Jedno od glavnih predizbornih obećanja poljske vladajuće koalicije predvođene premijerom Donaldom Tuskom bila je liberalizacija zakona o pobačaju. Prvi konkretan korak dogodio se prošle sedmice, kad je na snagu stupila nova odluka o korištenju prava na prigovor savjesti. Sve bolnice sada moraju osigurati da je barem jedan od njihovih ljekara uvijek dostupan i voljan izvršiti pobačaj u slučajevima dopuštenim zakonom, kao što je u slučaju ugroženosti života majke ili u slučaju trudnoće koja je posljedica silovanja. Promjena je uvedena s ciljem sprečavanja ljekara da zloupotrebljavaju pravo prigovora savjesti – prema obrazloženju amandmana, takvi su slučajevi česti i onemogućavaju žene da ostvare pravo na prekid trudnoće čak i u tim rijetkim slučajevima u kojima to poljski zakon dozvoljava. Bolnice koje se ne budu pridržavale novih pravila bit će sankcionisane, uključujući mogući raskid ugovora s Nacionalnim zdravstvenim fondom (NFZ), što znači smanjenje državne naknade za medicinske postupke i liječenje.
Ubojita zabrana pobačaja iz 2020.
Ova promjena može se činiti skromnom, jer u praksi samo osigurava provođenje zakona, ali ipak je važan korak za Poljsku, državu s jednim od najstrožih zakona o pobačaju u Evropi (od članica EU, stroži zakon ima samo Malta). Prema zakonu o pobačaju iz 1993. koji je bio na snazi do 2020., prekid trudnoće bio je dopušten samo u tri slučaja: ako je trudnoća posljedica silovanja, ako trudnoća predstavlja opasnost po život trudnice i u slučaju teških malformacija fetusa. Presudom Ustavnog suda iz 2020. pod uticajem vladajuće konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS) ukinuta je mogućnost zakonskog abortusa zbog malformacije fetusa, što je izazvalo masovne proteste. Godinu dana nakon te presude, Evropski parlament pozvao je poljsku vladu da ukine zabranu zbog ugrožavanja života žena, nakon što je tridesetogodišnjakinja umrla od sepse u bolnici u gradu Pščina jer su ljekari odgađali obaviti abortus sve dok fetus nije umro, uprkos tome što je ženin život bio u opasnosti.
Ljekari u Poljskoj još od 1996. imaju pravo pozvati se na prigovor savjesti i odbiti obaviti abortus iz vjerskih ili moralnih razloga, osim ako bi odbijanje pogoršalo zdravlje pacijentkinje. Prema tome, “prigovor savjesti nikada se ne može primijeniti u situaciji kada je život trudnice ugrožen, bez obzira na poodmakli stadijum trudnoće”, stoji u obrazloženju novog amandmana.
U decemru 2023., vlast je od konzervativaca preuzela koalicija predvođena premijerom Donaldom Tuskom, a njihovo ključno predizborno obećanje bila je liberalizacija zakona o abortusu. Parlamentarni zastupnici nedavno su izglasali nastavak rada na predlozima za ukidanje gotovo potpune zabrane pobačaja uvedene 2020. pod prethodnom konzervativnom vladom, a članovi donjeg doma parlamenta odlučili su osnovati radnu grupu koje će raditi na predlozima novog zakona. Tri koaliciona partnera koja čine Tuskovu vladu podnijela su ukupno četiri prijedloga novog zakona: dva predloga predlažu legalizaciju pobačaja do 12. sedmice trudnoće, što je norma u većini evropskih zemalja – za to se zalaže Tuskova stranka desnog centra Građanska koalicija, kao i njihov koalicioni partner, lijevi savez Ljevica. U slučaju da liberalizacija ne prođe, Ljevica predlaže dekriminalizaciju pružanja pomoći ženama koje žele prekinuti trudnoću, što je trenutno krivično djelo za koje se može izreći kazna od tri godine zatvora. Hrišćansko konzervativna stranka Treći put predlaže povratak prethodnoj varijanti zakona iz 1993., koja je bila na snazi do zloglasne presude Ustavnog suda 2020., a to bi samo ponovno omogućilo abortus u slučajevima anomalija fetusa.
Skromni pomaci
Iako ispitivanja javnog mnijenja idu na ruku aktuelnoj vladi, šanse za donošenje zakona koji omogućava pobačaj na zahtjev kao u većini evropskih država ipak nisu velike ako će se ići na referendum. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se velika većina Poljaka/inja protivi trenutnom zakonu. Međutim, kada se radi o detaljnijim ispitivanjima, rezultati se jako razlikuju zavisno o tome kako je pitanje postavljeno: prema nekim anketama između 70 i 80 posto Poljaka podržava pravo na pobačaj do 12. sedmice trudnoće, dok prema drugima tu opciju podržava njih samo 35 posto. Prema analizi različitih anketa i njihovih formulacija pitanja, može se zaključiti da većina Poljakinja i Poljaka želi promjenu zakona, ali da tek oko trećine podržava pobačaj na zahtjev do 12. sedmice trudnoće.
Iako vladajuća stranka gura verziju zakona koji bi dozvolio pobačaj na zahtjev do 12. sedmice trudnoće, izgledno je da promjena ipak neće biti tako ambiciozna. Čak i ako parlament odobri reforme, predsjednik Andrzej Duda, konzervativni katolički saveznik bivše vladajuće stranke PiS, vjerojatno će uložiti veto, a koaliciona vlada nema potrebnu većinu od tri petine da obori predsjednički veto. Duda je u martu uložio veto na zakon koji bi omogućio pristup kontracepcijskim pilulama djevojkama starijima od 15 godina, a od pobjede na izborima krajem 2023. Tuskova koalicija uspjela je ponovno uvesti javno finansiranje in vitro oplodnje i glasala za promjenu pravila o pristupu hitnoj kontracepciji. Da se stvari pod novom vladom ipak pomalo mijenjaju pokazuje i stav zastupnika PiS-a Mateuša Moravijeckog, koji je 2020. bio premijer. Moravijecki je izjavio da podržava vraćanje na status quo, odnosno na zakon o pobačaju iz 1993., koji je odbacio dok je bio na vlasti jer mu tada zakon nije bio dovoljno tvrd.
(bilten.org)
Bonus video:
