Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je potreban prostor koji će moći da okupi ljude koji različito misle i koji su spremni za dijalog kako bi se prevazišle sve podjele u društvu.
To je zaključak jučerašnjeg skupa povodom 50. godišnjice od osnivanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) na kojoj su gosti bili predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, premijer Zdravko Krivokapić, predsjednik Milo Đukanović i ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.
Premijer Krivokapić je na konstitutivnoj sjednici Odbora za obilježavanje jubileja CANU rekao da se Crna Gora i njeni građani nalaze na istorijskoj prekretnici, kao i da je Vlada svjesna važnosti CANU i dijaloga sa tom institucijom.
“Kao predsjedniku Vlade, vrlo mi je stalo do Vašeg mišljenja, do vaših predloga i zaključaka po svim pitanjima koja su otvorena ili će se otvoriti... Kao Vlada želimo da vašu akademsku blagonaklonost, dobronamjernost i vašu mudrost sasvim primimo na znanje, koje stavljamo u funkciju građanskog pomirenja i ujedinjenja, građanske solidarnosti i inkluzivnosti, u funkciju prosperiteta, koji ne smije biti doveden u pitanje od strane partikularizma, subjektivizma, iracionalizma ili uskostranačja”, kazao je Krivokapić.
Premijer je istakao i da želi da današnje okupljanje rezultira plodonosnim funkcionisanjem Odbora, koji će na dostojan način obilježiti jubilej - 50 godina od osnivanja CANU, kao i da ova ustanova sagleda sve uspjehe i neuspjehe svog naroda.
“Pedeset ljeta u kojima je valjalo pedeset puta zaorati, posijati, požnjeti - sabirati plodove najvećih pregalaca, graditelja, naučnika, istraživača i umjetnika, koje ovaj narod ima. Srećan Vam rad i želim da znate da je aktuelna Vlada svjesna važnosti ove institucije, da je spremna da dâ svoj dužni doprinos kako u ovom tako i u drugim Vašim projektima, koje doživljavamo kao održivo investiranje u budućnost naših potomaka”, kazao je predsjednik Vlade.
Predsjednik CANU Dragan Vukčević je naglasio da su prvi put tri čelna čovjeka crnogorske politike gosti na događaju koji je Akademija organizovala.
“Kao predsjedavajući sam im zahvalan. Ta tri čovjeka o mnogim stvarima različito misle, ali sam siguran da sva trojica dijele naše mišljenje da druge kuće osim Crne Gore nemamo. Da ne diramo u grobove i državu za početak. Mi se još nismo susreli ni sa 1918, ‘45, ‘89, ‘99… a ni sa 2006, ne na način da se prebrojavamo već da o tome razgovoramo. Crnoj Gori je potreban dijalog, racionalan i činjeničan dijalog. CANU je to dužna Crnoj Gori. Nadam se da će biti prilike da razgovaramo sa premjerom o finansiranju i završetku izgradnje naše zgrade”, poručio je on.
Predsjednik Đukanović je naglasio da je formiranje CANU dalo snažan pečat razvoju države i da je za budući razvoja Crne Gore bitno da budu intenzivnije uključena u te dijaloge.
“Jedna od najvažnijih odluka koju je donijela Crna Gora bila je odluka o formiranju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti CANU”, saopštio je predsjednik države.
Predsjednik Skupštine uvjeren je da CANU može da dâ veliki doprinos i da vidi u njima partnere sa kojim timskim duhom mogu odgovoriti na izazove.
“Mi smo u atmosferi podjela, a to nije dobro. Hajde da mjera patriotizma bude poštovanje zakona, služenje narodu, davanje dijela sebe za opšte dobro. Ubijeđen sam da vi kao tim mudrosti i stručnosti i iskustva i krem ovog društva možete dati doprinos u izgradnji jake građanske Crne Gore koja će pobijediti kriminal korupciju i podaništvo. Znam da u vama imamo partnere”, naglasio je Bečić.
Bivši predsjednik CANU, akademik Momir Đurović je predložio da se proslava ovog jubileja održi sljedeće godine kada ne bude kovida i da se ubrza gradnja glavne zgrade Akademije. On je zamjerio zbog smanjenje budžeta CANU za 30 odsto.
“Plašim se da u Crnoj Gori i CANU ne razumiju šta vrijeme znači u 21. vijeku. Nemamo vremena da pravimo put do Danilovgrada dvije godine, zgradu CANU dvije godine, auto-put sedam godina. CANU je radila i radiće na tome da spasemo našu djecu jer 50.000 traži posao a isto toliko traži vize da ode iz zemlje”, upozorava Đurović.
Potpredsjednik akademik Ljubiša Stanković je predstavio dio programa planiranog za 50. jubilej i istakao da se ono bilježava u posebnim okolnostima. On je najavio monografiju o radu i istorijatu CANU u periodu 1971. godine do danas, koja obuhvata biografije redovnih, vanrednih i inostranih članova CANU kojih ima ukupno 106, a urednik monografije je akademik i generalni sekretar CANU Dragan Radonjić. Takođe će biti objavljena i bibliografija svih izdanja CANU svrstanih hronološki, po edicijama, autorke Olivere Todorović.
U sklopu likovnog dijela programa najavljena je izložba koja obuhvata radove svih likovnih umjetnika koji su redovni, vandredni ili inostrani članovi CANU. Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković koja sa akademikom Draganom Karadžićem priprema katolog koji će pratiti izložbu “Likovni umjetnici članovi CANU”.
Najavljen je i film “Pola vijeka CANU” koji priprema reditelj Branko Baletić, a koji će dati pregled aktivnosti Akademije u novije vrijeme. Osim ovog filma najavljen je i dokumentarac “Nobelovci u počast CANU”, inostranog člana CANU, autora Veljka Milutinovića.
Pošta Crne Gore priredila je prigodnu poštansku marku “50 godina Crnogorske akademije nauka i umjetnosti”, koja će biti izdata 12. oktobra 2021. godine, na Dan Akademije kada je najavljena i Svečana sjednica Skupštine CANU.
Generalni sekretar Radonjić se osvrnuo na smanjenje budžeta i naglasio potrebu prostora Akademije za početak nastajanja “Enciklopedije Crne Gore”, koju CANU duguje Crnoj Gori.
“Akademija će ove godine objaviti više od 30 izdanja, na kojima je radilo preko 180 autora i saradnika”, istakao je sekretar i najavio kapitalna izdanja u 2021. godini u vidu leksikona, monografija i studija.
Najavljeno je publikacija povodom 10 godina Centra mladih naučnika i umjetnika CANU, sa kratkim biografskim podacima svih članova Centra od osnivanja i pregledom najznačajnijih aktivnosti Centra, čiji je urednik akademik Ljubiša Stanković.
Plašim se da u Crnoj Gori i CANU ne razumiju šta vrijeme znači u 21. vijeku. Nemamo vremena da pravimo put do Danilovgrada dvije godine, zgradu CANU dvije godine, auto-put sedam godina. CANU je radila i radiće na tome da spasemo našu djecu jer 50.000 njih traži posao, a isto toliko vize da ode iz zemlje”, upozorio je akademik Momir Đurović
Bonus video:
