Premijer hazarder

Premijer Milojko Spajić juče je priznao da nije govorio istinu i potvrdio ovonedjeljno pisanje "Vijesti" - on je lično uložio 75.000 dolara u Do Kvonov Teraform Labs, kompaniju koja je propala za četiri godine i sa njom preko 40 milijardi eura, a ne firma u kojoj je tada radio, kako je do sada tvrdio.

On je pred novinarima priznao i da je imao tokene luna, objasnio je kako je dio navodno prodao i kupio druge kriptovalute, a da je dio postao bezvrijedan.

"Što se tiče tokena luna, on je prodat i ja sam kupio druge kriptovalute koje sam prijavio... ili su postali bezvrijedni u nekom trenutku i njihova vrijednost je postala nula, tako da je to suvišno pitanje“, rekao je Spajić, odgovarajući novinarki TV Vijesti koja ga je pitala zbog čega nije prijavio tokene luna Agenciji za sprječavanje korupcije.

Spajić je u aprilu 2018. godine za 75.000 dolara među prvima postao vlasnik 750.000 tokena luna po cijeni od 10 centi, sudeći prema dokumentima američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) i riječima finansijskog stručnjaka kojeg su "Vijesti" kontaktirale.

Iz premijerove izjave proizilazi posredno priznanje da najmanje u četiri izvještaja nije prijavio Agenciji za sprječavanje korupcije da posjeduje tokene luna.

On je 4. decembra 2020. godine izabran za ministra finansija i socijalnog staranja u Vladi Zdravka Krivokapića, i tada zakonom postao obavezan da prijavljuje imovinu i prihode.

U svoja prva dva takva izvještaja, onom od 31. decembra 2020. godine, nepun mjesec nakon što je postao ministar finansija i socijalnog staranja, i u redovnom izvještaju za 2020. godinu od 28. marta 2021. godine, Spajić je prijavio da ima jednu kriptovalutu, bitcoin, u vrijednosti od 150.000 eura, a ne više njih kako je rekao juče. Lunu nije pominjao.

Varijanta da je prodao sve luna tokene od njihove kupovine aprila 2018. godine do podnošenja svog prvog izvještaja ASK-u 31. decembra 2020. godine pa da ih zato nije prijavio, bila bi moguća da nije bilo drugog dijela njegove jučerašnje tvrdnje - „ili su postali bezvrijedni“.

Ako je njegova izjava istinita, to znači da je makar dio luna tokena posjedovao do sredine maja 2022. godine kada je propala Do Kvonova kripto piramidalna šema, a vrijednost luna tokena se približila nuli. A do tada je morao da ih prijavi ASK-u i u ova prva dva izvještaja i u još dva, podnesena 2. jula 2021., i 31. marta 2022. godine za 2021. godinu. A nije.

Tek je 28. aprila 2023. godine, u godišnjem izvještaju nakon prestanka funkcije ministra finansija i socijalnog staranja (29. aprila 2022.), prijavio da ima više kriptovaluta - BTC (bitcoin), ETH (ethereum), BNB (binance), USDT (tether), “itd”. Ni tu nema lune.

Ako je dio tokena luna prodao pa za njih kupio ove druge kriptovalute, nije jasno kako, jer je u izvještaju od 30. maja 2022. naveo da ima samo bitcoin, a luna je postala “bezvrijedna” sredinom tog mjeseca. Ili je tokene prodao prije kraha, pa propustio da kupovinu ovih drugih kriptovaluta prijavi u tom izvještaju.

Spajić je bio dužan da prijavi i preostale mu „bezvrijedne“ luna tokene i u svih pet narednih izvještaja koje je podnio ASK-u – u maju 2022., mjesec nakon što je prestao da bude ministar, godinu nakon toga, po stupanju na funkcije poslanika i premijera, i u redovnom izvještaju za 2023. iz marta ove godine. Zašto? Zato što nije tačno da je „njihova vrijednost postala nula“, kako kaže premijer.

Luna token, koji je Do Kvonova firma plasirala da bi prikupila novac za istraživanje i razvoj blokčejna Tera, a koji je nakon kraha u maju 2022. ribrendiran kao Luna Classic (LUNC), juče je vrijedio 0,00009158 američkih dolara.

“Izvještaj sadrži podatke o imovini i prihodima javnog funkcionera... a naročito o... akcijama i udjelima u pravnom licu i drugim hartijama od vrijednosti”, stoji u starom Zakonu o sprječavanju korupcije, ali i u novom koji važi od prije desetak dana. U definiciji imovine u važećem zakonu, navode se i “hartije od vrijednosti i druge isprave kojima se dokazuju imovinska prava, uključujući imovinu u elektronskom ili digitalnom obliku”.

Zakon ne propisuje iznos iznad kojeg se hartije od vrijednosti moraju prijaviti, kao što je to slučaj sa pokretnom imovinom (u starom zakonu 5.000, u novom 10.000 eura). To znači da je premijer dužan da ih prijavi kao svoju imovinu, bez obzira koliko vrijede.

Nadam se da će premijer ispuniti svoju zakonsku obavezu u prvom sljedećem izvještaju.

Spajić je juče manipulantski pokušao i da opovrgne logiku pitanja „Vijesti“ iz dijela naslova „Spajić... izgubio 90 miliona dolara?“ u članku od 18. juna.

Naslov je bio u formi pitanja, jer premijer i Vladina služba za odnose sa javnošću nijesu odgovorili koliko je on imao luna tokena neposredno prije kolapsa.

Na pitanje novinarke TV Vijesti da li je vrijednost njegovih tokena u jednom momentu iznosila 90 miliona eura, Spajić je juče rekao:

„Vi ste u naslovu u vašoj uvaženoj medijskoj kući rekli da sam izgubio 90 miliona eura ulagajući 75.000 dolara. To vam je isto kao na kladionici ako uložite euro i potencijalni dobitak vam je 600 eura, neko vam kaže, sram vas bilo, izgubili ste 600 eura. To je vaša logika bila, tako da sa takvom logikom, slobodno se vratite uredniku i recite mu da je ta ekonomska logika nepostojeća u ekonomskim naukama. Ulog je bio 75.000 dolara i to je to“.

Da ne ulazimo u to koja je Spajićeva ekonomska logika bila da uloži u Do Kvonov startap, ali njegov jučerašnji kladioničarski primjer vrijeđa zdrav razum.

To bi bilo isto kao da kaže da ne računa da već danas može unovčiti svojih 10 akcija Goldman Sachsa, koje u svakom izvještaju uredno prijavljuje ASK-u, koje je juče mogao prodati na njujorškoj berzi za 4520,7 dolara. Ili može sjutra, ili za mjesec po tada važećoj cijeni. A može jer to nije klasično klađenje na, recimo, rezultat fudbalske utakmice, pa ako pogodiš dobiješ, ako ne, izgubiš. Jer je to hartija od vrijednosti, i njome se trguje na berzama.

Isto tako je u svakom trenutku od početka trgovine luna tokenima na berzama mogao prodati sve ili dio od 750.000 tokena, koji su u aprilu 2022. godine dostigli vrijednost od blizu 90 miliona dolara. Jer je to digitalna hartija od vrijednosti a ne ulog u kladionici. Da nije, ne bi se Do Kvonom i lunom i terom bavio ni SEC ni sud u Njujorku.

Da je htio, baš kao što svakog dana može da unovči svoje akcije Goldman Sachsa, Spajić je za sve luna tokene mogao dobiti više od uloženih 75.000 dolara odmah po početku trgovine, jer je cijena bila viša od 10 centi. Ili je mogao uzeti 750.000 dolara kada je cijena bila dolar, ili 7,5 miliona dolara kada je cijena bila 10 dolara, ili 75 miliona dolara u momentu kada je luna koštala 100 dolara, ili blizu 90 miliona dolara kada je cijena bila preko 119 dolara. Ali nije prodao. Ili nije sve.

Ako se vratimo i premijerovom pokušaju primjera s kladionice, izgleda da Spajićeva logika u poslu sa Do Kvonom nije bila ekonomska, nego „logika“ kockara hazardera.

Svaki kladioničar zna da kladionice nude online igračima prije kraja utakmice da im isplate dio sume na koju su se kladili, kada poraste vjerovatnoća da će je igrač dobiti.

Recimo da ste uložili onaj premijerov euro da će u sinoćnoj fudbalskoj utakmici Francuska – Holandija, Holanđani prvi izvesti korner, da će Simonsu VAR poništiti gol, da će Francuzi šutnuti na gol 11 puta, da će Grizman šutnuti u okvir gola u 4. i 65. minutu, da će biti ukupno šest ofsajda. I negdje do 87. minuta sve ste, recimo, nekim čudom pogodili, osim šestog ofsajda. Tada vam kladionica ponudi 250 eura da keširate odmah, umjesto onih premijerovih 600 eura, koliko treba da uzmete ako neko od Francuza ili Holanđana još jednom „zaspi“ iza linije odbrane do kraja utakmice. Šta biste uradili?

Spajić je u Do Kvonovoj piramidalnoj šemi čekao „šesti ofsajd“ koji nije došao. On je svakog dana prije kraha mogao da proda sve svoje tokene. Ali nije. Nije uzeo uloženih 75.000 dolara, ni 750.000 ni 7,5 miliona, ni 75 miliona, ni 90 miliona dolara.

Ali, to je njegov problem, jer su valjda tih početnih 75.000 dolara bile njegove.

Problem svih građana u Crnoj Gori biće ako Spajić primijeni svoju hazardersku logiku na novac poreskih obveznika i državnu imovinu, koje je privremeno dobio na upravljanje kada je izabran za premijera.

Iskreno se nadam da se neće ostvariti apokaliptični komentar čitaoca našeg portala ispod teksta „Spajić bio među prvim ulagačima, izgubio 90 miliona dolara?“:

„Kako će nas sve u paketu jednog dana staviti na rulet. Crnu Goru na crveno pa šta bude”.