Slučaj predstave “Deportacija”, koja nije naišla na podršku crnogorskih kulturnih institucija pune tri godine, zabrinula je nezavisnu međunarodnu organizaciju “Frimjuz” (Freemuse) koja podržava i zalaže se za slobodu umjetničkog izražavanja. Ta organizacija je prije desetak dana objavila izvještaj za prethodnu, 2018. godinu o ugrožavanju umjetničkih sloboda, a komad po scenariju Cetinjanina Željka Vušurovića i u režiji Gradimira Gojera Vušurovića našao se kao predstavnik Crne Gore na njihovoj listi u dijelu u kojem se obrazlaže uticaj konflikta na umjetničke slobode, dok Crna Gora nije detaljno analiziranau izvještaju.
“Deportacija” je priča o životnoj drami i ubistvu 85 Bošnjaka koji su u Crnu Goru izbjegli iz Bosne i Hercegovine, kako bi sačuvali dostojanstvo i svoje živote. Za njihovo ubistvo još niko nije odgovarao.
“Slučaj pozorišne predstave ‘Deportacija’ pokazuje kako umjetnički pokušaji da se razvije nivo svijesti i odgovornosti zemalja uključenih u sukobe i ratne zločine može naići na zatvoren prostor kada je u pitanju iskazivanje stavova po tom pitanju”, navodi se u izvještaju Frimjuza o stanju umjetničkih sloboda, pod nazivom “Stanje umjetničkih sloboda 2019: Čiji narativi se računaju?”.
Oni su primijetili da je Vušurović uzalud pokušavao da tokom 2018. pronađe put do crnogorskog teatra za ovu predstavu, ali su istakli i njegovu upornost i zalaganje kojima svjedoči i da je predstava tek u aprilu 2018. godine premijerno izvedena u Srbiji, u Novom Pazaru, kada je postalo jasno da ga čelnici crnogorskih pozorišnih kuća ne žele.
“Nijedno od pozorišta koja su pod okriljem države, odnosno koje država sponzoriše, a kojima se pristupalo i u regionu, nijesu izrazili spremnost da ugoste predstavu, uključujući i Crnogorsko narodno pozorište u Podgorici”, piše u izvještaju Frimjuza.
Ipak, nakon toliko vremena, predstava ¸je početkom 2019. godine našla mjesto i na repertoaru Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru, a Vušurović je tom prilikom u razgovoru za “Vijesti” iznio zahvalnost odgovornim ljudima ovog KC - Mariji Bernard i Slaviši Grubiši. On je tom prilikom kazao i da su se tokom spremanja predstave, a i nakon premijere dešavale “neke stvari” koje su probudile sumnju da je predstava “zabranjena u Crnoj Gori iz političkih razloga, posebno ako se zna da nijedan državni medij Crne Gore (TVCG, Radio CG, ‘Pobjeda’) kao ni režimski mediji i portali nisu objavili nijednu riječ o predstavi”.
“I bivši i sadašnji umjetnički direktor CNP-a, glumac Branimir Popović i režiser Željko Sošić nijesu odgovorili na upite producenta i pisca ‘Deportacije’ da li predstava može gostovati u CNP-u, uz podatak koji je za Ginisa: CNP kao teatar ne želi da ugosti predstavu svog počasnog člana Gradimira Gojera! Na upite producenta da ugoste predstavu ‘Deportacija’, nisu odgovorile ni direktorice Gradskog pozorišta Podgorica, KIC-a ‘Budo Tomović’ i ‘Barskog ljetopisa’. Direktorica ‘Zetskog doma’Lidija Dedović javno priča da se treba suočavati sa prošlošću i pozorišnim predstavama postavljati bolna pitanja koja ne bi smjela da nas ostave radnovdušnim. No, nažalost, gospođa Dedović nam nije objasnila da li je granica suočavanja sa prošlošću tamo gdje počinje glavni odbor DPS-a ili gospodarev krug dvorskih umjetnika, jer je na upit da u ‘Zetskom domu’ ugosti predstavu “Deportacija”, krajem aprila 2018. godine, ekspresno odgovorila da je to pozorište zauzeto predstavama do 2020. godine. Međutim, septembarski repertoar Kraljevskog pozorišta prošle godine je imao samo jednu predstavu u 30 dana, što dovoljno govori o neistinitim navodima”, rekao je Vušurović tom prilikom u intervjuu za “Vijesti”.
Iz Frimjuza napominju da osim što ukazuje na glavne trendove kršenja umjetničkih sloboda u prethodnoj godini, izvještaj se bavi i pojedinačnim zemljama za koje postoji zabrinutost zbog uočenih nepravilnosti u ugrožavanju umjetničkih sloboda. Izvještaj obuhvata 673 slučaja u 80 zemalja.
“Među evropskim zemljama koje su se ove godine našle u izvještaju nalaze se i Srbija i Hrvatska (pored Njemačke, Mađarske, Poljske, Rusije, Španije, Turske, Ukrajine)”, rekla je Jasmina Lazović napominjući da se slučaj predstave “Deportacija” pominje u dijelu “u kojem obrazlažemo uticaj konflikta na umetničke slobode”.
“Vjerujemo da je u srcu kršenja umjetničke slobode napor da se ućutkaju suprotstavljeni ili manje preferirani pogledi na one koji su na vlasti - politički, religijski ili društveno - uglavnom zbog straha od njihovog transformativnog efekta. Sa ovom pretpostavkom, možemo se pozabaviti osnovnim uzrocima, ne samo simptomima, ako smatramo da su prekršitelji odgovorni.
Naš pristup umjetničkoj slobodi je zasnovan na ljudskim pravima”, ističe se na početku izvještaja.
Srbija: Napadi na umjetnike koji politički drugačije misle
U izvještaju Frimjuza o stanju umjetničkih sloboda u Srbiji zaključak je da su česti “napadi na umjetnike koji politički drugačije misle”.
“U kulturnim institucijama u državnom vlasništvu preovlađuje politički patronat što rezultira kažnjavanjem onih koji kritikuju vladajuću stranku. Kulturna saradnja između Kosova i Srbije je otežana usljed nasljeđa sukoba iz 1998-1999.godine. Takođe, 80 odsto slučajeva kršenja umjetničkih sloboda koje je Frimjuz dokumentovao u Srbiji tokom 2018. godine bilo je povezano sa politikom”, neki su od zaključaka izvještaja.
Nakon analize slučajeva kršenja umjetničkih sloboda u Srbiji u 2018. godini, Frimjuz je došao do zaključka da je jedan od najvećih izazova za umjetnike bila cenzura koju je sprovodila vlada.
“Slučajeve cenzure, koja se obično pojavljuje u suptilnoj formi, pravdana navodnim tehničkim i proceduralnim razlozima, inicirali su ili sprovodili pripadnici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koja, od kada je došla na vlast 2012. godine, kontroliše većinu političkih, društvenih i kulturnih institucija u zemlji”, piše u izvještaju ističući da većina umjetnika koja je bila podvrgnuta cenzuri jesu otvoreni kritičari vladajuće stranke.
Hrvatska: Ratni veterani kulturni cenzori
Opšti zaključci o stanju u Hrvatskoj su da “nasljeđe srpsko-hrvatskog sukoba utiče na umjetničko stvaralaštvo u Hrvatskoj. Udruge branitelja pozivaju na cenzuru muzičkih festivala. Lokalni Srbi i umjetnici iz Srbije su na meti i trpe cenzuru”, navodi se u izvještaju.
“Kršenja slobode umjetničkog izražavanja obično se javljaju oko godišnjica događaja iz rata, često bez javne osude. Frimjuz je dokumentovao slučajeve cenzure i prijetnji smrću protiv umjetnika od strane nedržavnih aktera, kao i uplitanje u oblikovanje uređivačke politike javnog servisa, sve na temelju prošlog sukoba. Tijekom 2018. godine vlasti u ovoj zemlji koju vodi konzervativna vlada nastojale su podržati zahtjeve za cenzurom koje dolaze od bivših boraca i njihovih pristalica, nesrazmjerno usmjerenih na umjetnost koju stvara lokalna srpska manjina, Srbe iz Srbije i domaće umjetnike koji se bave odgovornošću Hrvatske za zločine počinjene nad Srbima tijekom 1990-ih”, pište u izvještaju.
Bonus video:
