Ovih dana završavam monografiju pod nazivom ,,Moja borba za prirodne ljekovite resurse Igala''. Monografija obuhvata hronologiju od više decenija mog angažmana da se sačuvaju jedinstveni prirodni fenomeni na mikrolokalitetu Igala.
U ovoj mojoj borbi nesebičnu podršku mi je pružao vaš list koji je doslovno objavio sve moje kolumne vezane za ovu problematiku. Podršku su mi pružali i ugledni novinari ,,Pobjede'', ,,Dana'' i ,,Monitora'' kao i vrhunski intelektualci Crne Gore. Vrlo sam zadovoljan što se na vašem portalu i portalima ostalih listova mogu naći svi ti moji upozoravajući članci koje sam uvrstio u moju monografiju.
Znam da hercegnovski političari nikada nijesu pročitali nijedan od mojih dugogodišnjih upozoravajućih intervjua i stručnih članaka jer im je prioritetno bilo bavljenje „uljepšavanja“ Herceg Novog, betonirajući ga raznim apartmanskim naseljima duž hercegnovske rivijere, od kojih je najupečatljivije ono na Savini bez ijednog drveta i zelene površine.
Kada je u pitanju zdravstveni turizam u Igalu, lokalne uprave su uništile sve što se moglo uništiti. Isto se ponašala i tadašnja republička vlast „mladih, lijepih i pametnih“ kojoj su prioritetni bili planovi da se sve zelene površine Igala (Institut - Titova vila), privatizuju radi izgradnje 55 luksuznih kuća oko Titove vile i hotela sa 250 soba na zelenim parkovskim površinama ispod Titove vile i, kao završni dio ovog monstruoznog projekta, koji je predlagao Savjet za privatizaciju, bila je izgradnja 150 kuća u park šumi „Šištet“ koje bi se ponudile tržištu.
I sadašnja vlast novih „mladih, lijepih i pametnih“ pokazuje totalnu nezainteresovnost za prirodne, ljekovite resurse Igala i zdravstveni turizam. Oni samo fingiraju navodnu brigu za sudbinu Instituta, dok se ljekoviti resursi Igala, na kojima funkcioniše zdravstveni turizam u Igalu, drastično uništavaju.
I ovih dana kao „glogov kolac“ zdravstvenom turizmu u Igalu, kojim su bili oduševljeni pacijenti Instituta iz skandinavskih zemalja, stigla je informacija iz Instituta za biologiju mora iz Kotora da je more ispred Igala neupotrebljivo za kupanje i rekreaciju i da se na plažama Instituta i elitnog hotela moraju istaći crvene zastave za mjesta na kojem je izričito zabranjeno kupanje u moru.
Zato ću još jednom, po ko zna koji put, da potenciram bogatstvo prirodnih ljekovitoh faktora Igala: Priroda je ovo područije hidrogeohemijskog areala Igala obdarila prirodnim balneološkim resursima jedinstvenim u svijetu: morski peloid (blato), mineralna voda, morska voda (najefektivnija mineralna voda) koja je toplija za 4 stepena od ostalog akvatorijuma zaliva, plitko more pogodno za hidroterapiju, jedinstvena blatna plaža pogodna za liječenje na otvornom prostoru, sa jedinstvenom mikroklimom koja se razlikuje od ostalog dijela Igala i strujanjem vazduha, pogodnim za aeroterapiju i sve to zaokruženo jedinstvenom zelenom oazom prostora oko Titove vile i Šišteta.
A šta smo mi kao lokalna zajednica, u prvom redu političari a naročito opštinska uprava Herceg Novoga, učinili? Posebna i velika odgovornost leži na urbanizmu i lokalnim planerima, kao i upravama Instituta „Dr Simo Milošević“ koje su rijetko birane po stručnosti već po političkoj podobnosti koja im je bila jedina referenca.
Pođimo redom u nabrajanju njihovih najznačajnijih poteza u „očuvanju“ zdravstvenog turizma u Igalu:
1. Ovo jedinstveno područje naši planeri nisu obuhvtili novoizgrađenim kanalizacionim sistemom Opštine Herceg Novi, već veliko naselje Njivice to rješava upojnim septičkim jamama čiji sadržaji završavaju u plitkom morskom akvatorijumu Topljanskog zaliva.
2. Ako se tome doda loše funkcionisanje Postrojenja za preradu otpadnih voda u Meljinama, koje je prošle godine čitava dva mjeseca (april-maj) kompletnu kanalizaciju opštine Herceg Novi ispuštalo na 1300 m od elitnog rizorta u Meljinama, preko loše projektovanog podmorskog ispusta koji je urađen bez Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, bez proučavanja toka morskih struja za koje se zna da dominantno idu od Meljina ka Igalu, problem za zdravstveni turizam se multiplicira.
3. Hercegnovski urbanisti u Njivicama projektuju veliki broj višespratnica sa apartmanima za prodaju, takođe na septičkim jamama nasuprot lokacije na kojoj se iz podmorja vadi peloid kojeg koristi Institut ,,Dr Simo Milošević''.
4. Urbanisti Herceg Novog izdaju građevisnke dozvole za gradnju apartmana u području izvora mineralne vode (kaptaže) koje bi trebalo da bude zona najstrožije zaštite.
5. Eklatantan primjer uništavanja ovog prostora je rijeka Sutorina na čijem se ušću formira ljekovito blato. Odlukom lokalne uprave na njenom nekada lijepo uređenom izvorištu (kamene kaskade) deponovano je više desetina hiljada metara kubnih zemlje, prilikom gradnje carinskog prelaza Debeli Brijeg. Degradacija izvorišta ovog nekada veoma čistog vodotoka se nastavlja bacanjem građevinskog otpada od strane lokalnih autoprevoznika, jer je to za lokalne tajkune-investitore najjeftinije.
6. Sada imamo jedinstven slučaj u svijetu kako smo najljepši dio Bokokotorskog zaliva pretvorili u najružniji. Svaki put prilikom većih kiša, sada zamućena rijeka Sutorina donosi veliku količinu mulja, mijenjajući plavu boju zaliva a taloženjem mulja na dnu uništava morsku floru i faunu. Kada se tome doda opožareno zaleđe Njivica, gdje su trajno uništene uvijek zelene površine makije (koja je u svim zemljama Mediterana zaštićena vrsta sem u Crnoj Gori), možemo biti primjer vizuelnog zagađenja životne sredine.
7. Ovaj sistem „davljenja anakonde“, uništavanja nekad čuvenog evropskog rehabilitacionog centra, kakav je bio Institut „Dr Simo Milošević“, koji je sa svojim okruženjem i osobljem zadovoljavao pacijente iz najrazvijenijih zemalja svijeta, manifestuje se tako što se u neposrednom užem okruženju lijepe arhitektonske cjeline Instituta dozvoljava izgradnja apartmana i stanova za prodaju u vidu tzv. apart-hotela.
8. Simbolika crvenih zastavica kao da predskazuje skoro gašenje Instituta ,,Dr Simo Milošević'', odnosno zdravstvenog turizma u Igalu i uništavanje njegovih ljekovitih resursa kojim će se uništiti svaka perspektiva daljeg razvoja Igala i opštine Herceg Novi.
Autor je viši naučni saradnik Instituta „Dr Simo Milošević“
Bonus video:
