(a) - Stavovi M. Đ.: U četvrtom tekstu predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović (M. Đ.), opisuje detaljno stanje realizacije dva Solari projekta čije je izvođenje u značajnom kašnjenju i izriče tvrdnju da, citiram: “ukoliko želimo da ispunjavamo definisane planove, u ESG (EPCG Solar Gradnja, kćerka kompanija EPCG AD) mora da se zaposli preko 550 radnika”.
Nijesu mu po volji kritike koje se upućuju u vezi sa tim.
(b) - Reagovanje B. K.: Prisjetimo se parole novog rukovodstva EPCG iz 2021. godine, koja se munjevito prenijela na novi establišment, da se u Crnoj Gori prije toga niko nije mogao zaposliti ako nije imao “poželjnu” partijsku pripadnost, pa je došlo vrijeme da se zapošljavaju “oni drugi”.
Na krilima ove parole već u 2021. godini broj radnika u energetskom dijelu Grupe EPCG, u odnosu na zatečeno stanje s kraja 2020. godine, je povećan za 459 (14%), a do kraja 2023. godine za 812 (25%).
Poslije toga, kada je u Grupi 2022. godine počelo da radi jedno a potom 2023. godine i drugo preduzeće koja su obavljala neenergetske djelatnosi, broj radnika je u odnosu na 2020. godinu ukupno povećan za 1490 (47%)!
Ne zanemarujem problem Solar gradnje, naprotiv mislim da on već dostigao kritičnu granicu i to ne samo sa aspekta broja zaposlenih izvršilaca, tako da zahtijeva posebnu elaboreciju koju ću uraditi na kraju ovog osvrta.
Radi sticanja potpune slike o kadrovskim politikama u Grupi, prije svega ću se osvrnuti na desetogodišnji period prije 2021. godine. U tome ću posebno period 2018–2020. godina uporediti sa periodom 2021–2023. godina. Znamo da nova rukovodeća struktura od 2021. godine potencira takva upoređenja u svim elementima poslovanja.
b.1. OSVRT NA PERIOD PRIJE 2020. GODINE (u EPCG AD broj radnika smanjen za preko 621 ili za 21% uz trošak dobrovoljnog otkupa radnih mjesta 17,3 miliona eura)
Hronologija aktivnosti na racionalizaciji radne snage, promjena organizacioog ustrojstva EPCG od 2009. godine, kada je prenosna djelatnost pravno razdvojena u posebno akcionarsko društvo, do 2020. godine su prikazani sljedećoj tabeli:
Kadrovska reforma u periodu od 2009. do 2020. godine se zasnivala na sporazumnom prekidu radnog odnosa i za rezultat je imala smanjenje broja radnika u EPCG AD i CEDIS d.o.o. za 621 ili za 21%.
Trošak koji je pratio ovu aktivnost je iznosio 17,3 miliona eura, ili oko 28 hiljada eura po radniku.
(Šira eleboracija se može naći Google pretragom u tekstu koji sam objavio januara 2023. godine sa naslovom: Kako novo rukovodstvo „diže EPCG iz pepela“.)
U istom periodu je izvršena kadrovska reforma u Rudniku uglja Pljevlja AD, broj radnika je smanjen za 73 (sa 752 na 679) ili za 10%. Podatak o troškovima nijesam uspio da pronađem.
b.2. OSVRT NA PERIOD OD 2021. DO 2023. GODINE (period poništavanja reformskih rezultata ostvarenih do 2020. godine i stvaranje novih nepotrebnih višemilionskih troškova)
Početkom 2021. godine počinje mandat novim rukovodstvima u matičnom društvu EPCG AD i zavisnim društvima Grupe EPCG, a rezultatii nove „kadrovske politike“ su naznačeni već u uvodnom dijelu ovog reagovanja. Kontekst nalaže da se neke konstatacije ovdje ponove.
U tabeli 2 su dati uporedni pokazatelji broja zaposlenih u Grupi EPCG za periode 2018-2020 i 2021-2023. godina:
U trogodišnjem periodu periodu od 2021. do 2023. godine u odnosu na zatečeno stanje na kraju 2020. godine je povećan broj zaposlenih u energetskim djelatnostima Grupe za 812 ili za 25,5%.
Sa 678 zaposlenih u neenergetskim djelatnostima (EPCG Solargradnja i EPCG Željezara), ukupano u Grupi EPCG je bilo 4680 radnika, ili za 1499 (47%) više nego na kraju 2020. godine.
O stanju u neenergetskim djelatnostima Grupe će biti riječi u tački b.3. ovog osvrta.
U tabeli T-3 (segmenti 3.1., 3.2. i 3.3.) su prikazani svi elementi za proračun, rezultati proračuna povećanih troškova novoprimljenih radnika i data upoređenja u odnosu na 2020. godinu:
Podaci za proračun su preuzeti iz finansijskih iskaza EPCG AD, CEDIS d.o.o. i Rudnik uglja Pljevlja AD za odnosne godine kao i za 2020. kao godinu upoređenja.
Umjesto nastavljanja Kadrovske politike realizovane do 2020. godine, zasnovane na principu povećanja efikasnosti postojećih radnika samim tim i korišćenja mogućnosti da se broj izvršilaca održi ili prirodnim odlivom smanuje, novo rukovodstvo je ušlo u avanturu enormnog povećanja broja radnika.
Negativne finansijske posljedice takvog činjenja u periodu 2021–2023. godina, izražene u povećanju bruto troškova zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda u odnosu na 2020. godinu su sljedeće:
– 2021. godina 9,7 miliona Eura,
– 2022. godina 5,5 miliona Eura,
– 2023. godina 3,6 miliona Eura,
UKUPNO GRUPA (2021–2023. godina) 18,8 miliona eura što je za 31% više u odnosu na uporednu veličinu 2020. godine.
b.3. OSVRT NA PROJEKTE SOLARNIH ELEKTRANA (neiskorišćen kadrovski potencijal troškovi zaposlenih višestruko veći od prihoda)
U tekstu „EPCG u brojkama (4)“ M. Đ. daje osvrt na realizaciju poslovne filozofije “Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata izgradnje malih solarnih elektrana na krovovima domaćinstava, fizičkih i pravnih lica. Prilaže tabelarni pregled.
Tabela M. Đ.
Navodi u tekstu da se radi o projektima “Solari 3000+/500+” sa malim solarnim elektranama snage 3 do 10 kW (ukupne snage 30.000 kW) i “Solari 5000+” sa nešto većim solarnim elektranama snage 10 do 100 kW (ukupne snage 70.000 kW).
U tabelama daje podatke o stepenu izgrađenosti projekata.
Konstatuje, ponavljam, da “ukoliko želimo da ispunjavamo definisane planove, u EPCG Solar gradnji mora da se zaposli preko 550 radnika”.
Ovu tvrdnju M. Đ. smatram potpuno neutemeljenom, a u prilog tome sam uradio više proračuna uz pomoć EXCEL modela koji uvažava pretpostavke iz Studije izvodljivosti projekata na koju se M. Đ. poziva.
A: Iz proračuna prikazanog u tabeli A zaključujemo da je 34.901 kW snage u 4151 atestiranih i puštenih u rad objekata, 431* radnik od čega 362 montera, koliko je prosječno radilo u Solar gradnji u period od septembra 2022. do jula 2024. godine, trebalo da završi za oko šest i po mjeseci. Radovi su međutim trajali 23 mjeseca:
B: Iz proračuna prikazanog u tabeli B zaključujemo je izgradnju 34.901 kW za 23 mjeseca (od septembra 2022. do jula 2024. godine) koliko su radovi trajali, iste moglo da završi 120 radnika ili 101 monter, tako da je radni efekat zaposlenih bio samo 28% (120/431).
C: Iz tabele C zaključujemo da ako bi u Solar Gradnji bilo zaposleno 550 radnika, na čemu insistira M.Đ., morali bi za 23 mjeseca izgraditi 160000 kW u okviru sličnih projekata.
- *431 radnik je ponderisani prosjek 556 zaposlenih u toku 4 mjeseca, 390 u toku 12 mjeseci i 429 zaposlenih u toku 7 mjeseci.
Jasno mi je da su razmatranja ove materije strana većini građana. Zato ću na kraju izreći jednu nadam se razumljiviju konstataciju:
Da je Solar gradnja primjerila broj radnika pretpostavci iz Studije izvodljivosti, jedan radnik za 1 dan izgradi 1kW snage solarnih panela troškovi rada u realizaciji ovih projekata bi bili oko 3,5 puta manji.
Napominjem da sam u proračinima ukalkulisao 20% više potrebnog vremena zbog praznika i nepovoljnih vremeskih prilika.
Gledajući na poslovni rezultat iz 2023. godine, da je broj zaposlenih bio primjeren navedenoj pretpostavci iz Studije izvodljivosti gubitak od 2,7 miliona eura ne samo da bi bio izbjegnut, već bi se ostvarila solidna dobit.
Slična situacija, nažalost možda još teža, je u preduzeću EPCG Željezara.
Uz to i na drugim pozicijama troškova ali i prihodnoj strani u svim članicama Grupe, posebno u najvećim, u protekle tri godine su se mogli postići mnogo bolji rezultati. I o tome valja razgovarati.
Konačno, mislim da se problematici prekobrojnih radnika ne prilazi sa dužnom pažnjom a rješenje nije nepoznato i u Elektroprivredi je primjenjivano u nizu od 15-ak godina prije 2020. godine.
Bonus video:
