“Kuga & kolera“, roman francuskog pisca Patrika Devila i “Ostrvo” engleske spisateljice Viktorije Hislop, dva su romana novijeg datuma koji za temu imaju bolest, karantin i iscjeljenje. Dobra su preporuka za čitanje u sadašnjem trenutku, jer na odličan način opisuju borbu sa bolešću, daju sjajne psihološke portrete oboljelih i zdravih ljudi. Iako se radnja odvija decenijama ranije od našeg doba i opisuje pojedinačne epidemije i žarišta bolesti, a ne pandemije, mehanizam ljudskog funkcionisanja i straha ostao je isti. Obje knjige bave se nekada neizlječivim bolestima leprom, kugom i kolerom i životnim dramama koje su ove bolesti prouzrokovale kod većeg broja ljudi, ali i uspješnim pokušajima da im se stane na put. Ali, pođimo redom.
“Kuga & kolera” Patrika Devila je uzbudljiva povijest o životu naučnika, pustolova i genija Aleksandra Jersina, koji je otkrio bacil kuge. Ovaj raskošan roman, bestseler u Francuskoj, bio je uvršten u uži izbor za sve značajne književne nagrade u toj zemlji 2012. godine - za nagrade Gonkur, Medisi, Renodo i Desembr. Dobitnik je nagrada Fnac, Femina i Prix des prix littéraires za 2012. godinu. Radnja romana počinje u Parizu, maja, 1940. godine u suton Jersinovog života. Dok nacističke trupe zauzimaju grad i prodiru na aerodorom, u posljednjem avionu koji s njega uzlijeće sjedi doktor Aleksandar Jersin. On je prestar da bi se borio, a i već je spasao tolike milione života. Još kao mladi štićenik Luja Pastera, usmjerio je svoj izuzetan talenat na otkrivanje velike medicinske zagonetke - 1894. godine on je u dvorištu hongkonške bolnice otkrio i napravio vakcinu protiv bacila bubonske kuge, kasnije po njemu nazvanog Yersinia pestis.
Rođeni Švajcarac, školovan u Njemačkoj i Francuskoj, Jersin je dijete evropske tradicije. Ali on posjeduje i romantičarsku glad za avanturama koju su razbuktale Livingstonove i Konradove priče, što ga nagoni da otplovi u Aziju. Kao pravi svjetski putnik, želi da shvati svijet. Medicina, poljoprivreda, motor novog automobila - sve mora biti otvoreno, proučeno i unaprijeđeno. Neutaživo radoznao i hrabar, Jersin, taj usamljeni genije, ustaje protiv svjetskih ratova, pandemija, kolonijalizma i dekadencije. Za potrebe pisanja romana “Kuga & kolera” Patriku Devilu je izašao u susret Pasterov institut u Parizu koji je piscu omogućio uvid u obimnu dokumentaciju. Devil je izjavio u jednom intervjuu da mu je omogućen uvid i u Jersinova pisma, ali namjerno nije želio da ih sve pročita. Patrik Devil (1957) je francuski pisac koji je živio na Bliskom istoku, u Nigeriji i Alžiru. Mnogo je putovao, a neko vrijeme je proveo na Kubi, u Urugvaju i Srednjoj Americi. Aktivno piše od 1987. godine i do sada je napisao jedanaest romana. “Kuga & kolera” je njegov najpoznatiji i najprodavaniji roman, ne samo u Francuskoj već širom Evrope. Roman “Ostrvo” Viktorije Hislop prati sudbine ljudi na grčkom ostvu Spinalonga u blizini Krita gdje je u periodu 1903 -1957. postojala kolonija oboljelih od gube. Roman “Ostrvo” slijedi priču mlade dvadesetogodišnje Britanke Aleksis Filding. Njena majka joj nikada nije pričala o svojoj prošlosti i porodici sa Krita. Sve što zna je da je njena majka odrasla u malom ribarskom selu na Kritu, a kad Aleksis napokon odluči da posjeti to ostrvo, majka joj daje pismo za staru prijateljicu Fotini - pismo koje bi trebalo da ponudi odgovore na sva njena pitanja. Uprkos svoj ljepoti i raskoši, Krit čuva mnoge tajne, a najstrašnije su one sa Spinalonge, kamenog ostrvceta pored božanstvenog gradića Agios Nikolaos.
Roman “Ostrvo” je knjiga o ljudima izopštenim zbog bolesti, gube, za koju su dugo vremena bila vezana praznovjerja da je kazna od Boga. Isto tako roman dočarava ogromnu snagu ljubavi i ljudskog duha koji dobija bitku sa bremenom vremena u kojem bitiše. Za roman “Ostrvo” Viktorija Hislop je 2007. godine dobila nagradu za najbolji debitantski roman u Velikoj Britaniji, a tokom 2008. bio je jedna od najprodavanijih knjiga na svijetu. Potom je po romanu snimljena najskuplja grčka serija svih vremena i ujedno je bila i najgledaniji program emitovan 2010. godine u Grčkoj. Serija je bila hit i na engleskom BBC-u, njemačkom ZDF-u, u Rusiji, Turskoj, ali i kod nas i u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini.
O svom najpoznatijem romanu, svjetskom bestsleru „Ostrvo“ Viktorija Hislop je pre osam godina za ART Vijesti rekla:
- Išla sam na Spinalongu, ostrvo iz naslova, kao turista još 2001. godine. Ostrvo, opisano u vodiču kao “venecijanski zamak i kolonija gubavaca od 1903. do 1957”, jako me je zaintrigiralo. Međutim, očekivala sam ga nekako sa veoma tamnom, depresivnom atmosferom. Umjesto toga, ja sam se našla na mjestu koje je bilo puno optimizma i pozitivne energije. To me je pomalo začudilo, a moja mašta je bila raspaljena. Bilo mi je očigledno da su ljudi koji su otišli na Spinalongu otišli tamo ne samo da umru, već isto tako i da prežive! Osvojila me je čistoća atmosfere ostrva Spinalonga - i natjerala me da napišem nešto fikcionalno. Do tada sam bila novinar - uvijek sam se hvatala za činjenice. Ali, moja mašta je preovladala kada sam posjetila ovo posebno mjesto. Moji imaginarni likovi imali su svoju priču. Uradila sam zaista brojna istraživanja o samoj bolesti, o tome kako stvarno ova bolest napada tijelo - i to mi je dalo ideje o tome koliko dugo bi ljudi mogli da žive na Spinalongi prije nego što bi umrli - za neke su to možda predstavljale decenije prije nego što bi ih bolest savlada - dovoljno dugo da se proživi od djetinjstva do odraslog doba, na primjer, dovoljno dugo da se zaljubi i vjenča i tako dalje. Govoreći o strašnoj bolesti lepri, koja je sa naših prostora iskorijenjena, Viktorija Hislop je rekla i ovo: “Situacija izgleda apsurdna - postoji lijek za lepru, a ipak još uvijek postoji skoro pola miliona novih slučajeva svake godine širom svijeta. Većina od njih su u Indiji i Južnoj Americi. Dakle, širom svijeta postoje milioni ljudi koji pate. Jedan od razloga za to je ovaj: još uvijek postoji tako ogromna stigmatizacija u vezi sa bolešću, pa ljudi kriju svoje simptome, jer se plaše da budu odbačeni od strane porodice i zajednice. Jer, ako ne odlaze na tretman, bakterije uzimaju maha i počinju da napadaju nervne završetke (to ono što dovodi do gubitka osjećaja u ekstremitetima, i kasnije dovodi do gubitka tih djelova tijela). Tako da se sve svodi na obrazovanje - edukaciju potencijalnih oboljelih i edukaciju zdravstvenih radnika da dijagnostikuju lepru. Ona može da liči na osip ili gubitak pigmentacije - pa tako može da se napravi propust. A tu je i lijek - jeftin, jednostavan i efikasan. Dakle, sve se svodi na pitanje brzog dobijanja lijeka za oboljele osobe!
Viktorija Hislop (1959) je studirala engleski na Oksfordu i godinama radila u izdavaštvu kao slobodna novinarka, specijalizovna za putopise. Poslije romana “Ostrvo”, napisala je romane “Povratak” i “Nit”.
Bonus video:
