Vlada je utvrdila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim se, prema riječima ministra kulture, Aleksandra Bogdanovića, bolje štiti vrijedna baština Crne Gore.
Kako je istakao Bogdanović nakon sjednice Vlade, izmjene i dopune Zakona o zaštiti kulturnih dobara, rađene su u cilju potpunog usaglašavanja sa direktivama Evropske unije, kao i preciziranja odredbi koje referišu na probleme prepoznate u praksi.
"Odredbe ovog propisa su usaglašene sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, Direktivom o uslugama na unutrašnjem tržištu, Direktivom o povraćaju kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice, kao i Regulativom Savjeta o izvozu kulturnih dobara", naveo je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo kulture predlogom izmjena i dopuna zakona predvidjelo je izuzimanje objekata unutar kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta ili područja koji nemaju pojedinačan status kulturno dobro od primjene normi koje uređuju pravo preče kupovine u postupcima kupoprodaje.
Takođe, dodao je on, norme koje uređuju otuđivanje i ustupanje kulturnog dobra u državnoj svojini neće se odnositi na njegovu zaštićenu okolinu.
Kako je rekao, novim odredbama Zakona precizno je normiran sadržaj rješenja o prethodnoj zaštiti, kada je u pitanju nematerijalno kulturno dobro, kao i sadržaj rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro.
"Jedna od ključnih novina je i studija zaštite kulturne baštine, koja predloženim članom obuhvata ne samo kulturna dobra već cjelokupnu kulturnu baštinu, lokacije i prostor za koji se izrađuje, pa se u tom smislu precizira sadržaj studije koji će biti uređen podzakonskim aktom i istovremeno se usklađuje sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata", rekao je Bogdanović.
Kako je naveo, jedna od važnijih izmjena odnosi se i na pojam konzervatorskog projekta.
"Ovom prilikom precizirana je definicija konzervatorskog projekta i adekvatno normirano ovlašćenje za njegovu izradu, posebno u odnosu na pomenuti Zakon o planiranju prostora i izgradnju objekata", dodao je Bogdanović.
Kako je pojasnio, novi tekst Zakona propisuje i mogućnosti finansiranja valorizacije nepokretnog kulturnog dobra u turističke i druge svrhe novcem iz javno-privatnog partnerstva, za čijom potrebom je ukazalo dosadašnje iskustvo iz prakse.
"Suštinske izmjene odnose se i na menadžment plan koji je, uzimajući u obzir međunarodne okvire i praksu, definisan kao plan upravljanja nepokretnim kulturnim dobrima koji donosi Ministarstvo", rekao je Bogdanović.
Kako je kazao, izmjenama i dopunama Zakona se obezbjeđuje pravni osnov za izradu akta o sadržaju službene legitimacije za zaposlene u Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
"Takođe, određuje se jedinstven rok za dostavljanje ponude državi za prodaju kulturnog dobra, uvodi se obaveza Uprave da redovno prati stanje kulturnih dobara u toku trajanja koncesije, detaljnije se uređuje sadržina zaštitnog znaka na kulturnim dobrima, i precizira se pojam konzervatorskih uslova i vrši usaglašavanje normi sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata", navodi se u saopštenju.
Predlogom je definisano da su inspektori za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine određeni za inspekcijskog nadzora, što predstavlja osnov da isti budu smješteni u Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o potvrdjivanju UNIDROIT konvencije o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima.
"Crna Gora je kao članica brojnih medjunarodnih organizacija u oblasti kulture dužna da prati politike i trendove u svim oblastima, a u ovom slučaju u oblasti zaštite kulturne baštine i povraćaja ukradenih i nelegalno izvezenih kulturnih dobara", istakao je Bogdanović.
Bonus video:
