Jučerašnje “Vijesti”… Pažljivo čitam tekst: “Biznis elitu ne pogađaju mjere štednje”. Dimim…
Oko čega dimim? Tabela/ tekst/ stavovi su u sumi i pojedinačno bili daleki od struke, preciznosti i znanja. Privednici su čak bili rječitiji: “glupost i bezobrazluk“.
Prezentirani dostavljeni podaci iz tabele su slika spajanja nespojivog, neuporedivog i netačnog. Bištati razloge da se kritikuje crnogorska kafanokratija nije uputno, jer se završava u neobjašnjivoj grešci.
Nedavne mjere povećanja poreza na dodatu vrijednost i akciza su legitimna javna tema. U ovim mjerama dvije institucije su “zlikovci“ - crnogorska politika i Vlada Crne Gore. Njihovim činjenjima je izgubljeno povjerenje inostranih finansijera našeg spoljnjeg duga, a koje je ministar tek prije par dana priznao. To je tekuća činjeničnost zbog koje plaćaju poreski obveznici Crne Gore.
Privrednici Crne Gore podjednako su pogođeni novim mjerama Vlade CG kao i građani-nke, jer su poreski obveznici. Stoga se podacima koji se nalaze u finansijskim izvještajima privrede Crne Gore prilikom analiziranja treba posvetiti dužna pažnja. Fušerisanje u sagledavanju ne vodi dobrom u realizaciji, a to tabela uz tekst potvrđuje bez sumnje.
Neraspoređena dobit je pozicija bilansa stanja. Ona je kalkulativna kategorija svih nakupljenih neto dobiti iz prethodnog perioda. Može se sakupljati niz godina. Neraspoređena dobit predstavlja kategoriju kojom se jača kapitalna baza.
Neto dobit se dobija iz bilansa uspjeha, finansijskog izvještaja koji generiše podatke o prihodima i rashodima ostvarenim u poslovnoj godini. Neto dobit je ostatak, a kada kompanija izdvoji porez na dobit na ukupnu dobit na kraju godine, u skladu sa poreskim izračunom. Kada se izdvoji porez na dobit za tekući period, a ukoliko nema prenesenih gubitaka iz prethodnog perioda koji se potom mogu pet godina uzimati kao osnovica da se ne izdvaja tekući porez na dobit , ostatak dobiti/neto dobit pripada vlasnicima kapitala, odnosno kompaniji/pravnom licu. Tako se obračunski zatvara izvještajna godina.
U neraspoređenoj dobiti se ništa ne kalkuliše u vezi poreza na dobit . To bi bilo dvostruko oporezivanje jedne te iste osnovice. Prevedeno: tabela iz jučerašnjeg teksta je objedinjavala podatke neraspoređene dobiti (cifara iz bilansa stanja; izvještaja o imovini, obavezama i kapitalu) sa podacima o plaćenom porezu na dobit , a koji se plaća na tekući iznos dobiti za jednu godinu.
Ova tabela s neuvezivim podacima je nekako imala ružnjikavu nakanu da se predloži oporezivanje već oporezovanog. A porez na dobit kompanija se ne obračunava na nešto na šta je već obračunat i, ako nema gubitaka iz prethodnog perioda, plaćen. To su argumenti koji čine tabelu netačnom.
Zato ovu strukovnu nekonzistentnost iz javnog diskursa treba iskoristiti konstruktivno...
U sagledavanju konundruma finansijskih izvještaja Crne Gore nema prostora za smandrljavanje iako su poslovi oko računovodstva i revizije od 2002. prepuni takvih praksi. Kao rezultanta takvih praksi, kvalitet finansijskih izvještaja Crne Gore je nizak. Tome su podjednako kumovali i kumuju resorno ministarstvo, honorarima vođena akademija, okamenjeni esnafski instituti, privrednici.
Ovi posljednji su par godina unazad konačno krenuli da shvataju da su izvještaji osnova pravilnog i dugoročnog poslovnog odlučivanja. Visoko vjerovatno je fokus na izvještajima od strane privrednika uveziv sa momentom gubljenja povjerenja ino-povjerilaca, jer je kafana CG biznismena shvatila da su u riziku zbog činjenja loših ministara, pa su se okrenuli konkretnim podacima kao zaštitom prema budućnosti razvoja. To je sistemski korak od sedam milja, koji se još nije potpuno sproveo u praksi poslovanja od strane svih privrednika.
Svako povećanje kvaliteta finansijskih izvještaja umanjuje sivu ekonomiju i pomaže da se razvojne inicijative bolje prezentuju ino-povjeriocima našeg spoljnjeg javnog duga.
Nagomilana neraspoređena dobit strukovno se sagledava od bankara kao osnova za dodatno kreditiranje, a u skladu sa dokazanim novčanim tokovima kompanija. To je sunđer poslovne štednje koji upućuje da se unutar konkretnih preduzeća može planirati jača razvojna budućnost, odnosno potvrđuje da se aktivno promišljaju rizici.
Takođe, neraspoređena dobit bi mogla da bude osnova eventualnog investicionog ciklusa generiranog iznutra, ne od stranih direktnih investicija. Sada je taj investicioni ciklus, iako su podaci od septembra prošle godine upućivali na vibrirajuće trendove da će se desiti, zaustavljen. Privrednici sada oprezno moraju izdvojiti sredstva za dodatne troškove i poreske prinadležnosti, a to onda umanjuje novčane tokove za planirane nove poslovne aktivnosti.
To Vladino uškopljavanje eventualno originalnog investicionog ciklusa crnogorskih privrednika je visoko štetno za ekonomski razvoj i crnogorsku ekonomiju. Zato, akumuliranje neraspoređene dobiti privrednika treba građanski i ekonomski da se ohrabruje; tako se jačaju crnogorska slobodna sredstva za nove investicije, a novim investicijama se može uticati na duboku nezaposlenost na tržištu zemlje. Zato oko ove teme nema prostora za jalovo pravedništvo koje ne služi ničemu.
Računovodstvo i revizija su ozbiljne javne djelatnosti. Skoro dvije decenije crnogorski privrednici, posebno crnogorska kafana, voljno se ne bave finansijskim izvještajima. To im je dugo bilo nužno zlo, koje je u svakodnevici praksi rada bilo obilježeno neuvezanostima koje ne trpi razvoju posvećena ekonomija.
Zato unutar realnog sektora ne treba razvijati “procedure“ opravdanja a da se pobjegne u birokratiju, što radi naša javna administracija. Iako to jeste nominalno najveći tim u zemlji, njihove prakse rada i saradnje ne trebaju da vladaju tržištem. Šta ovo znači?
Cijenjeni privrednici,
Vrijeme je da počnete da poštujete svoj tim. Da im pružate prostor da sprovedu strukovne uzanse.
Vrijeme je da konačno naučite da čitate finansijske izvještaje i da u tim izvještajima nalazite potku da razvijate buduće poslovne djelatnosti.
Vrijeme je da konkurenciju na tržišu, CG i širem, definišu podaci i indikatori koji se izračunavaju iz tih podataka. A, strukovnost i znanje koštaju, pa je vrijeme da papire i prateću dokumentaciju prihvatite kao važni osnov poslovne administracije, koja potom jača poslovne modele organizacije i prilagođavanja tržišnim kretanjima.
Na kraju, perčinjanje oko kafanokratskih ispolitiziranih uticaja na crnogorsku ekonomiju jeste opravdana novinarska tema, posebno kada se sagleda spisak iz tabele koji je pravljen da se razjari ko zna kakav bijes. Međutim, tragom netačnih argumenata prostor za amaterske igrarije podacima o ozbiljnim ekonomskim temama ne treba da se prihvati bilo kome.
Greške su validno, neizostavno životno i profesionalno iskustvo ako se stvarno nauči iz grešaka. Ekonomija je takva u biti, jedinstvo izmjerljivih resursa i nemoguće dokučivih ljudskih htjenja i potreba pa se zato mjeri da bi pravilno uputila, a ne da bi to bila osnova za netačnosti i nekonzistetnosti.
Bonus video:
