Prepoznatljivi su segmenti života koji se prepliću kroz priču o Ahmetu i Pavi - ljubavi između dvoje ljudi različite vjere od prije skoro tri vijeka.
Podrazumijevajući preplitanje vjerskih, etničkih i kulturnih posebnosti, kao nužnosti bitisanja, učinili su da se u Crnoj Gori uspostavi način življenja koji danas prepoznajemo kao multikulturalnost i koegzistencija različitosti”, kazao je direktor Centra za kulturu Bijelo Polje Milko Kovačević na promociji knjige “Vraneška legenda - predanje o Pavi i Ahmetu - između istorije i legende”, autora Veselina Konjevića, u galeriji Centra za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo”.
Po ovoj priči, kako je najavio direktor Centra za kulturu, biće urađena i predstava koju će raditi Bjelopoljsko pozorište, čime će ova institucija dati svoj doprinos ovom značajnom događaju i ljudima sa područja naše opštine.
Pored njega i autora o knjizi su govorili: istoričar Sait Šabotić, akademski slikar Abaz Dizdarević i profesor Željko Madžgalj.
“U priči o Pavi i Ahmetu prožima humana namjera ljudi da u pogledu multikulturalizma, nacionalnog i religijskog sklada traže modeli ponašanja iz prošlosti, za današnje i vrijeme koje nam predstoji. Kada govorimo o novijoj istoriji naše države, mislim da nam je priča o Pavi i Ahmetu nikad potrebnija” kazao je Dizdarević, dodajući da je autor i u drugim knjigama koje je pisao radio na posticanju građana da misle na ispravan način.
Šabotić je ispričao da se, kroz priču o Ahmetu i Pavi, koja savladava sve prepreke, budi antologijski primjer uvažavanja različitosti i kulturnog bogatstva kao egzistencijalne nužnosti savremene Crne Gore u čijim temeljima je multietnički i višekonfesionalni sklad, koji se nudi kao najveća civilizacijska i kulturna tekovina.
”Pava i Ahmet su simbol čovjekoljublja i humanosti, osobina koje su iznad vremena, istine i istorije”, kazao je Šabotić.
”S obzirom na to da je turizam dobro upakovana priča a, po ugledu na Veronu i Romea i Juliju, Ulcinj i Servantesa, koja je još u povoju, i Vraneška dolina može biti dio šireg turističkog proizvoda koji nudi sjever Crne Gore, kazao je Željko Madžgalj, objašnjavajući turističke aspekte ove priče, pojašnjavajući da i sama Vraneška legenda može da bude dio turističke priče ovog kraja.
“Ono što treba prvo uraditi jeste da se uradi projekat za taj lokalitet, da se konzervira, a onda da se napravi turistička interpretacija tog lokaliteta, jer sama Vraneška dolina može biti dio šireg turističkog proizvoda koji nudi sjever Crne Gore”, kazao je Madžgalj.
Autor knjige Veselin Konjević je istakao da je predanje o Pavi i Ahmetu veličanstven doprinos multikonfesionalnom razumijevanju i uvažavanju i ono nosi u sebi snažnu poruku o potrebi vjerske i nacionalne tolerancije.
“Iako ne postoji istorijski dokument koji svjedoči da se priča o Pavi i Ahmetu baš tako desila, imamo toponim Pavino Polje koji u istorijskim izvorima i narodnom predanju govori da je jedino i isključivo nastao po predanju o Pavi i Ahmetu. A čak i da se nije tako desilo, zamislite samo civilizacijsku svijest naroda toga kraja, da osmisli predanje koje će da napravi most između njih”, istakao je autor.
Na promociji je bilo riječi i o inicijativi da se most koji spaja centar grada sa naseljem Nikoljac imenuje po Pavi i Ahmetu, čime bi bjelopoljska Opština dodatno afirmisala i osnažila potrebu za nacionalnom i vjerskom tolerancijom ne samo ovdje, nego i na širim prostorima.
Bonus video:
