Kandidat za državnog sekretara iz oblasti kulture, reditelj i univerzitetski profesor Nikola Vukčević, raskinuo je ekspertski ugovor sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta i neće obavljati tu funkciju, saznaju “Vijesti”.
Na više pitanja “Vijesti” vezanih za tu situaciju, Vukčević se zahvalio i uputio nas da odgovore zatražimo u Ministarstvu.
“Vijesti” su četvoroimenom ministarstvu, na čijem je čelu Vesna Bratić, proslijedile pitanja: kada će biti imenovan državni sekretar za kulturu i zbog čega se to već nije desilo; da li je zvanično i još aktuelno da će se na toj funkciji naći reditelj i profesor Nikola Vukčević.
“U toku je izrada Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u našem ministarstvu i kada ona bude završena imaćemo konkretnije odgovore na ova pitanja, a koja se odnose na kadrovska rješenja za resor kulture”, odgovor je koji smo juče dobili iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Shodno postojećem Zakonu o radu, univerzitetski profesor nema mogućnost da mu tokom obavljanja funkcije državnog sekretara miruje univerzitetski status, pa je to jedan od razloga zbog kojeg Vukčević više nije kandidat za tu funkciju.
Pored Vukčevića, još nekoliko planiranih kandidata za mjesta državnih sekretara u novoj Vladi Crne Gore dolazi sa Univerziteta, pa je postojao plan o amandmanskom rješavanju ovog pitanja za sve njih, i to tokom decembarskog zasjedanja Skupštine, odnosno tokom budućeg proljećnog zasjedanja, saznaju “Vijesti”.
Činjenica da je Vukčević redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, sa formalnog aspekta, predstavljala je prepreku da ga Vlada zvanično imenuje na poziciju državnog sekretara za kulturu, sve dok se ne bi stvorile adekvatne zakonske okolnosti. Odredbe Zakona o radu ne predviđaju mogućnost mirovanja radnog odnosa za javne funkcionere kao što je državni sekretar, pa je za njih bilo planirano da će se amandmanski korigovati. Zbog toga je, po prihvatanju kandidature, Vukčević zaključio ekspertski ugovor sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta iz djelokruga nadležnosti koji je najbliži državnom sekretaru za kulturu, ne bi li što prije pružio doprinos ukupnim procesima demokratizacije u resoru kulture na Cetinju.
Amandmanske izmjene se nijesu desile u decembru, a naredno zasjedanje Skupštine se očekuje u martu, pa taj period predstavlja značajno vrijeme tokom kojeg resor kulture, koji ima kompleksnu djelatnost, ne može funkcionisati. “Vijestima” je nezvanično rečeno da je Vukčević insistirao da se pronađu rješenja na osnovu kojih ovaj važan resor neće trpjeti...
“On je tražio da odnos prema resoru kulture bude jednak kao i prema svim ostalim resorima u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, pa je upravo odsustvo konstruktivnih rješenja resorne ministarke Bratić dovelo do toga da Vukčević raskine ugovor. Taj ugovor nije obezbjeđivao funkcionalnost za poslovanje resora ocijenivši da je dosadašnji razvoj događaja suštinski onemogućio njegovu kandidaturu, kao i posao koji je bio planiran”, rekao je izvor “Vijesti”.
Vukčevićev rad pod ekspertskim ugovorom, kako nezvanično saznajemo, naišao je na prepreke “iz pravca iz kojeg nije očekivao”, što je rezultiralo da se ne naziru rješenja koja bi njemu omogućila da se posveti resoru kulture na operativan način, kako taj resor i zaslužuje sa svojom važnošću, posebno imajući u vidu aktuelnu kriznu situaciju sa pandemijom.
Iako je Vukčevićev ugovor formalizovan od 15. decembra, on je od sredine novembra bio u cjelokupnom procesu analize resora kulture, javnih ustanova i ukupnih izazova tog sektora. Vukčević je tada krenuo u izradu nove sistematizacije resora kultrure koju je kasnije i dostavio Ministarstvu. Pored toga, pokrenuo je i reaktivaciju aktivnosti u kulturi, shodno mogućnostima koje definiše Institut za javno zdravlje, kao i niz razgovora sa predstavnicima kulturnih institucija u okviru “Kovid restart” dijaloga. On je sa javnim institucijama iz domena stvaralaštva (Kraljevsko pozorište Zetski dom, Crnogorsko narodno pozorište, Muzički centar Crne Gore, Centar savremene umjetnosti) dogovorio izradu COVID-eleborata svakog pojedinačnog programa koji bi se “restartom” kulturnih aktivnosti pustio u javnost (predstava, koncert, izložba), a koji bi obezbijedio sigurnost, kako publike tako i samih izvođača. Njegov plan je podrazumijevao da se do sredine januara definišu projekti koji bi na ovaj način imali zdravstvenu sigurnost i čime bi se nastavio kulturni život. Paralelno sa time, Vukčević je dogovorio i da predstavnici navedenih institucija definišu modus otvorenosti, i to javnim pozivima umjetnicima za projekte (predstave, koncerte, izložbe) čime bi se pojam kulturne demokratizacije počeo sprovoditi.
“Vijesti” su Ministarstvu postavile pitanje i da li je ministarka sa svojim saradnicima preduzela neke konkretne korake u oblasti kulture do sada i sa koliko se predstavnika institucija kulture, umjetnika... do juče sastala Vesna Bratić.
“Što se tiče odgovora na pitanja u dijelu koji se tiče pozicije kulturnih ustanova i djelatnosti u vrijeme pandemije, održani su sastanci u okviru ‘Kovid restart dijaloga’ sa predstavnicima resora za kulturu i svim akterima u ovoj oblasti. Ta saopštenja smo slali i Vijestima, tako da u njima imate odgovore na dio pitanja koji se odnose na to. Ministarka Bratić sa svojim timom vrijedno radi na analizi zatečenog stanja i suočavanju sa izazovima sa kojima se susrela stupanjem na funkciju Ministra objedinjenih resora, prosvjete, nauke, kulture i sporta. Radi se i na donošenju plana rada djelovanja, a u skladu sa politikama Vlade. Ministarka Bratić se u cilju upostavljanja konstruktivnog socijalnog dijaloga do sada sastala sa svim socijalnim partnerima”, navodi se u odgovorima iz Ministarstva.
Ipak, kako “Vijesti” nezvanično saznaju, ministarka Bratić nije prisustvovala “Kovid restart” sastancima i do juče nije posjetila nijednu ustanovu kulture ni sjedište nekadašnjeg Ministarstva kulture na Cetinju, iako je od njenog imenovanja prošlo oko 50 dana.
“Vijesti” su uputile pitanje Nikoli Vukčeviću i o njegovoj komunikaciji sa Vesnom Bratić i Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta, međutim i za taj odgovor nas je uputio na ministarstvo. S tim u vezi, “Vijesti” nezvanično saznaju da je drugi Vukčevićev razlog za raskidanje ugovora sa ministarstvom upravo način komunikacije resorne ministarke, što je on vidio kao visoku cijenu i prepreku za najavljene reforme koje bi tek trebalo da uslijede u resoru kulture. Iz Ministarstva nijesu odgovorili ni na pitanja “Vijesti” šta se desilo sa novcem iz državnog budžeta koji je bio opredijeljen za one manifestacije koje usljed pandemije virusa korona nijesu održane i koliko ga je ostalo na kraju 2020. godine, te šta se sa tom sumom desilo, kakva je procedura kojom se regulišu takve situacije na kraju godine i utiču li takvi slučajevi (i na koji način) na budžet za kulturu u narednom periodu.
Rakočeviću i Polovićevoj istekao mandat krajem 2020. godine
“Vijesti” su nezvanično saznale da je istekao mandat dvoje direktora institucija u resoru kulture krajem decembra, ali da se do juče ne zna ni njihov status, niti dalji način funkcionisanja institucija koje su vodili.
Direktorica Prirodnjačkog muzeja u Podgorici Lidija Polović, potvrdila je “Vijestima” da je njoj kao direktorki, ali i Savjetu kao upravljačkom tijelu, istekao mandat 29. decembra 2020. godine. Ona je istakla da je o tome unaprijed obavijestila ministarstvo, ali do juče nije dobila odgovor, razrješenje ili bilo kakav dokument, a da svoju funkciju nastavlja da obavlja. Na pitanje kako muzej funkcioniše, s obzirom na tu situaciju, Polović odgovara: “Minimalno”.
“Vijesti” saznaju da je u istoj situaciji i direktor Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” na Cetinju, Bogić Rakočević.
Na pitanja “Vijesti” u kakvom su položaju direktori institucija kulture kojima je istekao mandat, koliko ih ima, ko su, kako te institucije funkcionišu, ali i konkretno o situaciji u NB “Đurđe Crnojević” na Cetinju i Prirodnjačkom muzeju u Podgorici, odgovor Ministarstva nije stigao.
Bonus video:
