Mogu li se rezultati prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora tumačiti kao veliki povratak predvidljivosti u ovim nepredvidljivim i opasnim vremenima, u kojima je baš sve na kocki? Jer od svih mogućih scenarija, uključujući i one najcrnje, na koncu je, barem zasad, prevagnuo onaj najmanje loš. Jer baš kao što su i najavljivale ankete - što nakon katastrofe s Brexitom i Trumpom vraća vjeru i u predizborne ankete - proeuropski Emmanuel Macron slavio je u prvom krugu tijesno pobijedivši Marine le Pen, bezobzirnu lidericu nacionalističke desnice koja obećava referendum o izlasku Francuske iz Europske unije.
Republikanski kandidat Francois Fillon ipak je morao priznati poraz. Pokazalo se da francuski birači u Elizejskoj palači ne žele čovjeka koji je najprije obećao da će se povući ako protiv njega bude pokrenuta službena istraga nakon skandala s fiktivnim zapošljavanjem supruge i njihovo dvoje djece, da bi zatim svoje obećanje pogazio.
Fillonov poraz predstavlja povijesni udarac za francuske republikance, koji prvi put neće imati svog kandidata u drugom krugu predsjedničkih izbora. No, republikanski rezultat utješan je u usporedbi s povijesnim debaklom socijalista. Njihov kandidat Benoit Hamon osvojio je samo šest posto glasova, što je u svakom slučaju i odraz katastrofalnog mandata “socijalističkog” predsjednika Francoisa Hollandea, koji je bio toliko nepopularan da se bez borbe odrekao drugog mandata.
Socijalistima je uz Marine le Pen, čija je antiimigrantska tirada pala na plodno tlo u jednom dijelu radničke klase, birače preoteo i lijevi populist Jean-Luc Melenchon, koji je sa svojom anti-establišment retorikom osvojio skoro 20 posto glasova. Taj podatak svjedoči o potpunom raspadu biračkog tijela lijevog centra, ali i tradicionalne političke strukture, koja se temeljila na po jednoj snažnoj stranci ljevice i desnice, koje su se izmjenjivale na vlasti. Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, naime, takva politička struktura u Francuskoj više ne postoji, iako neki upravo u Macronu, zbog njegova centrizma i liberalizma, vide nadu u očuvanje tradicionalnog poretka.
Upitno je, međutim, što će se dogoditi u drugom krugu predsjedničkih izbora. Neki i dalje upozoravaju na mogućnost efekta Trump, odnosno na mobilizaciju anti-establišment birača, koje će Marine le Pen povesti u odlučujuću bitku protiv “izdajničkih elita” i Macrona kao njihova predstavnika. Le Pen pritom upravlja moćnom stranačkom mašinerijom, za razliku od Macrona koji iza sebe uopće nema stranku i veliko je pitanje kako će se to odraziti na završnicu ovih izbora. Macronu svakako ne ide u prilog ni činjenica da ga već proglašavaju pobjednikom, što će zasigurno demotivirati određen broj njegovih birača. Francuska drama daleko je od odlučene.
(novilist.hr)
Bonus video:
