Pronalaženje ravnoteže između korporativne društvene odgovornosti (CSR), koja zahtijeva dugoročan pristup procjenjivanju kako preduzeće može da stvori široku društvenu korist, i svakodnevnog poslovanja kompanije, izuzetno je težak zadatak. Da bismo razumjeli ovu dinamiku i probleme povezane sa njima, moramo da odemo dalje od tabela i grafikona i pogledamo "Ikarov pad", remek-djelo flamanske renesanse iz 16. vijeka koje se pripisuje Piteru Brojgelu Starijem. Posmatran iz prave perspektive, Brojgelov prikaz starogrčkog mita o Dedalu i njegovom sinu Ikaru pruža jedinstven uvid u neumjerenosti tržišne ekonomije, kao i nedavne napore da se one ograniče.
Našavši se u zatočeništvu na ostrvu Krit, Dedal je za sebe i svog sina napravio krila od voska i perja. Uprkos očevim molbama da ne leti ni prenisko ni previsoko, Ikar se toliko približio Suncu da su mu se krila - istopila. Pao je u more i utopio se (slika prikazuje par bijelih nogu koje nestaju u vodi). Naravoučenije priče je očigledno: pretjerano samopouzdanje može biti fatalno.
Primamljivo je povući paralelu između Miltona Fridmana i Ikara. Generacije studenata poslovne škole hranile su se Fridmanovom doktrinom: društvena odgovornost poslovanja je maksimizacija profita. Ideje Fridmana i drugih članova Čikaške škole ekonomije pomogle su stvaranje neobuzdanog kapitalizma u poslijeratnim zapadnim ekonomijama. Međutim, globalna finansijska kriza iz 2008. (zajedno sa brzim globalnim zagrijevanjem) označila je kraj preovlađujućeg konsenzusa "posao biznisa je biznis".
Danas se čini da je nemilosrdna potjera za profitom po svaku cijenu osuđena na propast, da poput Ikara nestane pod talasima, sa jednom rukom koja bespomoćno maše u vazduhu. Kao što je Kolin Majer rekao u svojoj knjizi "Prosperitet: dobar posao stvara više dobrog" (2018) - "društvena svrha kompanije treba da bude pronalaženje profitabilnih rješenja za probleme naše planete i njenih ljudi".
Brojgelova slika nas podsjeća na ciljeve društveno odgovornog poslovanja. Slika orača koji ore plitku brazdu uz pomoć svog konja naglašava važnost održive poljoprivrede, biodiverziteta i bliske saradnje čovjeka i životinje. Ribar koji zabacuje svoju udicu skreće našu pažnju na more. Ovo je važna zajednička imovina sa kojom treba pažljivo postupati.
Njihovi skromni napori naglašavaju da ne možemo iscrpiti izvore našeg blagostanja: oni moraju biti dostupni svima i moraju biti zajednički. Ovo bi trebalo da ostane u prvom planu našeg razmišljanja dok preuzimamo odgovornost za pogoršanu klimatsku krizu i težimo radikalnim promjenama potrebnim za očuvanje planete i sprečavanje katastrofalnog globalnog zagrijevanja.
Na Brojgelovom horizontu sunce obasjava brodove koji prevoze ljude i robu. Da li je to suton starog svijeta ili zora novog? Ovo nas tjera da se zapitamo ko će tačno usmjeriti naš brod (globalnu ekonomiju) u mirnije vode budućnosti. Godine 2015, Mark Karni, tadašnji guverner Banke Engleske, objasnio je u govoru održanom u Londonu da će se klimatske promjene "osjetiti izvan tradicionalnih horizonata većine ekonomskih aktera, što će rezultirati značajnim troškovima za buduća pokoljenja koje sadašnje generacije nemaju podsticaja da smanje". Zato je naša odgovornost da prevaziđemo ovu, kako kaže Karni, "tragediju horizonta".
Na kraju, pastir netremice gleda u Dedala na nebu. Očigledno je fasciniran mogućnostima leta. Ni sam pastir ni njegov pas na povocu ne obraćaju pažnju na ovce. Ova scena nam govori o potrebi da zatražimo pomoć od drugih kako bismo oslobodili snagu potrebnu za zaštitu klime i prirode. I naglašava izazov pronalaženja ravnoteže između trenutnih problema i nade za budućnost. Ova je dilema danas još aktuelnija zato što korporacije prelaze na nove poslovne modele. Prilikom sprovođenja ovih promjena moramo izbjeći otuđenje naših sugrađana i rizik od društvenih nemira.
Da, tumačenje djela vizuelne umjetnosti skoro uvijek zahtijeva razumijevanje njihovog istorijskog konteksta. Društveni, politički, vjerski, ekonomski i kulturni uslovi određenog perioda pomažu nam da razumijemo značenje djela. A jednom predstavljeno javnosti, umjetničko djelo počinje da živi svojim životom jer pripada svima. I tako pomaže da se otvori prozor kroz koji možemo bolje da vidimo i razumijemo probleme našeg vremena.
Tek razumijevanjem o čemu je riječ, savremeni poslovni ljudi mogu razviti efikasne i dosljedne strategije društveno odgovornog poslovanja. Za korporativne lidere koji žele da zaštite društvene i ekološke sisteme u kojima rade, pažljiv pogled na "Ikarov pad" idealan je za sagledavanje potpune slike.
Autorka je pravnica i istoričarka umjetnosti specijalizovana za analizu umjetničkih djela radi istraživanja širih društvenih i ekonomskih tema i koncepata; profesorica je na Američkom univerzitetu
Copyright: Project Syndicate, 2024. (prevod: N.R.)
Bonus video:
