Filmovi koji će na specifičan način otvoriti određena pitanja koja se odnose na opšti kulturni diskurs, nastali na ovogodišnjem, drugom Lab festu koji je održan od 20. do 23. avgusta na Karuču, biće uskoro predstavljeni publici.
Filmovi će ujedno predstaviti autore koji su učestvovali na festivalu, a obuhvatiće i prostorni i sociološki kontekst, kazao je Igor Rakčević, organizator festivala.
“Riječ je o produkciji namijenjenoj televizijskoj i festivalskoj publici. Ovo djelo će biti vezano za festival, učesnike, prostorni i kulturno-istorijski kontekst, ali će funkcionisati kao samostalno umjetničko djelo. Pored toga, na dnevnoj bazi plasiramo informacije, predstavljamo realizovane programe i predstavljamo umjetnike na društvenim mrežama. Kada je izložbena aktivnost u pitanju, sva likovna djela koja su nastala na oba dosadašnja festivala su dostupna publici na licu mjesta gdje su permanentno izložena, a kroz interakciju sa publikom se multiplicira njihova pojavnost”, istakao je on.
“Festival je održan sa ciljem promocije kulturnog i prirodnog pejzaža, kulturne baštine i biodiverziteta u koaliciji sa savremenim umjetničkim izrazom i drugim kreativnim djelatnostima. U tom smislu, sprovođenje i prezentacija savremene umjetničke prakse i kreativnih djelatnosti se izmještaju iz okvira konvencionalnih prostora i smještaju u kontekst prirodnog i kulturnog pejzaža i na taj način djeluju u međusobnoj koaliciji”, dodaje Rakčević.
“Lab fest je prvenstveno festival koji afirmiše kulturnu baštinu, nasljeđe i ljepote Skadarskog jezera. Ovaj festival ima misiju da skrene pažnju na navedene stvari kao i da ukaže na to zašto su one važne danas, te postavi pitanje kako ih sačuvati pred savremenim izazovima kako daljeg razvoja, izgradnje i valorizacije, tako i neodgovornog ponašanja, štetnih navika, neznanja i nekulture”, kazao je slikar Stefan Todorović, jedan od učesnika.
On dodaje i da ne zna za neka slična umjetnička okupljanja “pogotovo sa ovako jasno istaknutom, plemenitom i ozbiljnom namjerom, a da su u isto vrijeme i jako prijatna, zabavna i korisna za sve učesninike, publiku i mještane”.
Aleksandar Radević, koji je ove godine prvi put učestvovao na festivalu, ističe da je u pitanju “oplemenjujuće iskustvo, kako na socijalnom nivou tako i na stvaralačkom”.
“Budući da sam se našao u jednom periodu lutanja između stilova i tehnika, mogu reći da me je ovo iskustvo sabralo oko onog tehničkog i tematskog dijela kojim sam zaista želio da se bavim, ali u tom prethodnom lutanju nisam prepoznao tu potrebu. Javile su mi se nove, interesantne ideje u razgovorima sa kolegama i prilikom posmatranja toka festivala kristalizovala mi se vizija o budućem radu... Ovi pogledi iz trećeg lica na moje djelanje je tačno ono što mi je trebalo da bih se fokusirao na korisne grane mog stvaralaštva. Impresioniran sam radom ostalih učesnika festivala i stekao sam lijepa poznanstva”, rekao je on sumirajući utiske za “Vijesti”, a nada se i budućim druženjima.
Ideja je bila, dodaje Todorović, da okupljeni umjetnici “kroz svoj rad prenesu inspiraciju ambijentom i atmosferom jezera, druženja i života u malom ribarskom mjestu”.
“Nadahnuti svim tim sto čini četvorodnevni boravak na Karuču stvorena je prijateljska, bliska ili čak porodična atmosfera među učesnicima. Obilježili su je relaksirani razgovori, vesela druženja i jaka energija i želja da se boravak što bolje iskoristi. Cilj svakog od nas je bio da se uhvati, upozna, osjeti i vidi što više tog izobilja. Takođe, da se dio toga prenese, zabilježi i ostavi u trag.
Nažalost, vrijeme jako brzo prolazi kada vam je lijepo i interesantno, a ipak ova četiri dana djeluju kao mnogo više”.
Svemu tome doprinio je i osjećaj zajedništva u periodu nakon organičene socijalizacije usljed virusa korona.
“Reklo bi se da je neopostkoronarno oslobađanje pozitivno djelovalo na sinergiju učesnika i njihov kreativni elan. Specifična atmosfera stvaranja i interakcije sa prostorom i drugima se pokazala inspirativnom. Karuč zaista jeste mjesto posebne energije koja u koaliciji sa kreativnim činom poprima zanimljive razmjere. Situacija u kojoj skoro da nema publike pojačala je interaktivnost, ali i introspektivnost učesnika”, smatra Rakčević. Uloga festivala će u budućnosti biti sve veća.
“Nadam se, da će oni koji u budućnosti posjete ovo mjesto i pronađu tamo radove umjetnika (i možda u njima osjetiti neku emociju) biti podstaknuti na razmišljanje o onom što ih okružuje. Time se upravo pokazuje da ovaj festival, na jako pronicljiv način, želi da upotpuni i mijenja percepciju o jezeru, o onom sto je vidljivo, sakriveno ili nevidljivo. Stoga, njegova je uloga misonarska i vjerujem, nesumnjivo, jako dugotrajna”, zaključio je Todorović.
Umjetnost živi uprkos svemu
Domaćini festivala odlučili su da događaj organizuju uprkos aktuelnoj epidemiološkoj situaciji što se pokazalo izuzetno uspješno.
“Lab fest je specifičan festival koji, kako se pokazalo, posjeduje rezilijentnost i uspješno se prilagođava okolnostima. Izazov koji smo prihvatili organizujući ovo izdanje se višestruko isplatio. Vrijednost ovog iskustva čitamo kroz precizniju profilaciju, poimanje mogućnosti jednostavne i efikasne interakcije sa drugim festivalima, kreativnim pojedincima i nosiocima projekata, ali i potrebu eksponiranja eventualnih propusta i usvajanje prioriteta za sljedeća izdanja”, istakao je organizator Igor Rakčević.
Vajarka Vildana Killian, koja je bila učesnica Lab festa pohvalila je organizaciju, ističući da se umjetnički događaji ne smiju zapostaviti.
“Umjetnost živi uprkos svemu, a izuzetne situacije postaju izazov i inspiracija za stvaranje. Omogućiti uvid u rezultate tih kreativnih procesa, načina na koje umjetnici pronalaze smisao posebno u vremenima izazova je i obaveza i dužnost kulturne scene. Umjetnost je uvijek bitna, ali još više u vremenima posebnih izazova. Ona nas podsjeća da nismo sami. Lab fest je, poštujući restriktivne mjere, prije svega omogućio umjetnicima razmjenu ideja u inspirativnom okruženju, ali i mogućnost široj publici da se upozna sa njihovim radom kroz filmsko dokumentovanje procesa stvaranja. Izazovi su veliki, ali ne mogu biti kočnica u umjetničkom postupku pronalaženja smisla”, istakla je Killian.
Istraživali veze između kulturne baštine i kulturnih pitanja
Vizuelni umjetnici koji su učestvovali na festivalu i koji su kroz trodnevnu rezidenciju uz pomoć savremenog izraza istraživali veze između kulturne baštine i aktuelnih kulturnih pitanja su: Milena Živković, Darko Vučković, Milena Mijović Durutović, Roman Đuranović, Vildana Kilian, Stefan Todorović, Vladimir Đuranović, Aleksandar Radević, Nikola Mirić, Irena Vuković, Sonja Đuranović i Igor Rakčević. Anđelija Rondović, Zoran Rakočević, Andrija Rašović i Mladen Ivanović dio su filmskog dijela ekipe, premda je kreativna sinteza bliža definicija uloga, što je negdje i cilj Lab festa. U okviru muzičkog dijela programa je nastupila mlada pijanistkinja Vasilisa Lopušina, koja je interpretirala muziku Franca Šuberta, Klod Debisija i obradu crnogorske tradicionalne pjesme “Oj, vesela veselice” (u aranžmanu Vladimira Maraša). U okviru festivala su predstavljena tri kratka, artistička filma Narodnog muzeja Crne Gore u kojima baletani i balet kao jedna od najsenzitivnijih i najzahtjevnijih umjetnosti vode gledaoce kroz sadržaje Narodnog muzeja, čime je napravljen svojevrstan spoj između umjetnosti i baštine Crne Gore.
Dio programa bio je i uživo uključenje umjetnika Igora Eškije i prezentacija njegove izložbe ‘Sanjaju li biljke sutrašnjicu’. Izložba je predstavljena u okviru projekta Rijeka 2020 - Prijestonica evropske kulture i na zanimljiv način tretira industrijsku baštinu.
Program je obuhvatio i projekat ‘Jestiva istorija Crne Gore’ umjetnice Irene Vuković koji je realizovan promocijom proizvoda kreativnih industrija i prezentacijom autorkine kužine. Grupni antistres program pod nazivom ‘Prskaona’ je sproveden u okviru slobodnih aktivnosti, a sve to kroz “tražeći” umjetničke teme kroz proces i okolnosti.
Projekat je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore u okviru programa “Živimo kulturu” a sponzori su bili Trebjesa AD, Plantaže AD, Garaža doo, Radna soba d.o.o. i AP Print.
Bonus video:
