleksibilan.
Prvi korak u ovom procesu je dubinska analiza trenutne ekonomske situacije, koja otkriva sve slabosti i potencijale ekonomije. Nakon toga, neophodno je precizno identifikovati probleme, bilo da se radi o nezaposlenosti, niskoj produktivnosti ili neodrživim fiskalnim politikama.
Temeljno prikupljanje podataka je od suštinske važnosti, jer svaka odluka mora biti utemeljena na čvrstim i pouzdanim podacima, izbjegavajući nagađanja i spekulacije. Postavljanje jasnih, realističnih i mjerljivih ciljeva služi kao putokaz za uspjeh reformi. Ove reforme zahtijevaju detaljno osmišljenu strategiju sa preciznim koracima, rokovima i odgovornostima, ključnu za prevođenje planova u akciju.
Inkluzivnost u konsultacijama sa različitim društvenim akterima osigurava da reforme imaju široku podršku i da su prilagođene realnim potrebama društva. Odlučna implementacija, praćena kontinuiranim monitoringom, ključna je za održavanje reformi na pravom kursu.
Konačno, stalna evaluacija i fleksibilnost u prilagođavanju reformi su neophodni za navigaciju kroz složene ekonomske izazove i postizanje dugoročnog prosperiteta našeg društva.
Zaključak
U suštini, trilogija „Velika kupovina vremena“, pored kritike netransparentnog i tajanstvenog programa ES2 o kome javnost ništa ne zna, predstavlja poziv na promjenu paradigme u načinu na koji se pristupa važnim ekonomskim pitanjima, insistirajući na tome da se umjesto površnih „paf-paf“ i marketinški orijentisanih metoda, koriste temeljna istraživanja baza podataka, faktičkih informacija i razumijevanja ekonomskih zakonitosti.
Trilogija teži ka pažljivo osmišljenom pristupu čiji je završni cilj osiguravanje efikasnih, pravednih ekonomskih reformi, fokusiranih na dugotrajno poboljšanje kvaliteta života svih građana Crne Gore.
(Kraj)
Autor je izvršni direktor Fidelity consultinga
Bonus video:
