Ministarstvo kulture obezbijedilo je juče finansijsku podršku od 1.000 eura, nakon inicijative iz Javne ustanove Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, za potrebe zaštitnih arheoloških istraživanja na lokaciji u podgoričkom naselju Zagorič, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva.
Zahtjev za sprovođenje zaštitnih arheoloških istraživanja do juče u 16 časova nije stigao Upravi za zaštitu kulturnih dobara, rekla je sagovornica “Vijesti” i dodala da niko nije poslao inicijativu za zaštitu tog prostora.
U dvorištu Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u Zagoriču ranije su pronađeni ostaci grobnica, nekoliko grobnih ploča i urne sa i bez poklopaca koje su i oštećene prilikom “zemljanih radova u vidu iskopa rova za potrebe napajanja električnom energijom autoputa Bar-Boljare” koji su se odvijali uz samu ogradu trafo-stanice, kazali su “Vijestima” iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara i potvrdili da je investitor radova „Monteput“, d.o.o. Podgorica, a izvođači „Sistem Electronics“ d.o.o. i „STCMPN CONSULTING & CONSTRUCTION“ d.o.o. Radovi su obustavljeni 23. septembra, a Uprava dan kasnije obišla lokaciju, tvrde iz Uprave.
“Prilikom izvođenja radova na polaganju kabla za potrebe auto-puta - povezivanja na mrežu, na kat. parc. br. 4542, KO Podgorica II, opština Podgorica (po LN br. 5023 u vlasništvu Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica), izvođači su naišli su na djelove arheoloških objekata - stilizovanu kamenu ploču i fragmente kostiju. Radovi su obustavljeni, te su pomenuti izvođači dana 23. 09. 2020. godine navedeno prijavili JU Muzeji i galerije Podgorice. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je obavještenje o nalazu od JU Muzeji i galerije Podgorice primila 24. 09. 2020. godine i istog dana na predmetnu lokaciju uputila stručni tim. Napominjemo da je interpretacije nalaza neozbiljno davati prije sprovođenja arheoloških istraživanja i analize relevantne liltarature vezane za ovaj prostor”, piše u odgovorima koje je “Vijestima” dostavila samostalna savjetnica u Upravi, dr Petra Zdravković.
Iz CGES-a, u čijem dvorištu su se odvijaju radovi, “Vijestima” su ranije nezvanično kazali da je o početku radova morala biti obaviještena i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, što, ipak, nije bilo obavezno, jer taj teren nije označen kao kulturno dobro.
“Predmetna lokacija gdje se izvode radovi ne potpada u granice kulturnog dobra niti zaštićene okoline arheološkog lokaliteta Duklje, te investitor, odnosno izvođač radova, nije bio dužan da nas obavijesti o istim”, kaže Zdravković.
U Zagoriču je ranije otkriveno više od 300 grobnica iz predhrišćanskog perioda Duklje, kao i jevrejskih grobnica u blizini groblja u tom naselju, a pritom prostor gdje se trafo-stanica nalazi nije istražen, na osnovu čega se može pretpostaviti da postoje još neki nepronađeni artefakti prošlosti. Bez obzira na to, kako teren nije označen kao kulturno dobro, Uprava za zaštitu kulturnih dobara nema nadležnosti nad ovim prostorom.
“Iskopavanja u 1959. godini otpočeta su na prostoru određenom za podizanje trafo-stanice Zagorič, oko 200 metara jugoistočno od Duklje, s ciljem da se istraže u cjelini površine na kojima će biti podignuti novi objekti. Prostor je označen kao ‘jugoistočna nekropola Duklja’. Do 1962. istražena je površina od 4.000 metara kvadratnih i rekognosciran cijeli okolni teren. Ipak, iz objektivnih razloga prostor trafo-stanice nije mogao biti istražen tada u cjelini, jer su na nekim dijelovima već bili izgrađeni savremeni objekti. Sudeći po rezultatima ovih istraživanja, sahranjivanje na jugo-istočnoj nekropoli vršeno je od prvih decenija i do sredine IV vijeka. Rezultati ovih istraživanja publikovani su u: Cermanović-Kuzmanović, A., Srejović, D. i Velimirović-Žižić, O. 1975. Antička Duklja, nekropole. Cetinje: Obod. Moguće je da se prilikom izvođenja radova na polaganju kabla za potrebe auto-puta naišlo na dio prostora koji nije bio obuhvaćen arheološkim istraživanjima ili pak na materijal koji je tu deponovan po završetku istraživanja”, navela je Zdravkovićeva i kazala da će konačne zaključke iznijeti nakon sprovođenja zaštitnih arheoloških istraživanja.
Ona je dodala i da je “zaštita nad lokalitetom Duklja uspostavljena prije istraživanja ove nekropole, te ona tada nije ušla u njen obuhvat”.
“Svakako će revalorizacijom ovaj prostor biti obuhvaćen, ali do tada mi nemamo nadležnosti nad ovim prostorom, u smislu tretiranja istog kao kulturno dobro. Takođe, s obzirom na to da je publikacijom sačinjenom kao rezultat istraživanja iz sredine XX vijeka konstatovano, kao što sam navela, da je cijeli prostor mimo dijela gdje su podignute nove strukture istražen, nije bilo za očekivati da će se ovdje naići na arheološke ostatke”, istakla je Zdravkovićeva.
Upravu je o arheološkim nalazima obavijestila JU Muzeji i galerije Podgorice, a Uprava je obišla teren 24. septembra.
“Uvidom u stanje na terenu konstatovano je da je prilikom izvođenja radova izvršeno iskopavanje rova, dimenzija cca 1m, od čega su arheološki ostaci nađeni u plićem iskopu. Rubom rova nazirali su se dodatni kameni ostaci.Nalaz su činili oštećena stilizovana kamena ploča većih dimenzija, kaskadno obrađenih ivica, moguće dijela grobne konstrukcije, manji fragmenti obrađenog kamena, te fragmenti kostiju koje je bilo nemoguće identifikovati usljed konteksta nalaza”, otkriva Zdravkovićeva, a dodaje i da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara istog dana, nakon obilaska terena i na osnovu mišljenja stručnog tima, donijela Rješenje da se izvođenje radova na ovoj lokaciji može nastaviti uz arheološki nadzor, što su “Vijestima” potvrdili i iz Ministarstva kulture.
“Za potrebe ovog posla angažovan je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Izvještaj i preporuke arheološkog nadzora opredijeliće dalje postupanje ovog Organa”, naveli su iz Uprave.
Ministarstvo kulture će pratiti aktivnosti koje se ovdje sprovode i dati punu podršku sa aspekta svojih nadležnosti, kazali su “Vijestima”.
Niko neće odgovarati za oštećenja grobnica
Prilikom obilaska terena, reporteri “Vijesti” su pored raskopanog kanala, ali i u njemu, zabilježili nekoliko grobnih kamenih ploča, poklopce grobnica i kamene urne na kojima se mogu uočiti oštećenja. Poklopac jedne grobnice je u kanalu, nekoliko grobnih ploča pored njega, a urna, jedna lako uočljiva, nalazi se desetak metara dalje, uz ivicu raskopanog kanala. Primjetne su i cigle koje su vjerovatno predstavljale dio starog puta. Na pitanje “Vijesti” da li će neko odgovarati za takvo odlaganje pronađenih predmeta, iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara kažu da za tim nema potrebe, a ističu i da su “o predmetnom pitanju komunicirali sa Investitorom radova - „Monteput“, d.o.o., Podgorica”.
“Što se odgovornosti tiče, moramo primijetiti da su u datom slučaju izvođači i investitor postupili u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara koje se tiču slučajnih nalaza, te da je po njihovom obavještenju sve ušlo u regularnu, zakonom propisanu proceduru. Kako ovo područje nije označeno kao arheološki lokalitet, niti čini sastavni dio kulturnog dobra Duklja, investitor niti izvođač nisu mogli imati saznanja o arheološkim ostacima koji se ovdje nalaze pod zemljom”, navode iz Uprave.
Reporteri “Vijesti” su nedaleko od pronađenih ploča i urni, u neposrednoj blizini dvorišta jedne od privatnih kuća, uočili i kamenu urna sa poklopcem, na prostoru koji nije ograđen. Iz Uprave su tim povodom kazali da je “materijal sa Duklje raznošen i sekundarno korišćen vjekovima unazad, te da je izvođenje interpretacije konteksta nalaza, naročito pojedinačnih predmeta sa ovog lokaliteta, uveliko otežano”.
Bonus video:
