Letjenje
Navedena misao o ptici u kavezu Alejandra Jodorowskog slikovito govori o sizifovskom naporu da čovjek, u zajednici gdje je slobodan let „bolest“, objasni šta je sloboda.
Doajen srpske političke scene dr Dragoljub Mićunović kaže da „demokratija propada ne zato što ima puno neprijatelja, već zato što nema puno prijatelja da je brane“. Braniti vrijednosti demokratije „dužnost je najsvetija“, a to u društvima nefunkcionalne ili kako je Imanuel Volestrin naziva fasadne demokratije, znači biti izložen dogmi većine, koja, ako je opijena populizmom i kulturom šunda, može biti jako opasna. Opasna, jer se „istina“ proklamovane većine smatra jednom jedinom i zadatom istinom.
Prirodna ljudska reakcija, kad se nađe pred opasnošću, jeste da se pred njome povuče - da se bude oportunista. Oportunitet je legitiman, ali oportune zajednice nijesu zajednice progresa, one stagniraju. Izborni spot bivšeg zaštitinika ljudskih prava u Srbiji, Saše Jankovića, primjer je kako izgleda kulturološki i civilizacijski odgovor onih koji nijesu oportunisti. Pritom, akteri ovog spota nijesu klasični politički establišment, već urbana struktura umjetnika, građana, pisaca, slobodnih pojedinaca... Njihov let ka slobodi (građanskoj) je neupitan, pa stoga ostaje samo pitanje da li će oni izliječiti društvo ili će „društvo“ njih proglasiti bolesnim.
Nažalost, Balkan jeste zajednica u kojoj stanuju bolesna (oportuna) društva. Sokolovi i orlovi tu nijesu ptice slobode iako ih na svojim zastavama kao simbole imaju najmanje tri države. Prije su to simboli paravojski i nasilja, koje su uništile i ono malo normalnosti koje je ostavio, sada već, do temelja razoreni real-socijalizam.
Uzlet ka normalnosti obično je proglašavan bolešću od onih koji statiku više vole od dinamike.
Sloboda i/ili bezbjednost
Autor kultnog filma „Plastični Isus“ i jedan od čuvenih iz „generacije 1968“ Lazar Stojanović (1944-2017), pred svoju smrt, zapisao je: „Ključna riječ šezdesetih godina prošlog vijeka bila je sloboda, a danas je to bezbjednost.“
Slobodan let zamijenjen je sigurnom prizemnošću. Stanovanje na prostoru gdje je riječ sloboda po vrijednosti iza riječi bezbjednost, citiranim riječima Jodorowskog daje dodatnu dimenziju.
Balkan jeste prostor gdje „ptice nikada ne polete“ i gdje je svaka generacija imala „svoj“ rat. Sloboda, u tim uslovima, teško da je mogla biti više od doživljaja kolektivne slobode - bezbjednosti. Pojedinačne (građanske) slobode teško da su imale vremena za svoj razvoj.
Crnogorsko društvo, u korpusu bezbjednosti, danas dijeli pitanje pristupanja NATO-u, koje je prevashodno u javnosti postalo pitanje političke orijentacije. Međutim, način na koji će se ovo pitanje riješiti dugoročno će odrediti kojem civilizacijskom jatu Crna Gora pripasti - Vizantiji ili Zapadu.
Ovdje teško da može biti „slobodnog leta“. Neutralnost jeste opcija koja eliminiše negativne elemente pripadnosti vojnom savezu, međutim, Crna Gora teško da može imati poziciju nesvrstane Jugoslavije. Vojni potencijal, međunarodni uticaj, konstalacija snaga i personalni autoritet Josipa Broza bili su realan osnov za poziciju trećeg igrača, a današnja Crna Gora nema ni jedan od ova četiri ključna elemeneta. Pritom, unutar same Crne Gore, nakon čitave decenije nezavisnosti, neizgrađena je funkcionalna demokratija sa svim elementima liberalno-demokratskog društva.
Stoga, u regiji u kojoj se i na pelikane puca, a komšije gledaju kroz nišan, bolje je biti pod „kišobranom kolektivne bezbjednosti“, nego pod kišom komšijskih i domaćih rafala. Bez obzira što je izbor novog američkog predsjednika Donalda Trampa umanjio privlačnost „zapadnog modela“, crnogorskom orlu sa državnog grba je mjesto uz bjeloglavog američkog iako neodoljivo podsjeća na ruskog.
Činjenica da vrijednosti senatora Bernija Sandersa nijesu vrijednosti trenutno zvanične administracije SAD, mogu izazvati (lično) razočarenje, ali ne i dovesti u pitanje gdje je mjesto Crnoj Gori - na Zapadu ili u Vizantiji.
Zagon ili zakon
Kada se sa visina globalne politike spusti pogled na mikrositem Crne Gore, riječi Jodorowskog o ptici i kavezu dobiju i svoju treću dimenziju.
Izmjenama Krivičnog zakonika pokušao se uvesti institut poruge, koji se nakon reakcije javnosti, sada modificira u oblik koji se, kao takav, teško u uporednoj praksi može prepoznati.
Problem, više od same norme, jeste stanje društva u kome se ovaj institut želi uvesti. Nesporno je da postoji primitivan i vuglaran javni iskaz, nerijetko vrlo lično uvredljiv prema nosiocima najodgovornijih javnih funkcija, ali rješenje nije samo u „oštrijoj kaznenoj politici“, jer ista norma može postati sebi suprotnost i u cilju zaštite jednog prava ugroziti drugo pravo. Zato je potrebna dodatna osjetljivost i besprekorno pravno umijeće u normiranju ovog instituta, jer npr. „ozbiljna kritika u naučnom, književnom ili umjetnickom izražaju“ (kako stoji u novom prijedlogu) upućuje da postoji i neozbiljna naučna kritika (nonsens)!
Premisa Valtazara Bogišića da „što svi jedanko razumiju tome tumača ne treba“, trebala bi biti posebno na umu, jer predložena odredba ostavlja široko polje za slobodno tumačenje. Slobodan prostor za proizvoljnost, u konačnom, može dovesti do nadekvatne primjene i potencijalno da bude uvod u jedan oblik cenzure, čim bi se u namjeri da se zaštiti jedan institut ugrozio drugi institut slobode - pravo na slobodu izražavanja.
Važeći Krivični zakonik već sadrži krivično dijelo “Ometanje pravde” koje precizno normira da će onaj ko sudiju, državnog tužioca, notara ili javnog izvršitelja silom ili prijetnjom ili na drugi način ozbiljno ometa ili spriječi u vršenju dužnosti, biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Dakle, predlagač bi u obrazloženju zakona, u konačnom, trebalo da da odgovor zašto vrši predloženu izmjenu i zašto uz postojeća rješenja uvodi nova.
Ne brani se soko kavezom…
Crnogorski mudrac Sula Radov davno je izrekao “ne idi zagonom, no zakonom”, a stari latini Leges omnium salutem singulorum saluti anteponunt (“zakoni daju prednost spasu svih pred spasom pojedinca”).
P.S. Crnogorski orao nije ptica rođena u kavezu.
Autor je potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore
Bonus video:
