U Jevanđelju Isus kaže: “Lakše je kamili da prođe kroz iglene uši nego bogatašu da uđe u Carstvo Božje”. Danas znamo da je citirao talmudske izvore i da se to odnosilo na čuvenu usku kapiju u zidinama Jerusalima. Nije bilo nemoguće, ali je bilo vrlo teško.
Crna Gora ima svoje svece, ali u ovom trenutku svjedočimo mogućnosti da kroz taj vrlo uski prolaz prođe ne bogat čovjek već - moćna žena.
Jelena Petrović Njegoš, rođena 1873. godine, prolazi kroz proces koji bi, uz Božju volju, mogao da vodi ka njenoj kanonizaciji.
Jelena je bila izuzetna ličnost i njen je život bio isprepleten sa kraljevskim dvorovima Evrope i uvijek strastvenim težnjama njene domovine. Kao kćerka kralja Nikole I, 1896. godine postala je kraljica Italije udajom za kralja Vitorija Emanuela III. Ovaj savez nije samo učvrstio diplomatske veze između Crne Gore i Italije, već je i otvorio put za jedinstvenu kulturnu razmjenu koja je obogatila obje nacije.
Jelenin život obilježila je njena duboka posvećenost humanitarnom radu i snažna katolička vjera. Mada je rođena kao pravoslavka, pripadnica dinastije Petrović Njegoš, 1896. godine prešla je u katoličanstvo u Bariju kako bi se udala za kralja. Do ovog preobraćenja nije došlo iz pogodnosti, već je ono postalo snažna zvijezda vodilja u njenom životu.
Tokom Prvog svjetskog rata postala je simbol otpora, posvetivši se dobrobiti vojnika i njihovih porodica. Njeni napori u osnivanju bolnica i podršci ratnim naporima pokazali su dubok osjećaj dužnosti i saosjećanja, što su osobine koje su je učinile voljenom i u Italiji i u Crnoj Gori.
Mada je proces stagnirao otkako joj je Crkva 2001. godine dodijelila titulu “Sluga Božiji”, što je suštinski prvi korak ka svetosti, pokret za njenu kanonizaciju od strane Vatikana posljednjih godina dobija na zamahu. Ovaj proces vode njeni potomci, istoričari i posvećeni sljedbenici. Oni tvrde da je njen život bio primjer vrline milosrđa, poniznosti i služenja drugima - osobina koje su u skladu sa učenjima Katoličke crkve. U toku su napori da se prikupe svjedočanstva o njenim čudesnim molitvama za druge i dokumentuju njeni humanitarni poduhvati, koji se smatraju dokazima njene svetosti.
Zalaganje za kanonizaciju odražava ne samo želju da se priznaju njeni lični doprinosi, već i dublji osjećaj kulturnog ponosa naroda Crne Gore.
Jelena se smatra nacionalnim blagom, kraljicom koja je duh Crne Gore prenijela u širi evropski kontekst, a istovremeno ostala duboko povezana sa svojim korijenima. Njeno nasljeđe je izvor inspiracije, posebno za one u Crnoj Gori koji u njenoj priči vide oličenje žrtve i posvećenosti svojoj zemlji.
Za Crnogorce, potencijalna kanonizacija Jelene Petrović Njegoš služi kao podsjetnik na njihovu bogatu istoriju i značajnu ulogu koju je njihova nacija igrala na evropskoj sceni. To je uzvišena priča koja jača osjećaj identiteta i ponosa, slaveći kraljicu koja nije samo vladala već je sa nepokolebljivom predanošću i služila svom narodu.
Dok Vatikan nastavlja istragu o Jeleninom životu i vrlinama, nadamo se da će ona biti formalno priznata kao svetica. Time se ne bi samo odala počast njenom nasljeđu već bi se i ojačala vezu između Crne Gore i Katoličke crkve, ističući trajni uticaj Jeleninog života na vjeru i kulturu njene domovine.
Jelena Petrović Njegoš ostaje ličnost od velikog značaja, ličnost čiji život i djela duboko odjekuju u srcima Crnogoraca, ali i šire. Njena potencijalna kanonizacija simbolizuje ne samo lično priznanje svetosti, već i kolektivno slavljenje bogatog nasljeđa vrijednosti kao što su saosjećanje, posvećenost i nacionalni ponos.
Autor je britanski politički strateg i istoričar
Bonus video:
