Marinko Umičević je za inauguraciju novog predsjednika SAD već bio pripremio darove: i za Trumpa i za suprugu mu Melaniju. Naglavke, pletene, sa divnim šarama za njega i štrikovanu spavaćicu za nju. Donaldu je ispleo još i šal u bojama zastave Republike Srpske. Ali, razočarenju gospodina Umičevića kraja bilo nije kad je čuo da i pored toga nije dobio vizu za SAD iako je lično htio da prisustvuje inauguraciji. Direktor Fabrike obuće Bema je Melaniji već bio unaprijed poslao cipele. Trumpovi su, kako se vidi, kod pojedinih ljudi na Balkanu veoma popularni.
Na primjer, kod predsjednika RS, secesioniste i nacionaliste Milorada Dodika. U BiH je publika nedjeljama bila zabavljena dilemom da li će Dodik otići na inauguraciju u Vašington ili ne. Dilema je riješena tako što je prvo ambasada SAD u Sarajevu odbila da mu da vizu: i kao političaru, a potom i kao građaninu. Potom je pukla bruka: pročulo se po Bosni da je SAD Dodika, najpoznatijeg balkanskog političara, stavila na sankcionu listu. Bivša vlada SAD je izgleda na brzinu, još pre Trumpove inauguracije, odlučila da spriječi veću štetu.
Kontroverzni referendum
Dodik već godinama pokušava da pospješi otcjepljenje RS od Bosne, a ove godine namerava da o tome održi i referendum - ni najmanje slučajno na 100 godišnjicu kraja I svjetskog rata. Referendumom o zadržavanju praznika RS, održanom septembra prošle godine i pored zabrane Ustavnog suda BiH, Dodik je već počinio „secesiju na pravnom području“, kako je konstatovao Valentin Icko, visoki predstavnik EU. Upotpunjavanje secesije novim referendumom bi prouzrokovalo podjelu BiH. To ne samo da bi bilo protivno međunarodnim ugovorima, nego bi prouzrokovalo i krajnje opasnu destabilizaciju situacije.
Oduševeljenje kod nacionalista
Srpski nacionalisti u Srbiji, BiH i Kosovu su uložili svoje adute na Trumpa, jer u njemu vide proruskog političara. I jer se nadaju da će on podržati njihove planove. Sa druge strane, Trumpova islamofobija budi strah kod muslimana na Balkanu. Na dnevnom redu srpskih nacionalista je sada secesija RS od BiH. Uz to, Srbija i dalje ne priznaje Kosovo kao državu i smatra sva pitanja u vezi sa Kosovom potpuno otvorenim. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg planira da u februaru posjeti BiH, a Dodik u međuvremenu prijeti da će RS izaći iz bosanskog dogovora o zajedničkim trupama iz 2005. godine.
Bosna i Hercegovina od 2010. učestvuje u Akcionionom planu za članstvo u NATO. Ali RS već godinama odbija da registruje vojnu imovinu na svojoj teritoriji, što je temeljni uslov za približavanje NATO-u. Jasno je i ko joj u tome čuva leđa: Moskva. Sekretar ruskog nacionalnog Savjeta bezbjednosti, Nikolaj Patrušev nedavno je rekao da bi pokušaj američke vlade da NATO proširi na BiH, Crnu Goru i Makedoniju izazvao probleme u odnosima izmedju Rusije i SAD.
Eskalacija
U očekivanju promjene politike vlade SAD situacija na Balkanu je eskalirala. Dodik već otvoreno govori o ideji Velike Srbije - i to na isti način na koji su to radili nacionalisti u ratnim godinama 1992 - 1995. Istovremeno, Srbija je poslala propagandi voz - dar Rusije - ka Kosovu, oblijepljen natpisima „Kosovo je Srbija“, dok je Francuska na zahtjev Beograda uhapsila bivšeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja.
U tako fragilnom regionu, kakav je Balkan, u kojem su tri države (BiH, Kosovo i Makedonija) ugrožene unutrašnjim konfliktima, lošim vladama i neriješenim razmiricama sa susjedima, mogući izostanak bitnog stabilizirajućeg faktora SAD i NATO nosi ogromne opasnosti. Ako nema Pax Americana i zajedničkog stremljenja EU i SAD, koje je od kraja ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu bilo sveprisutno, onda se sve dovodi u pitanje. Tobias Flessenkemper iz Instituta Cife u Nici kaže da Trumpovo nipodaštavanje NATO i EU, dugogodišnjoj zajedničkoj politici „izvlači tepih ispod nogu“.
Trump stvarno donosi nemir na Balkan a nejasna SAD politika se poklapa sa krajnje oslabljenom EU čiji predstvavnici u Jugoistočnoj Evropi ne nastupaju više sa jakim porukama. „Trasformaciona sila EU je u međuvremenu iščezla“, kaže Flessenkemper, „a sada nema više ni čarobnog napitka iz Vašingtona.“ Postoji velika mogućnost da balkanskom avanturizmu bude ponovo dopuštena aktivnost.
Podrška SAD Kosovu se klima
Na jednoj fasadi u Beogradu je nedavno osvanula slika koja pokazuje Trumpa i Putina, ovenčane natpisom „Kosovo je Srbija“. Najmlađa evropska država, koja se nezavisnom proglasila 2008, do sada je uvijek mogla da računa na jaku podršku SAD. Ali, sada se neki izgleda nadaju da se odluke iz prošlosti mogu revidirati, što je dikretno povezano sa očekivanjem da se Trump uopšte neće ineresovati za međunarodna dešavanja što bi, naravno, enormno proširilo zonu uticaja Rusije.
Ruski uticaj na Balkanu se već određeno vrijeme jasno osjeća: ne slijede samo djelovi političkih elita u Srbiji ruske geopolitičke interese, nego i one u Makedoniji, Crnoj Gori, a posebno u BiH. Pri tome je jedna od osnovnih maksima Rusije i njene diplomatije da spriječi širenje NATO na Balkan. U CG se, ako je verovati priči tamošnje „pro-evopske“ vlade, zbog nastupajućeg učlanjenja Podgorice u NATO prošle jeseni čak desio i jedan navodni pokušaj puča.
Članstvo CG u NATO kao bitni faktor
Ulazak CG u NATO još nema finalni blagoslov. Komitet za odnose sa inostranstvom Senata SAD je nedavno je proslijedio Sjenatu odluku u kojoj piše da SAD podržavaju NATO-članstvo male balkanske države od 620.000 stanovnika. Da bi to bilo stvarno tako, Senat sa 2/3 većine mora ovu odluku i da izglasa. Ako CG bude ušla u NATO, onda bi sve države sa izlazom na Jadransko more bile članovi Alijanse. No, Rusija se već godinama tome opire. Ako Trump bude odbio da podrži CG kao člana NATO, onda se otvara mogućnost da ova država padne „u ruke Rusije“, opominje Daniel Serwer sa Johns Hopkins Univerziteta. Do sada su od 28 NATO država njih 22 ratifikovale protokole o pristupanju CG ovom Savezu.
Negdje oko polovine CG stanovištva - posebno građani koji sebe računaju u srpsku narodnu grupu - protivi se članstvu u NATO, između ostalog jer su bili i protiv napada NATO na Srbiju 1999, tokom rata na Kosovu. Ali upliva ima i Trump lično, koji plijeni Balkance kao Bully-političar: svojim mačizmom, ličnim interesima, te prijetnjama svima koji drugačije misle. „Pozivanjem na Trumpa, puno toga što je do sada u regionu bilo kritički posmatrano biva odjednom posve normalno“, kaže Flessenkemper, „jer u Jugoistočnoj Evropi nikad nije nedostajalo kulta ličnosti, veza privatnih i političkih interesa, nepotizama i neuračunljivosti. Za plašiti se je da Trump u Bijeloj Kući ionako oslabljene evropske institucije više neće udostojiti skoro nikavom pažnjom.“
(Standard, Beč)
Prevod: Mirko VULETIĆ
Bonus video:
