Poštovani g. Mujoviću,
Obraćam Vam se u lično ime, ali i u ime izuzetno velikog broja građana koji su me kontaktirali da ih zastupam, vezano za Vaše stavove koje ste iznijeli u vezi protivljenja građana Bara i lokalne uprave, planovima izgradnje LNG terminala i gasne termoelektrane u Baru.
Prije nego što Vam izložim bitne argumente, koji Vam nisu u potpunosti predočeni na sjednici Odbora Skupštine CG na kojoj je bilo kontrolno saslušanje, zamolila bih Vas da, kada budete dalje iznosili i zastupali stavove da se apsolutno zalažete za izgradnju LNG terminala, postavite najprije sebi pitanje da li biste Vi izabrali da sa Vašom porodicom stanujete na svega par stotina metara od takvog postrojenja, koje je po kriterijumima EU direktive o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća svrstano u postrojenje prve kategorije opasnosti od eksplozija. Da li biste, imajući to u vidu, mirno mogli da gledate da se Vaša djeca šetaju i igraju glavnim gradskim šetalištem koje je u blizini takvog postrojenja, strijepeći da li će danas ili sjutra odletjeti u vazduh, u eksplozijama koje su kod ovakvih postrojenja prilično učestale i to u sasvim redovnim prilikama i u vrlo razvijenim državama? Pitanje sigurnosti života ljudi, uz problem uticaja na globalne klimatske promjene, navelo je, između ostalog, predsjednika SAD Bajdena, da zastane sa odobrenjem za izgradnju najvećeg LNG terminala u Americi, kao i sa izvozom LNG u Evropu. Na sajtu Bijele kuće, naći ćete preko 22 stranice izjava podrške i oduševljenja vrlo uticajnih ličnosti Amerike u vezi ovakve odluke predsjednika Bajdena.
Pri tome, upravo na 45. godišnjicu katastrofalnog zemljotresa, potpuno ste zanemarili činjenicu da se ovakva postrojenja visoko eksplozivnog gasa apsolutno ne rade u područjima gdje postoji povećan rizik od zemljotresa. Grad Bar, po svim dokumentima, kao i po onome što smo iskusili, spada u zemljotresno najranjivije područje.
Kako objašnjavaju stručnjaci, veze cjevovoda koji idu od LNG terminala do kopna, ne trpe pomjeranja tla koja nastaju usljed snažnih zemljotresa. U tom slučaju, te veze cjevovoda pucaju, gas počinje da „šišti“ bez mogućnosti da se kontroliše njegovo ispuštanje i bez mogućnosti da se spriječi eksplozija pri najmanjoj iskri, koje su u zemljotresima neminovne.
EU direktiva kaže da se prilikom prostornog planiranja ovakvih objekata i izbora lokacije, mora predvidjeti najteži mogući scenario, pri čemu se mora voditi računa i o konfiguraciji terena, kao i o objektima koji mogu povratno dodatno uvećati rizik, a takođe se propisuje da ovakva postrojenja ne mogu biti blizu naselja, niti prometnih saobraćajnica ili javnih površina. U svakom slučaju, EU direktiva podrazumijeva da se izračuna domet eksplozije u najtežem mogućem scenariju, broj žrtava, koje bi takav događaj izazvao, kao i da se popiše svaki objekat koji bi bio ugrožen.
Kada su u pitanju mogući – čak i mnogo blaži scenariji, ukoliko bi došlo do curenja samo djelića jednog procenta tečnog gasa, npr. količine od 100 m3, ona prelaskom u gasovito stanje dobija uvećanu zapreminu, te se dalje miješa sa vazduhom, čime se stvara eksplozivni oblak dimenzija koje dostižu 1.000 m dužine, 200 m širine i 10 m visine. Pod pretpostavkom da uopšte nema vjetra, on već sam po sebi dolazi do stambenih zgrada u blizini Luke i dijela šetališta. Naravno, obuhvata marinu sa jahtama i čamcima i lučku infrastrukturu sa brodovima. Pokriva i seriju postojećih rezervoara sa naftom, benzinom, mazutom, sirćetom, kao i postojeće skladište toksičnih materija. Ovakav oblak eksplodira pri najmanjoj iskri, ali i pri statičkom elektricitetu. Na ove dimenzije eksplozivnog oblaka, treba dodati i radijus dejstva eksplozije, čiji domet treba da izračunaju stručnjaci, kao i pojačavajuće dejstvo lančane eksplozije zapaljivih skladišta u blizini i efekte odbijanja udara od brda Volujice. Naravno, pod uticajem vjetra, navedeni eksplozivni oblak, mijenja svoj oblik i pomjera se i na druge pozicije, do momenta eksplozije.
G. Mujoviću, možda niste informisani, još krajem 60-ih godina, kada je bio rađen plan za objekat eksplozivnih materijala, koji je trebalo da bude praktično na istom mjestu gdje se sada planira LNG terminal, angažovani su stručnjaci pirotehničari iz inostranstva, koji su proračunali da bi u slučaju eksplozije, brdo Volujica, djelovalo pojačavajuće na eksplozivni udar prema gradu (kao neka vrsta „ogledala“ od kojeg bi se odbijali udari i vraćali prema gradu), tako da bi značajan dio grada bio razoren. Grad Bar je imao sreću da je bilo stručnjaka koji su blagovremeno na to upozorili, te je imao odgovornu lokalnu i državnu vlast, koja je imala sluha da čuje upozorenja.
Nadamo se da ćete Vi postupiti sa istom dozom odgovornosti, kao što su to radili planeri i vlast krajem 60-ih godina. Vaša odgovornost, danas, je višestruko veća. Vi ste jedan od autora nacrta prostornog plana upravo za sektor gdje su ova opasna postrojenja planirana, a sada ste i resorni ministar nadležan za ovaj projekat i ključni akter u donošenju odluke Vlade po ovom pitanju. Dakle, Vaša odgovornost nije samo moralna i profesionalna, već i krivičnopravna. U pitanju su bukvalno životi naših sugrađana.
Postrojenje sa tečnim gasom je opasna eksplozivna naprava u srcu našeg grada. To ne kažemo mi, nego citirana Evropska direktiva.
Vi ste naveli da će studiju rizika od velikih nesreća uraditi investitor. Mi postavljamo pitanje: kako se DRŽAVA, koja po Ustavu građanima mora garantovati prije svega bezbjednost, može osloniti na to da će investitor, koji je zainteresovan da gradi zbog svog interesa (a interesi zajednice su više nego diskutabilni), dostaviti bilo koju studiju koja će pokazati da je to rizično?
Takođe ste izjavili da će INVESTITOR, uraditi cost-benifit analizu. Mi bismo dodali – naravno: cost-benifit analizu, ali samo sa aspekta interesa investitora. Svakako da INVESTITOR neće analizirati, niti se baviti pitanjem efekata (negativnih) na turističku privredu grada Bar, na ostale grane privrede u Baru, na cijenu nekretnina u Baru i na ukupnu atraktivnost Bara, kao destinacije, nakon što eventualno dođe do izgradnje ovih postrojenja.
Iskustva su jasna: kontaktirali smo ljude iz Krka, gdje je u Omišlju, prošle godine, uz velike proteste lokalnog stanovništva, izgrađen LNG terminal. Jasno nam je rečeno: auto-kamp u Omišlju na Krku daje 4 puta veće prihode od LNG terminala. Na cijelom terminalu radi samo nekoliko hrvatskih državljana.
Svi stručnjaci koje smo konsultovali, tvrde da je LNG čisti gubitak, kako za samu Luku, tako i za prateće agencijsko-špediterske djelatnosti. Brod regasifikator, dug preko 300 m i širok preko 40 metara, mora biti trajno vezan, uz obalu. Uz brod regasifikator, dolaze brodovi snabdjevači metanom, istih dimenzija, te i taj prostor mora biti slobodan. Oni trajno zauzimaju značajan prostor dužine 300 i širine skoro 100 m, od inače veoma ograničenog prostora Luke i sprečavaju normalno servisiranje i prihode od drugih brodova. Nedavna izjava kapetana američkog kruzera, sličnih dimenzija kao regasifikator, koji je dolaskom u Bar konstatovao da je Luka Bar jedna vrlo uska luka – elokventno govori o ovim problemima.
Stručnjaci iz oblasti lučkog poslovanja, koji su radili na izradi plana, dali su primjedbe u vezi ovakve ideje, što je jasno predočeno na javnoj raspravi. Planeri su eksplicitno naveli da su oni protiv ovakvih projekata, ali da izvršna vlast vrši pritisak da se takvi objekti uvrste u plan.
Pri svemu tome, već sada su kapaciteti LNG terminala u Evropi i globalno predimenzionirani i ne koriste se u punim kapacitetima, a time se pojavljuje i veliki problem profitabilnosti njihovog poslovanja.
U Italiji, od ukupno 3 LNG terminala, samo jedan radi sa kapacitetom od oko 90%, a preostala dva ispod 50%. Dva terminala su pozicionirana na otvorenom moru, 10 milja udaljeni od obale, a i za treći se, nakon protesta građana, Vlada Italije obavezala da ga izmjesti iz luke na otvoreno more. U Grčkoj, jedini postojeći terminal do sada, radio je sa svega 12% kapaciteta. Uskoro treba da se završi i počne da radi novi (privatni) terminal, koji je uglavnom finansiran sredstvima EU, a koji je smješten na otvorenom moru, 17 km daleko od obale i tek treba vidjeti kako će isti poslovati. Obje pomenute države imaju gasovode na koje su ovi terminali povezani cjevovodima.
Postavlja se, stoga, pitanje kome će se prodavati ukapljeni gas iz eventualnog LNG terminala u Baru? Kako će se prevoziti do krajnjih potrošača – ukoliko se ne bude gradila termoelektrana? Kako će transport gasa na druge destinacije auto cistijernama ili željeznicom uticati na bezbjednost ljudi?
Zašto g. ministre u Crnoj Gori treba da se gradi termoelektrana na gas, u momentu kada se u Evropi ne planira gradnja ni jedne nove gasne termoelektrane, a ni u samim SAD – u naredne 3 godine ne planira se gradnja ni jedne nove gasne termoelektrane? Evropska unija se planom RePower 2030 obavezala da će do te godine smanjiti potrošnju gasa za 50%, a već je i sada došlo do značajnog smanjenja. Sem klimatsko-ekoloških razloga, na ovakvu odluku uticali su ekonomski razlozi, jer se radi o značajno većim cijenama građenja i najvećim cijenama struje dobijene iz gasnih elektrana u odnosu na druge izvore.
Zašto se Crna Gora ne ugleda na Hrvatsku, koja svoju termoelektranu u Plominu, zamjenjuje za termoelektranu na vodonik i solarnu elektranu? Pri tome, Vi ste dali informaciju da se LNG terminal i termoelektrana mogu koristiti za buduća postrojenja na vodonik. Naučnici tvrde da je to vrlo upitno.
Gasne termoelektrane u Americi, nakon decenije uspješnog poslovanja, sada imaju velike probleme sa profitabilnošću. Neke su i bankrotirale, a neke se bore sa stotinama miliona dolara dugova. Lokalne zajednice suočene su sa problemima šta da rade sa strukturama koje su ostale na njihovim teritorijama, a koje više ne rade.
Memorandum, kojim se predviđa izgradnja LNG terminala i termoelektrane, zahtijeva da Vlada „razmotri“ da učestvuje u ovom projektu dodjelom zemljišta, ostvarivanjem slobodnog putnog i vodovodnog koridora i prioritetom u priključivanju na iste, priključivanju na postojeću elektro mrežu, pojednostavljenim i ubrzanim dobijanjem dozvola uz pomoći države, izborom tačno definisanog proizvođača opreme itd. Dio memoranduma je proglašen tajnim. Uz to, Vi ste izjavili da je struja dobijena iz gasnih elektrana vrlo skupa. Da li ćemo mi, građani, morati da plaćamo najskuplju struju na svijetu i kako? Ono što je dodatno zapanjujuće jeste da se u Memorandumu predviđa mogućnost gradnje termoelektrane u samoj Luci Bar, ako tako izabere Investitor.
Sa svoje strane, Vi ste izjavili da ne problematizujete ni gradnju termoelektrane, ako istu finansira iz svojih sredstava investitor. I u nacrtu Prostornog plana, pominje se mogućnost izgradnje čak 2 termoelektrane u Baru: jedne u moru, a druge na kopnu.
Vezano za uticaja na ekologiju, izjavili ste da će INVESTITOR biti taj koji će obezbijediti studiju. To je suprotno našim propisima koji predviđaju da državna strateška studija procjene mora da se o tome izjasni. U njoj, međutim, suprotno tvrdnjama iznešenim na saslušanju na Odboru za turizam i prostorno planiranje, nema ni riječi o uticajima ovih postrojenja na ekologiju ukupno, na rizik po bezbjednost života i zdravlja ljudi, kao ni na klimatski uticaj. Autori strateške studije o procjeni uticaja na životnu sredinu nacrta prostornog plana navode da ona predstavlja SAMO RADNU VERZIJU, a ne čak ni nacrt strateške studije, jer su u svim poglavljima i svim oblastima imali nedovoljne i kontradiktorne podatke, tako da tvrde da uopšte nisu mogli izvršiti procjenu uticaja.
Naši propisi, ministre, predviđaju obavezu da se planiranjem unapređuje, a ne da se degradira i ugrožava životna sredina i bezbjednost ljudi. Ovakvi projekti, direktno su suprotni tim zakonskim obavezama.
Opšte je poznato da je uticaj ovih postrojenja na klimatske promjene je poguban. Ove godine su već zabilježeni rekordi porasta temperature. Predviđanja su alarmantna i govore da će ljetnje temperature dostizati i 55o C, a da će, posledično, isparavanja velikih vodenih površina koja time budu prouzrokovana, na jesen dovesti do katastrofa koje do sada nisu zabilježene.
Pored američkog predsjednika, ministar energetike Kanade, ovih dana je saopštio da Kanada više neće graditi nove LNG terminale, zbog kritičnih klimatskih promjena. Vjerovatno da je, uz to, Kanada uzela u razmatranje i problem profitabilnosti poslovanja ovakvih kapaciteta u budućnosti.
Isto tako, ovih dana, više velikih banaka (Credit Agricol, Barclays, HSBC, BNP Paribas) odlučile su da OBUSTAVE kreditiranje američkih kompanija za izgradnju LNG terminala po svijetu. Štaviše, iako su u početku podržavale, banke su sada odustale od kreditiranja izgradnje LNG terminala u Africi, PAPAUIA NEW GUINEA LNG TERMINAL i LNG Terminala u Mozabiku. To su dva najveća terminala u Africi, koji se projekti sada dovode pod znakom pitanja.
Ono što, ministre, ne može više da prođe ni u Africi, Vi kažete da treba, što brže, da se realizuje kod nas. Zašto? Zašto treba da trčimo i da se zarobimo za narednih četiri-pet decenija projektima i tehnologijama koje se već sada svugdje u razvijenom svijetu polako napuštaju?
Pored klimatskih promjena, redovne i tzv. skrivene CO2 emisije iz ovih postrojenja, prema najnovijim istraživanjima prevazilaze emisije CO2 iz termoelektrana na ugalj.
Uticaj emisija CO2 i drugih gasova iz LNG terminala uopšte nije zanemarljiv. Nesporna je činjenica da brod regasifikator za svoj pogon i regasifikaciju troši isključivo prirodni gas. Za održavanje niske temperature u svojim tankovima, te regisifakciju LNG-a, on troši oko 12 MW/h (zavisno od kvaliteta izolacije i pod pretpostavkom da isključivo koristi more kao medij za regasifikaciju). Kad dođe brod snabdjevač, dodatno se emituje još 10 MW/h. Ispušteni gasovi idu direktno u vazduh iz brodskih dimnjaka. To je kao da ste smjestili termoelektranu na gas od 20 MW čiji izduvni gasovi idu direktno u grad, jer ta „termoelektrana“, odnosno LNG terminal, nemaju visoke dimnjake kao što je uobičajeno za termoelektrane.
O uticaju ispuštanja nekoliko stotina litara varikine dnevno u more, radi čišćenja cjevovoda od algi, i njene štetnosti na biljni i životinjski svijet u moru – suvišno je govoriti.
Ministre,
Italija ima 8.000 km obale i samo 3 terminala, od kojih su dva na otvorenom moru, a poslednji, rađen prošle godine, već 2026. mora da izmjesti zbog žestokog protivljenja građana, koji su u koloni dugoj čak 15 kilometara krajem prošle godine protestovali zbog toga.
Hrvatska, koja ima obalu dugu 6.000 km, ima samo jedan terminal i uz to i gasovod, ali se građani Omišlja na Krku, sa njihovom načelnicom, ne mire sa, kako navode, nasiljem koje je izvršeno nad njima.
Grčka, koja ima 13.600 km obale, do sada je imala samo 1 LNG terminal, a uskoro treba da bude završen još jedan terminal, finansiran sredstvima EU i lociran na otvorenom moru, 17 km daleko od obale.
Vi se zalažete da se od samo 100 km vazdušne linije crnogorske obale i samo 5 primorskih opština, žrtvuje čitav grad Bar, zarad interesa koji nisu interesi našeg grada, a ni naše države.
Ministre,
Nije uopšte teško lobiju proizvođača tečnog gasa, koji je zvanično imao profit u proteklih 16 mjeseci od preko 100 milijardi dolara, da izlobira kakav god poguban projekat, koji pogoduje njihovim – a ne našim interesima. Ovdje su, za sada, izgleda, imali plodno tle.
Nije samo prethodni premijer Abazović bio entuzijasta za ovaj projekat, pa je dao skandalozno protivzakonitu izjavu da će „investitor izabrati lokaciju na kojoj će graditi termoelektranu i terminal“ – dakle da će uprijeti prstom i reći gdje hoće šta god da gradi. I vlada bivšeg premijera Krivokapića je bila vrlo predusretljiva prema ovim projektima. EPCG na čelu sa funkcionerima Demokratskog fronta, nakon posjete SAD-u, 2021. godine, zaključili su takođe memorandum o razumijevanju za izgradnju LNG terminala i termoelektrane, ali sa drugim američkim partnerom – LNG ALLIANCE iz Amerike. Predstavnici te američke kompanije hvale se izvanrednim vezama sa g. Odovićem, g. Pješćićem i mnogim uticajnim ljudima iz Crne Gore.
Još 2016. godine, kada ni u jednom planu i nacrtu nije bilo riječi o LNG terminalu ili termoelektrani, beogradska firma ESI, za potrebe mađarskog konzorcijuma, radila je biznis studiju za izgradnju gasne termoelektrane i LNG terminala u Baru. U sastavu tog konzorcijuma je i privatna mađarska firma „Communautrade Europa“ iz Budimpešte, koja na svom zvaničnom sajtu navodi da su njeni partneri bivši i sada zaposleni eksperti iz Evropske komisije i Evropskog parlamenta, a u svom portfoliju je uvrstila projekat LNG terminala i termoelektrane u Baru. Na svom sajtu, oni su takođe tvrdili da ih podržava Vlada Crne Gore. Teško da se može reći da se radi baš o pukoj koincidenciji, da evropski komesar za proširenje, Varhelji, inače Mađar i blizak prijatelj mađarskog predsjednika, ide toliko daleko, da prilikom tajne posjete prošlog mjeseca u Luci Bar, obilazi zajedno sa Vama i ostalim EU i CG zvaničnicima uvalu Bigovica u Baru, te označava u svom laptopu lokaciju za termoelektranu, navodeći da EU ima spreman grant za ovu investiciju, pa da će, ako mi nećemo, grant usmjeriti na Albaniju – Valonu, gdje je projekat LNG terminala takođe u fazi stagnacije.
Da li sve ovo znači, da treba žrtvovati dobar dio ionako male crnogorske obale i jedan od najperspektivnijih primorskih gradova, radi podrške g. Varheljija na kraju njegovog mandata? Da li tu podršku treba životima da plate naši građani i naša djeca i da živimo u neizvjesnosti i strahu od velike nesreće (termin iz EU direktive), narednih nekoliko decenija?
G. Varhelji se prilikom tajne posjete lokaciji za izgradnju termoelektrane fotografisao ispred zidina starog grada Bara. Kakva zloslutna simbolika! Taj grad, koji je bio jedan od ključnih administrativnih i trgovačkih centara ovog dijela Mediterana je, nakon 13 vjekova postojanja, srušen u eksploziji prije 150 godina i nikada nije obnovljen, niti se u njemu vratio život.
Sve uticajne organizacije i analitičari tvrde da LNG terminali već u narednih nekoliko godina uopšte neće biti potrebni. Oni navode da se može desiti da preko polovine postojećih LNG terminala u Evropi bude napušteno do 2030, dakle već u par narednih godina. Sada, kada ni banke više neće da finansiraju ove projekte, borba je da se ovaj ranije dodijeljen „grant“, sa odgovarajućim provizijama, odnosno konsultantskim uslugama – nametne nekoj od zemalja koje nemaju dovoljno snage da vode računa o svojim, a ne o tuđim interesima.
Nadamo se da ćete Vi, zajedno sa ostalim planerima i donosiocima odluka, prepoznati na pravi način pogubnost ovakvih ideja, te da pored građanskih protesta, nećemo biti prinuđeni da sa našim evropskim i američkim kolegama advokatima i organizacijama tražimo pokretanje krivične odgovornosti kako crnogorskih, tako i evropskih učesnika u ovom poslu.
Bar, 16. 4. 2024.
S poštovanjem,
Advokat Mr Vesna Čejović
- Moja administracija neće biti samodovoljna,” rekao je gospodin Bajden. “Nećemo podleći pojedinačnim interesima. Poslušat ćemo pozive mladih ljudi i zajednica na prvoj liniji koje koriste svoj glas da zahtijevaju akciju od onih koji imaju moć da djeluju.”
- Danas imamo evoluirajuća saznanja o potrebama tržišta za LNG-om, dugoročnog snabdijevanja LNG-om, ali i opasnih utjecaja metana na našu planetu“, dodala je Bijela kuća.
- Također se moramo adekvatno zaštititi od rizika po zdravlje naših zajednica, posebno zajednica na prvoj liniji u Sjedinjenim Državama koje nesrazmjerno preuzimaju teret zagađenja iz novih izvoznih objekata.” (Bijela kuća)
- Najveći kupci iz novih američkih LNG postrojenja uopće nisu evropski i azijski potrošači”, izvijestio je institut. “Umjesto toga, oni su veliki trgovci naftom i plinom koji spekulišu svojom sposobnošću OTda preprodaju LNG uz profit.” (Yale Climat Connections)
Bonus video:
