Koliko košta ljudski život?

“Problem stradanja radnika koji uglavnom rade ‘na crno’ bez ikakvih prava i osiguranja aktuelan je svuda u svijetu. Za sve te smrti ljudi niko nije uhapšen, niti kažnjen, niti je ijedno gradilište zatvoreno. Pad kao naslov nije samo metafora fizičkog pada glavnog junaka koji strada u predstavi, nego govori o stanju u društvu u kome su stradanja radnika i ekstremna socijalna raslojavanja normalna i uobičajena pojava”, ističe ekipa predstave
628 pregleda 0 komentar(a)
Scena iz predstave, Foto: Privatna arhiva
Scena iz predstave, Foto: Privatna arhiva

Priča o smrti radnika koji je pao sa posljednjeg sprata zgrade predstavljena iz ugla djevojčice čiji je otac poginuo na gradilištu, ispričana je preksinoć u kotorskom Kulturnom centru “Nikola Đurković” kroz predstavu “Pad” reditelja Kokana Mladenovića.

Djevojčica koja je ostala bez majke i koju odgaja otac glavna je uloga Mladenovićeve predstave. Njen otac je školovani pijanista koji ne može da radi u struci bez “knjižice”, pa je tako prinuđen da posao traži na građevini... Kada otac djevojčice izgubi život tako što pada sa neobezbijeđene skele investiori, u čijim je rukama kapital, a samim tim i moć, pokušavaju da zataškaju taj slučaj. Predstava traži razloge ponavljanja takvih nesreća ističući odgovornost koju imaju nadležni organi i mediji. Tako djevojčica u predstavi želi da utvrdi čija je odgovornost i što je ona ostala siroče i postavlja pitanja: “Koliko košta ljudski život? Da li su ljudi roba?... Dokle?”

Tekst predstave su radili Branislava Ilić i Kokan Mladenović, a uloge tumače: Jelena Blagojević, Branislav Trifunović i Nina Nešković, a komad je nastao u produkciji Centra za kulturu Svilajnac.

“Problem stradanja radnika koji uglavnom rade ‘na crno’ bez ikakvih prava i osiguranja aktuelan je svuda u svijetu. Za sve te smrti ljudi niko nije uhapšen, niti kažnjen, niti je ijedno gradilište zatvoreno. Pad kao naslov nije samo metafora fizičkog pada glavnog junaka koji strada u predstavi, nego govori o stanju u društvu u kome su stradanja radnika i ekstremna socijalna raslojavanja normalna i uobičajena pojava”, ističe ekipa predstave.

Komad se završava scenom u kojoj šesnaestogodišnja djevojčica rašiva državnu zastavu i od nje pravi haljinu sa kojom počinje “svoj novi estradni život jer, poslije smrti oca, ne može drugačije da preživi”.

Bonus video: