Pogrbljen iznad debele knjige Džodrž Zarur koristi lupu kako bi pročitao i preveo natpis na aramejskom - biblijskim jezikom Isusa Hrista koji nestaje iz svakodnevne upotrebe u njegovom selu.
Ovaj 62-godišnjak jedan je od posljednjih stručnjaka za drevni jezik, koji je u sirijskom selu Maluli, jednom od najstarijih hrišćanskih naselja na svijetu, preživio dvije hiljade godina.
Aramejski jezik se u tom planinskom selu nekada naveliko koristio, ali ga danas govori svega nekoliko ljudi, prenosi pisanje AFP-a, agencija Hina.
"Aramejski je u opasnosti. Ako se ovako nastavi, nestaće za pet do deset godina", kaže Zarur.
On dane provodi skupljajući knjige i enciklopedije na aramejskom prevodeći drevni semitski jezik koji je bio u širokoj upotrebi na Bliskom istoku u počecima hrišćanskog doba, a korijeni su mu iz 10. vijeka prije nove ere.
"Danas 80 odsto mještana ne govori aramejski, a preostalih 20 odsto stariji su od 60 godina", rekao je.
Uklesana u stijenu, prepuna crkava, samostana i manastira, Malula je simbol hrišćanske prisutnosti u području Damaska.
Hodočasnici iz cijeloga svijeta nekada su dolazili u selo da vide drevna vjerska zdanja i čuju aramejski na ulicama.
Sirijski građanski rat je promijenio sve.
Džihadisti su osvojili selo 2013. godine, pa je većina hrišćana bila prisiljena da ga napusti. Režimske snage vratile su kontrolu nad Malulom naredne godine, ali dvije trećine izbjeglih se još nije vratilo.
Zadnji ljudi na svijetu
Mnogi od mještana utočište su pronašli u Damasku i oko njega. Dio ih je otišao u inostranstvu.
"Ratna generacija rađa se izvan Malule, u Damasku ili negdje drugo i prvo nauče arapski", kaže Zarur.
On je autor tridesetak knjiga na aramejskom i poznat je u sirijskim akademskim krugovima.
On je 2006. osnovao centar za aramejski u Maluli, ali je ustanova zatvorena nakon početka rata.
Načelnik sela, 80-godišnji Eias Talab kaže da se u Maluli ponose Zarurom.
"Mislim da je jedini stručnjak za aramejski u Siriji. Ima mladih učitelja koji pokušavaju da nauče jezik, ali on je jedini koji ga poznaje u dubinu".
Talab naglašava da je očuvanje aramejskog jezika važnije od svega.
"Više od 2.000 godina čuvamo jezik Isusa u svojim srcima. Mi smo među zadnjim ljudima na svijetu koji ga znaju".
Ali od 6.000 ljudi koliko ih je živjelo u selu prije rata, samo se 2.000 vratilo.
Malula, što na aramejskom znači "ulaz", najpoznatije je od tri sela oko Damaska u kojima se jezik još koristi.
"Nekoliko dijalekata i derivata aramejskog govori se na sjeveroistoku Sirije, u djelovima Turske i na sjeveru Iraka", rekao je lingvist Žan Baptist Jon, stručnjak za drevne jezike.
Sa oca na sina
Učenika je u selu sve manje. U prvi razred ove godine je krenulo svega 30.
Oni u učionici recituju pjesme na aramejskom.
Njih nadgleda učiteljica Antoanet Moh.
"Aramejski se u Maluli generacijama prenosio sa oca na sina. To je jezik kuće. Ali ova djeca su rođena u izbjeglištvu", kazala je.
Moh ima 64 godine i učiteljica je cijeli radni vijek.
"Ne mogu u penziju jer nema ko da me zamijeni", dodala je.
Bonus video:
