Mlada crnogorska književnica Olga Gojnić Borilović svojom drugom zbirkom kratkih priča “Fenix ex Pandora” pokazala je da umije i može da pomjera granice književne poetike i stila, istakla je recenzentkinja Jelena Dilber.
U to su imali priliku da se uvjere i čitaoci njene prethodne zbirke priča “Ester”, kao i dosadašnji čitaoci njene druge zbirke koja je publici predstavljena preksinoć u Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović” u Podgorici.
Zbirka, u izdanju “Nove poetike” iz Beograda, obuhvata oko 30 priča koje su nastajale između 2018. i 2021. godine, kaže autorka u razgovoru za “Vijesti”, a teme su, priznaje, slične onim temama koje su bile zastupljene i obrađivane u njenoj prvoj knjizi.
”To su ljubav, prijateljstvo, odnos čovjeka prema prirodi, otuđenost i izolacija u emotivnom, međuljudskom smislu. Zbirka sadrži i dvije priče nastale za vrijeme pandemije, a neke od njih, možda ponajviše ‘Lobotomija’ obrađuje čovjeka kao individuu i njegova unutrašnja stanja i unutrašnje borbe. Svaka od priča je priča za sebe i nijesu međusobno povezane, iako se, naravno, mogu naći korelacije svakog mog djela”, istakla je ona.
Simboličnim nazivom zbirke, “Fenix ex Pendora”, prikazuje se i renesansni motiv, motiv ponovnog uzdizanja i preporoda, ali i nade koja opstaje bez obzira na sve zlo i užase. Autorka kaže da je to proisteklo iz njene opčinjenosti mitologijom i pričom o Pandorinoj kutiji, ali i feniksom - simbolom umiranja i ponovnog rađanja iz sopstvenog pepela.
”Sve je počelo od Pandorine kutije, jer mi je mitologija veoma interesantna. Kao što znamo, nakon sveg zla i loših događaja, na kraju svega uvijek ostaje i opstaje nada. A feniks i nada se možda mogu povezati na taj način da na kraju, bez obzira na sve što zadesi čovjeka, nada ostaje kao nešto što uvijek postoji i što će postojati dok je ljudi, težeći preporodu, rađanju iz pepela i ponovnom rađanju u životu tokom kojeg moramo nekoliko puta i da umremo, možda i nesvjesni toga. Svakako, sigurna sam da se sve to može tumačiti na mnogo načina, u zavisnosti od čitaoca do čitaoca”, kaže ona i otkriva da zbirka sadrži i jednu priču koja ima isti naslov kao i knjiga.
”’Fenix ex Pandora’ je i naziv jedne od priča koja prikazuje individuu suprotstavljenu patrijarhatu, tradiciji, društvenim obrascima gledanja na život. Kasnije kad sam razmišljala o tome koji bi naslov mogao da poveže sve te kratke priče djelovalo mi je da je možda upravo ta borba svijetlog i mračnog motiv koji se ponavlja kroz sve priče, a pogotovo u ‘Fenix ex Pandora’. Postavlja se pitanje dobra i zla, ali i dobrog zla, te pitanje da li uopšte moramo da biramo između svjetlosti i mraka u nama samima, treba li to razdvajati ili prihvatiti baš kao i sve ono što iz Pandorine kutije izlazi... Mislim da je u krajnjem život, pa i umjetnost, sinteza svega što postoji”, smatra autorka.
Gojnić Borilović dodaje da se sve to može lako povezati sa životom pojedinca i društva.
”Sami naslov korespondira i sa današnjim vremenom i onim što živimo, ali i raznim drugim situacijama. Mogu reći da je pisanje, makar u mom slučaju, spoj potrebe za pisanjem i stvaranjem, ali i suočavanja sa dnevnim događajima koji nekada mogu biti ‘okidač’ kod čovjeka, za različite stvari. Mislim da je svaka emocija, reakcija na neka dešavanja u životu, pa i u jednom danu, sve ono što vas ‘trigeruje’ (što vam je okidač) i izaziva i poziva na razmišljanje, pa i na ljutnju, bijes, osjećaj da morate sa nečim da se izborite. Sve to je plodno tlo za promišljanje, suočavanje sa sobom, sopstvenim mislima, a onda i za ispoljavanje sebe i onoga što jesmo kroz umjetnost, u mom slučaju riječima na papiru”, objašnjava ona.
Recenzetkinja Jelena Dilber je zapisala da je temelj zbirke i ono što povezuje sve ove moderne, savremene priče, od kojih je svaka posebna na svoj način, zapravo “komponovanje prema logičkom razvitku misli, težište na umu više nego na zbivanju” i u krajnjem - traganje za životnim smislom i sopstvenim unutrašnjim svijetom.
”Građene iz fragmenata, povremeno na samoj međi realnog i imaginarnog, one nemaju apsolutan kraj ni granicu, a jedino što ih zaokružuje su kratke rečenice u vidu poente ili imperativ kao gola istina da je snaga jedini izbor koji imamo u borbi za svaki dan života, čime se približavaju formi novela”, zapisala je Dilber.
Postavlja se pitanje koliko je to traganje za sopstvenim unutrašnjim svijetom, ali i životnim smislom, uopšte dostižno kao kompleksno filozofsko pitanje, koliko nam se nameće, koliko nam odmiče u vremenu u kojem živimo, spremni ili ne da spoznamo sebe, suočimo se sa sobom o otkrijemo unutrašnji svijet i smisao, a sve to, živeći istinu i realnost.
”Mislim da je pogotovo danas, kada imamo sve manje vremena za sve što nam treba i što se dešava u životu, jeste od izuzetne važnosti tragati za dubljim smislom, jačom istinom i nečim iznutra. Mislim da nas ono što se nalazi unutra drži u životu i daje nam snagu da preživimo dan pun izazova”, zaključuje Gojnić Borilović.
Traganje za boljim načinom da se kažu već rečene stvari
Olga Gojnić Borilović rođena je u Podgorici, gdje je završila osnovnu školu i Filološku gimnaziju, što posebno ističe kao važnu stavku na njenom književnom putu, jer je tada napisala prve priče.
”Pisanje je oduvijek bilo dio mog života, tako da odavno to traje. Dok sam još pohađala Filološku gimnaziju počela sam da pišem i prve priče, a zatim sam upisala fakultet koji je povezan sa književnošću u stvaralačkom smislu - Engleski jezik i književnost. Bila sam izložena dobrim, divnim i kvalitetnim materijalima koji jednostavno nijesu mogli da ne postanu dio mene. Kad tad je to moralo da izađe i realizuje se i u autorskom smislu. Mislim da svaki pisac može reći da mu se prva zbirka desi, da se dogodila, ali ja sam stvarno osjetila da imam još toga da kažem, mnogo toga da kažem, možda i ne nekih novih i neizrečenih stvari, koliko boljih načina da kažem one koje sam nekad negdje već iznijela. Ta želja je nastavljala da tinja, a mislim da je moje obrazovanje i interesovanje doprinijelo tome da se držim toga i dalje, da radim i stvaram bolje i više”, istakla je Gojnić Borilović u razgovoru za “Vijesti”.
Ona je diplomirala engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Nikšiću, 2018. godine objavila je prvu zbirku kratkih priča “Ester”, a neke od njenih priča objavljivane su u časopisima i sajtovima sajtovima koji se bave umjetnošću.
Bonus video:
