Kako sami proces predviđa Ugovorom o funkcionisanju EU, od januara tekuće godine, Malta predsjedava EU. Konsenzus oko spoljnopolitičke orijentacije EU, kriza identiteta i Brexit su zvanično prioriteti predsjedavajuće članice, no ekonomsko blagostanje Malte umnogome podriva konsenzus (kao nikada ranije) i aktivnosti država članica Savjeta Evrope (i velikog broja članica EU) i predstavnika Međunarodnog sportskog pokreta (MSP) u namjeri da se obračunaju sa namještanjem sportskih rezultata. Pored navedenih razloga koji se tiču integriteta i očuvanja sportskih vrijednosti, ogroman finansijski udio otpada na nelegalno klađenje od čega koristi imaju nedržavni autoriteti. Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, neki podaci govore da na ovu nelegalnu aktivnost potpada preko 700 milijardi eura.
Manipulacija sportskim rezultatima je relativno novi fenomen za pripadnike organa za sprovođenje zakona, pa je iz navedenog znatno otežana koordinisana aktivnost na unutrašnjem i saradnja na međunarodnom planu. Zbog povezanosti sa organizovanim kriminalom i korupcijom, namještanje sportskih rezultata predstavlja ozbiljan izazov očuvanja pravnog poretka, etike i integriteta sportskog pokreta. Po podacima INTERPOL-a, 80% svih uplata se odvija posredstvom nelegalnih priređivača igara na sreću (kladionica) u preko 60 zemalja. Saradnjom MSP i EUROPOL-a u akciji “Veto” otkrivena je mreža od 425 zvaničnika, sportskih radnika i sportista u 15 zemalja sa manipulativnim radnjama u preko 380 fudbalskih mečeva. No, manipulacije rezultatima nijesu samo eksluzivitet fudbala ili američkih profesionalnih liga, već u posljednje dvije godine suspenzije su doživjeli predstavnici kriketa (Ahmed, 2016), tenisa (Jaukovic, 2015), bejzbola (Yang, 2016).
S tim u vezi, klađenje na „dogovorene“ sportske manifestacije poprima obrise epidemije. Zbog preklapanja nadležnosti, posao na otkrivanju manipulacija sportskih rezultata je prilično složen. Jedan broj zemalja (među kojima i Crna Gora) je 2012, u okviru međudržavnog Pan-evropskog foruma (Ministarska konferencija Savjeta Evrope), inicirao rad na međunarodno obavezujućem dokumentu - Konvencija SE o namještanju sportskih rezultata. Konvencija poziva zemlje potpisnice da predvide pravne institute i mehanizme u cilju omogućavanja koordinisanih aktivnosti nadležnih organa javne uprave, sportskog pokreta i priređivača igara na sreću u cilju praćenja i sankcionisanja prestupnika, razmjene podataka na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou poštujući odredbe koje se tiču zaštite ličnih podataka, ali i prevencije konflikta interesa između priređivača igara na sreću i sportskih organizacija. Edukacija sportskih subjekata, nadgledanje, saradnja i primjena pravnih i sportskih propisa/pravila predstavljaju osnove prevencije dalje degradacije sporta i vrijednosti koje sport promoviše.
Priređivači igara na sreću su veoma cijenjeni privredni subjekti koji uživaju povlašćen status u najmanjoj članici EU. Kako ova uslužna djelatnost upošljava blizu 8.000 ljudi i doprinosi ukupnom BDP-u sa 10%, za Maltu predstavljaju poseban izazov odredbe konvencije koje predviđaju uspostavljanje nacionalnih platformi za razmjenu podataka s jedne i gašenje ili blokiranje nelegalnih Internet adresa s druge strane. Sljedstveno tome, a u skladu sa članom 218 Ugovora o funkcionisanju EU, Malta je 2014. zatražila mišljenje (nedavno isto i povukla) Evropskog suda pravde (ECJ) da li odredbe konvencije podrivaju temeljni stub EU - nesmetano kretanje/pružanje usluga. Pored navedenog, dodatni osnov za obraćanje ECJ-u, Malta zasniva na odredbi Ugovora o funkcionisanju EU koja uređuje slobodu osnivanja (čl. 49).
Sudska praksa nadnacionalnog autoriteta (ECJ) jasno ističe da države članice imaju visok nivo autonomije u procesu regulisanja igara na sreću. Međutim, to diskreciono pravo nije neograničeno, i postoje okolnosti u kojima regulisanje pomenute oblasti može predstavljati ograničavanje pravila koja uređuju unutrašnje tržište. Pored pravnog, namještanje sportskih rezultata je i političko pitanje, a kao najbolja potvrda je kontinuiran poziv EU parlamentaraca Malti da ne blokira proces potvrđivanja (ratifikacije) međunarodno obavezujućeg dokumenta. Sportski i politički predstavnici Malte bi morali uzeti u obzir činjenicu da konvencija razgraničava prestupe manipulacijama sportskim rezultatima i ilegalno klađenje ali i potencira važnost prepoznavanja nematerijalnog uticaja koji obično dolazi kroz uključenost politički eksponiranih osoba u cilju širenja uticaja kroz sve društvene sfere. Na kraju, odgovornost ne smije biti na fizičkom licu (sportisti ili sportskom radniku) što je dosadašnja praksa, već i na sportskoj organizaciji koju predstavlja.
Kako su u toku finalne pripreme za izlazak Britanije iz EU (proces podrazumijeva i izlazak Gibraltara), Malta ostaje jedina zemlja članica EU sa “labavim“ modelom regulisanja igara na sreću koja će nesumnjivo biti sve više na udaru institucija i tijela EU. Dodatna otežavajuća okolnost predstavlja činjenica da je pored Norveške, Portugal (za sada jedina članica EU) ratifikovao konvenciju bez pravno-političkih posljedica, što je tehnički otvorilo put i drugim članicama EU da krenu istim putem.
Autor je doktorand Njemačkog sportskog univerziteta u Kelnu
Bonus video:
