Reljef “Žena u pokretu”, rad poznatog arhitekte Vujadina Popovića, oštećen je već neko vrijeme, kao i fasada upravne zgrade Pošte u centru Podgorice na kojoj se nalazi.
Pošta je, kako “Vijesti” saznaju, pokrenula procedure potrebne za projekat sanacije upravne zgrade, zajedno sa reljefom “Žena u pokretu”. PR menadžer Pošte, Vesna Goljević Novović saopštila je da će radovi početi kada budu završene procedure koje predviđa Zakon o javnim nabavkama.
”Realizacija investicije predviđene ovim projektom biće započeta u najskorijem vremenu”, rekla je portparolka Pošte.
Pošta je, kako saznajemo od Goljević Novović, dobila i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na Konzervatorski projekat sanacije upravne zgrade, kojim je obuhvaćen i reljef “Žena u pokretu”.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara saopštili su da su u ovom slučaju postupali u okviru svojih nadležnosti, propisanih Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
”Ova uprava dala je saglasnost na konzervatorski projekat sanacije fasade zgrade Pošte I u Podgorici, u septembru 2020. godine, koji je izrađen na osnovu prethodno izdatih konzervatorskih uslova, iz marta 2020. godine. Ovim postupanjima stvorili su se neophodni uslovi za sprovođenje konzervatorskih mjera na fasadi kulturnog dobra, čiji je integralni dio pomenuti reljef”, rekli su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
”Imajući u vidu da je zakonom propisana procedura završena, očekujemo da uskoro budu sprovedene konzervatorske mjere, o čemu je potrebno da nas informiše vlasnik/držalac kulturnog dobra Pošta Crne Gore AD”, kazali su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore su rekli da je reljef u sklopu zgrade Pošte zaštićeno kulturno dobro od 2017. godine u nadležnosti Glavnog grada, Opštine Podgorice, kao i vlasnika, odnosno držaoca objekta, u ovom slučaju korisnika, Pošte CG, kao i da ne raspolažu podacima da je do sada na reljefu bilo sprovođenja ikakvih konzervatorskih mjera.
”Samim tim su i Pošta i Glavni grad u obavezi da vode brigu o stanju reljefa i da bilo kakvu promjenu koju primijete prijave Upravi za zaštitu kulturnih dobara, koja ima dalju obavezu izlaska na teren i utvrđivanja zatečenog stanja, nakon čega, u slučaju bilo kakve devastacije ili čak i lakšeg propadanja izdaje rješenje o daljem sprovođenju zaštitnih konzervatorskih mjera”, saopštili su iz CKACG.
Stručni tim CKACG ustanovio je da na reljefu nisu potrebni nikakvi restauratorski radovi jer nije došlo do tog stepena oštećenja da bi se morala raditi restauracija. Pojasnili su da ovaj postupak koriste u fazama kada je devastacija dovela do drastičnih oštećenja gdje je potrebno nanovo izrađivati i rekonstruisati partije na kulturnom dobru.
”Ovdje bi bila potrebna neka vrsta sanacionih-konzervatorskih radova, koji bi pomogli da se istakne tekstura i vizuelno pospješi njena čitljivost u prostoru, kao i zaštitne konzervatorske mjere koje doprinose očuvanju i trajanju kulturnog dobra”, zaključio je tim stručnjaka.
”Planirane konzervatorske mjere treba da dovedu do unapređenja stanja kulturnog dobra, a time i reljefa ‘Žena u pokretu’, kao njegovog najmarkantnijeg dijela”, poručili su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Iz razgovora sa novinarom Stojanom Stamenićem doznajemo značaj crnogorskog arhitekte Vujadina Popovića i šta je za njega predstavljao reljef “Žena u pokretu” koji je nastao tokom 40-ih godina prošlog vijeka. Reljef koji danas prati liniju Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, nekadašnji Bulevar Lenjina, nastao je iz Popvićeve ljubavi prema supruzi Hajdani Popović, koju su od milja zvali Gara. Bulevar je na listi 50 najljepših ulica svijeta u časopisu “Architecture&Design”.
”Zamislite, da je taj reljef, na tom mjestu i na jednoj od prvih posljeratnih zgrada, postavljen prije skoro sedam i po decenija. U korotnim ratnim ruševinama, u bombardovanjem uništenom gradu, i u čemernoj, sasvim patrijarhalnoj sredini - bljesnula je ta naga figura jedne mlade žene. One koja grabi naprijed, u progres i u budućnost, i ne osvrće se. Ta “Žena u pokretu” Vujadina Popovića gleda na jedan drugi njegov posljeratni projekat - hotela “Crna Gora” (današnji “Hilton”), rađenog po ugledu na istovjetan hotel u egipatskoj Aleksandriji. Tako da je jasno da “Žena u pokretu” grabi i upućuje na radost i blještavilo Mediterana.
Reljef “Žena u pokretu” arhitekte Popovića našao se na crnogorskim poštanskim markicama, a ipak najveći broj naših sugrađana svakodnevno prolazi pored njega, ni ne znajući da tu nešto postoji, ili da ima simbolično značenje. Svoj poslijeratni grad autor njegovog bulevara, Pošte i hotela “Crna Gora”, napustio je već početkom pedesetih. U emigraciji u Australiji tražio je prostor za, prije svega, autorsku slobodu.
”Po liniji koju prati “Žena u pokretu”, Vujadin Popović je krajem 40-ih realizovao svoju najveću i najbitniju zamisao. Urbanistički plan, da sa druge strane Morače, na goloj ledini iza Blažovog mosta,,,produži” ulicu i postavi osnov za budući bulevar. Sa jasnim naznakama kako treba da izgleda u budućnosti: strogo širine 90 metara između zgrada. I sa stablima melije, jedne autohtone vrste, karakteristične za područje oko Podgorice... Jasno je, zašto je jedan takav autor, koji je praktično ni iz čega, na prašnjavoj pržini, vidio jedan bulevar koji stranci danas ubrajaju među najljepše ulice svijeta – toliko želio autorsku slobodu. U toj mjeri, da rizikuje svoj život i čast, i na splavu napusti Jugoslaviju i svoje najbliže. Zato su priča o Vujadinu Popoviću i ljepota jednog bulevara najbolji dokaz, koliko nam danas treba biti važan i reljef “Žena u pokretu” na zgradi Pošte u Podgorici”, ispričao je Stamenić.
Bonus video:
