Nema razloga da 2019. ne bude uspješnija od izuzetno uspješne 2018. godine, kada su u pitanju rad i dostignuća Filmskog centra Crne Gore, poručio je direktor Filmskog centra Sehad Čekić.
Iako mlada ustanova (FC je osnovan 2017), za kratak period su napravljeni značajni koraci u cilju unapređenja i razvoja crnogorske kinematografije, a to je rezultiralo učlanjenjem u fond Eurimaž (Eurimages) na kraju prethodne godine.
Čekić je, za “Vijesti”, sumirao rad i dostignuća Filmskog centra i istakao da za naredni period ima velika očekivanja od sebe i tima kojim rukovodi.
Kako biste prokomentarisali crnogorsku kinematografiju tokom godine koju smo ispratili?
2018. godina će po mnogo čemu biti upamćena kao izuzetno dobra za crnogorsku kinematografiju.
Premijere filmova na značajnim festivalima, zaključno sa premijerom filma “Ti imaš noć” Ivana Salatića na Venecijanskom festivalu ukazuju na kvantitativni i kvalitativni pomak i nove pozicije koje je zauzela naša kinematografija na međunarodnoj sceni.
Filmski centar širi polja svog djelovanja, a uvećani budžet otvorio je mogućnosti da sve više projekata bude pokrenuto, fokusirajući se tako na proizvodnju, koja je najzahtjevnija, ali i na pripremu projekata.
Naravno, vijest o učlanjenju u fond Eurimaž obilježila je kraj godine i potpuno legitimisala sve ono što smo kao filmska zajednica uradili u prethodnom periodu.
Učlanjenjem u Eurimaž smo zaokružili međunarodni okvir za pravilan razvoj naše kinematografije, što predstavlja pouzdan oslonac za budućnost crnogorskog filma.
Koliko su crnogorski filmovi, reditelji, institucije napredovali i bili zapaženi tokom prethodne godine?
Crnogorski filmovi su imali premijere na festivalima u Motovunu, Sarajevu, Montrealu, Kotbusu, Veneciji, Lajpcigu, Amsterdamu, Solunu, Lisabonu, Sevilji, Beču, naravno i u Zagrebu, Beogradu, Skoplju, Novom Sadu i drugim gradovima, što definitivno potvrđuje kvalitet i renome naših filmova i reditelja.
Filmski centar je imao izuzetno uspješnu godinu na planu međunarodne saradnje i promocije, pri čemu bih izdvojio saradnju sa industrijskim sekcijama na festivalima u Trstu, Sarajevu, Puli, Tirani i posebno uspješnu sa Dok Lajpcig festivalom.
Tu je i saradnja sa platformama Film New Europe, Cineuropa.org, magazinom Locations, članstvo u mrežama European Film Promotion, European Audiovisual Observatory, SEE Cinema Network...
Posebno smo ponosni na saradnju sa jednom od najprestižnijih radionica - EAVE, sa kojom smo organizovali izvrstan program i ugostili dansku producentkinju Lise Lens Meler i čuvenog, uvijek inspirativnog, Katrijela Šorija, dugogodišnjeg direktora Izraelskog filmskog fonda.
Konačno, ove godine je Evropska filmska akademija pozvala u članstvo 5 novih članova iz Crne Gore, što dovoljno pokazuje ubrzano podizanje kako vidljivosti, tako i ugleda naše kinematografije.
Filmski centar, iako nova, značajna je institucija u Crnoj Gori, posebno kada je kinematografija u pitanju. Da li ste zadovoljni podrškom koju dobijate?
Podrška koju dobijamo, za sada, je na izuzetnom nivou i tako je od osnivanja institucije. Dokaz za to su i progresivna pravno-normativna rješenja u našoj oblasti, kao i sistem podsticajnih mjera koji je nedavno unaprijeđen.
Svakako, Centar je kompleksna ustanova i, u određenim pitanjima, posebna u kulturnom sistemu Crne Gore, što je za sobom povlačilo dodatna razjašnjenja i pronalaženje novih rješenja.
Međutim, najveći dio obaveza smo realizovali u vrlo kratkom periodu, između ostalog i zato što u velikoj mjeri zaostajemo u bitnim segmentima. Mislim da smo na dobrom putu, nadam se da dijelim mišljenje sektora.
Šta bi, prema Vašem mišljenju, unaprijedilo stanje u crnogorskoj kinematografiji?
Mnogo je stvari i procedura koje moramo da unaprijedimo i kao institucija i kao filmska zajednica. Kinematografija je kompleksna djelatnost, uslovljena tehničkim i ekonomskim uslovima u kojima se odvija, tako da je proaktivna uloga svima namijenjena.
Nadam se da smo tu lekciju na teži način naučili, barem mi u Crnoj Gori. Moja iskrena preporuka je da se unese novi stepen temeljnije pripreme projekata i promišljanja u sektor, kako bismo smanjili negativan uticaj hirovitosti i ad hoc rješenja, koja su ostavljala i ostavljaju dugoročne posljedice.
Kakvi su planovi i ciljevi, kako Vaši, tako i Filmskog centra?
U sljedećoj godini nastavljamo sa unapređenjem konkursa, ali i širenjem oblasti koje ćemo pokrivati konkursima.
Cilj nam je da se pored proizvodnje filmova, fokusiramo i na šira kinematografska pitanja poput filmske pismenosti i filmskih festivala, kako bismo unapređivali filmsku kulturu u Crnoj Gori.
Spremamo i nove konkurse, a organizovaćemo i nekoliko prestižnih radionica. Nema razloga da ova godina ne bude i uspješnija od izuzetno uspješne 2018. godine.
Bioskopski repertoar da pruži šansu i nezavisnim filmovima
Kakva je crnogorska kultura gledanja filmova, prema Vašem mišljenju?
Filmski festivali potvrđuju veliko interesovanje šire publike za filmovima koje nijesu u mogućnosti da gledaju na redovnom repertoaru, koji je, kao i u drugim zemljama, ispunjen blokbasterima i sličnim filmovima.
To nas upućuje na neophodnost da uložimo napor i kreiramo uslove da se u svim crnogorskim gradovima uspostavi redovan rad bioskopa, sa posebnom pažnjom na repertoar koji mora da pruža mogućnost, takozvanim, nezavisnim filmovima.
Digitalne platforme i televizije omogućuju širok izbor naslova, i zbilja se stiče utisak da publika sve brže razvija vrlo specifične gledalačke navike i interesovanja, ali je film, prije svega, namijenjen bioskopskim salama i velikom platnu, gdje i postaje vrlo bitan socijalni i estetski događaj.
Bonus video:
