Tokom nedavnog putovanja u inostranstvo, neočekivano sam shvatio da kasnim na aerodrom. Nisam dobro govorio lokalni jezik, pa sam koristio mobilnu aplikaciju za prevođenje koja mi je omogućila da objasnim hitnost svoje situacije taksisti. Mobilna aplikacija koja koristi kameru mi je omogućila da razumijem putokaze bolje se krećem u realnom vremenu.
Ovo je samo jedan primjer kako digitalne inovacije, a posebno vještačka inteligencija (AI), mijenjaju naš svijet. Kako pokazuju nova istraživanja, AI modeli su mogu da otkriju prve znake zdravstvenih komplikacija (na primjer, sepsu), pa će ove tehnologije neminovno dovesti i do revolucije u oblasti medicine.
Brzi tempo tehnološkog napretka naglašava koliko je hitno regulisati AI. Glavni primjer je Zakon o vještačkoj inteligenciji Evropske unije, za koji se očekuje da će biti usvojen u drugoj polovini 2024.
Ovaj pionirski zakon klasifikuje sisteme vještačke inteligencije prema njihovim nivoima rizika i eksplicitno zabranjuje specifične visokorizične aplikacije, kao što su društveno bodovanje i prepoznavanje emocija, koje predstavljaju prijetnju po ličnu bezbjednost, građanske slobode i demokratsko upravljanje. Zakon takođe naglašava važnost transparentnosti i objašnjenja tako da korisnici mogu da pristupe informacijama o odlukama koje je generisala AI.
Ambiciozni zakon EU je dobra polazna tačka za globalnu diskusiju o tome kako ne treba koristiti vještačku inteligenciju. Međutim, s obzirom na ogroman potencijal ovih tehnologija da transformišu zdravstvenu zaštitu, podjednako je važno istražiti kako se one mogu koristiti da dopune medicinski aspekti u čijem je centru čovjek.
Za početak, AI ima potencijal da medicinu učini emocionalno osjetljivijom. Nova studija objavljena u JAMA Internal Medicine upoređuje odgovore ChatGPT-a na zdravstvena pitanja sa odgovorima ljekara. Zanimljivo je da je grupa licenciranih medicinskih stručnjaka birala odgovore na ChatGPT u 79% slučajeva, vjerujući da oni izražavaju više empatije prema pacijentima. A prethodne studije su pokazale da empatija i saosjećanje mogu poboljšati stanje pacijenata i ubrzati proces izlječenja.
Posljednjih godina, zdravstvene službe su pretrpane menadžerskim i administrativnim obavezama koje ograničavaju njihovu sposobnost da izgrade odnos sa pacijentima. Ovo „opterećenje dokumentacijom“ često dovodi do sagorijevanja zaposlenih i smanjuje kvalitet njege. Automatskim odgovaranjem na rutinska pitanja, zakazivanjem termina i upravljanjem dokumentacijom, AI platforme bi mogle da pojednostave administrativne procese i oslobode ljekare kako bi provodili više vremena sa pacijentima.
Ipak, mogućnosti AI se protežu mnogo dalje od racionalizacije administrativnih poslova. Sve veći broj kliničkih dokaza pokazuje da algoritmi dubokog učenja (obučeni na ogromnim količinama medicinskih slika i kartona pacijenata) mogu analizirati rendgenske snimke, magnetnu rezonancu i druge medicinske snimke sa izuzetnom tačnošću, često prevazilazeći dijagnostičke sposobnosti ljekara. Takve inovacije imaju potencijal da uvedu revoluciju u preciznu dijagnostiku, pomažući da se rano otkriju bolesti kao što su upala pluća i rak, kao i da podrže globalne zdravstvene napore, posebno u udaljenim oblastima gdje je pristup specijalizovanim medicinskim uslugama ograničen.
Vlade širom svijeta sve više shvataju važnost preventivne medicine, uglavnom zbog njenih ekonomskih koristi. Vještačka inteligencija je tu apsolutno neophodna jer je sposobna da tumači podatke dobijene preko uređaja i senzora koje ljudi nose. Ovi podaci omogućavaju da se identifikuju prvi znaci patologija, posebno srčanih oboljenja, a samim tim i sprečavaju da manji zdravstveni problemi prerastu u dramatičnu krizu. Pored toga, pametni satovi i fitnes narukvice koriste sisteme za praćenje, zasnovane na AI, koji mogu otkriti potencijalne poremećaje disanja tokom spavanja i podstaći korisnike da potraže medicinsku pomoć prije nego što zdravstveni problem postane ozbiljan.
Da, integracija vještačke inteligencije u zdravstvenu zaštitu predstavlja veliki izazov i postavlja mnoga etička pitanja. Pored obezbjeđivanja pravičnosti, borbe protiv algoritamske pristrasnosti i obezbjeđivanja privatnosti i bezbjednosti podataka, ključno je razumjeti da vještačka inteligencija ne može da zamijeni lični dodir potreban u kliničkoj praksi. Zdravstveni radnici moraju predvoditi ovu tranziciju i koristiti nove tehnologije da dopune svoje vještine. Iako je malo vjerovatno da će četbotovi uskoro zamijeniti ljekare i medicinske sestre, alati vještačke inteligencije već pomažu u pružanju zdravstvenih usluga tako što poboljšavaju tačnost dijagnoza i personalizuju njegu na osnovu analize podataka.
Višegodišnji zdravstveni problemi, prije svega hronične bolesti poput dijabetesa ili hipertenzije, često se pripisuju neadekvatnom ulaganju u javno zdravstvo i nedostatku društvene kohezije, pa da sama tehnologija neće biti dovoljna za rješavanje ovih problema. U takvim slučajevima neophodna je sveobuhvatna reforma nacionalne zdravstvene politike.
Primjenjujući nove digitalne tehnologije odgovorno i etički, možemo radikalno promijeniti način na koji dijagnostikujemo, liječimo i sprečavamo bolesti. Počeće nova era u medicini, ona koja će biti zasnovana na podacima i u kojoj će zdravstveni radnici i sistemi vještačke inteligencije raditi zajedno kako bi pružili najbolju moguću njegu za sve. Mašine nam mogu pomoći, ali zdraviju budućnost možemo stvoriti samo mi.
Autor je viši saradnik na Institutu Aspen; član je Regulatorne radne grupe za digitalno zdravlje i inovacije pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
Copyright: Project Syndicate, 2024. (prevod: N.R.)
Bonus video:
