Različiti predmeti kulturno-umjetničke vrijednosti u svijetu su svakodnevno izloženi švercu i nedozvoljenoj trgovini.
Nestankom tih predmeta nestaju i čitava poglavlja istorije čovječanstva. To piše u uvodu dokumenta “Crvena lista kulturnog nasljeđa za jugoistočnu Evropu” koji je u oktobru 2021. godine objavila Internacionalna mreža muzeja - ICOM.
Iako Crvene liste ICOM objavljuje od 2000. godine, ovo je prva posvećena regiji Jugoistočne Evrope. Na toj listi našla su se i tri predmeta Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice i još jedan artefakt sa područja Crne Gore - Oktoih.
Predmeti u riziku od nelegalnog prometa
Crvena lista metodološki je namijenjena identifikaciji i ukazivanju na kategorije predmetâ koji su izloženi riziku od nelegalnog prometa, krivotvorenja i sličnih zloupotreba. Cilj publikacije je, objašnjeno je, da se pomogne profesionalcima iz oblasti umjetnosti i kulturnog nasljeđa, kao i službenicima zaduženim za sprovođenje zakona, ali i običnim građanima u identifikaciji objekata i predmeta od kulturnog značaja koji su zaštićeni na nacionalnom ili međunarodnom zakonodavnom nivou.
Crvena lista kulturnog nasljeđa za Jugoistočnu Evropu prikazuje predmete koji su u potencijalnom riziku, ali su svi na sigurnom, odnosno u u posjedu i vlasništvu matičnih ustanova.
”Važno je naglasiti da nije riječ o listi koja predstavlja predmete koji su stvarno otuđeni ili u povećanom riziku, već o uporednim primjerima koji služe kao ilustracija za vrste ili kategorije predmeta koji mogu biti u riziku. Cilj projekta je da doprinese unapređenju vidljivosti kategorija predmeta koji bi mogli biti na meti takvih zloupotreba”, kazao je “Vijestima” direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković.
ICOM-ove Crvene liste su tako jedan od najvažnijih instrumenata u borbi protiv nedozvoljenog prometa kulturnih dobara. Međunarodno su priznate i korišćene u edukaciji, ali i pri podizanju svijesti, a onda i u praksi.
”Da bi se olakšala identifikacija, Crvene liste ilustruju kategorije ili tipove predmeta od kulturnog značaja, za koje postoji vjerovatnoća da se mogu naći na ilegalnom tržištu za dati region. Crvene liste nisu spiskovi ukradenih predmeta, a sve slike koje se nalaze na Crvenim listama su predmeti popisani u okviru kolekcijâ priznatih institucija širom svijeta. ICOM distribuira Crvene liste stručnjacima za nasljeđe, univerzitetima, aukcijskim kućama, vojnim snagama, ali uglavnom i policajcima i carinicima”, piše u uvodu Liste.
Oktoih i tri predmeta iz Muzeja Podgorice
U najnovijoj publikaciji našla su se tri predmeta iz Crne Gore. U kategoriji “Dokumenta i mape” našla se knjiga “Oktoih” (petoglasnik do osmoglasnik), koji je štampan na Cetinju, a čiji su fragmenti sačuvani u manastiru Dečani. U kategoriji “Arheologija - Posude” nalaze se “Rimski glineni pehar” i “Glinena ploča-tanjir”, oboje iz vremena Duklje, a u kategoriji “Arheologija - istorija i skulptura” izdvojena je “Srebrna bronzana statueta”, takođe iz ovog perioda.
Mimo “Oktoiha”, predmeti su u posjedu JU Muzeji i galerije Podgorica gdje se i čuvaju, ističe direktor i dodaje da je u interesu institucija kulture da na sve moguće načine zaštite djela od kulturno-istorijskog značaja. Ćetković je kazao “Vijestima” da su u okviru saradnje između JU Muzeji i galerije Podgorice, ranijeg Ministarstva kulture i ICOM-a sprovedene aktivnosti na projektu Crvene liste kulturnih dobara u riziku za Jugoistočnu Evropu.
”U okviru te saradnje nominovali smo osam predmeta iz fundusa JU Muzeji i galerije koji, ističem, nijesu na bilo koji način ugroženi ili u riziku od zloupotrebe, već predstavljaju reprezentativan, odnosno značajan, dio kulturnog nasljeđa Crne Gore, te se u skladu sa svojim značajem na adekvatan način i čuvaju. Od osam predmeta koliko smo nominovali kao ilustrativne primjere za vrste, odnosno kategorije predmeta kakvi bi potencijalno mogli biti u riziku, tri predmeta su prihvaćena i predstavljena u publikaciji ICOM-a. Sva tri predmeta, naglašavamo, čuvaju se u zbirkama Muzeja. Oni nijesu u riziku od bilo kakve zloupotrebe, i ne postoji bojazan za njihovo otuđenje, već su uključeni na Crveni listu samo kao ilustrativni odnosno uporedni primjeri”, naglašava Ćetković.
On napominje da javnost često pogrešno razumije svrhu i značaj liste pa predmete koji se na njoj nađu smatra otuđenim, odnosno nestalim, dok su oni samo u potencijalnom riziku, iako, ističe Ćetković, ne mnogo većem u odnosu na ostale.
”Svi predmeti koji su uključeni u ICOM Crvenu listu za Jugoistočnu Evropu su ilustrativni. Predmeti iz fundusa JU Muzeji i galerije koji su prikazani Crvenom listom, predstavljaju samo uporedne primjere, to jest indikaciju vrsta odnosno kategorija predmeta kakvi bi na prostoru Jugoistočne Evrope potencijalno mogli biti izloženi riziku od nelegalnog prometa kulturnih dobara i drugim rizicima. Ni jedan od predmeta koji su obuhvaćeni ICOM-ovom Crvenom listom za Jugoistočnu Evropu ne pripada kategoriji otuđenih predmeta, jer identifikacija takvih predmeta nije ni bio cilj ili namjera ovog ICOM-ovog projekta. Svi predmeti označeni listom nalaze se u vlasništvu raznih muzeja na području Jugoistočne Evrope. Takođe, svi selektovani predmeti predstavljaju reprezentativan dio kulturnog nasljeđa, te su zbog svog značaja i vrijednosti koje imaju za kulturnu baštinu nominovani da se nađu na listi”, kaže Ćetković.
Uprava carina upoznata sa postojanjem Crvene liste
Viša programska savjetnica u Poddirektoratu za sprovođenje i usaglašavanje pri Svjetskoj carinskoj organizaciji Marija Polner ističe da je ICOM glavni akter i jedina nevladina organizacija koju čini ekspertska mreža od šest organizacija priznatih od Ujedinjenih nacija u borbi protiv nedozvoljenog prometa kulturnim dobrima.
”Da bi odgovorila na nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima, carini su potrebni alati i znanje. Nova ‘Crvena lista za Jugoistočnu Evropu - kulturno nasljeđe u opasnosti’, predstavlja ne samo važnu stavku u podizanju svijesti i vježbe za kontrolu nedozvoljene trgovine artefaktima, već je još jedna praktična alatka koja će pomoći carini u polju zaštite kulturnog nasljeđa od otuđenja”, kazala je ona za ICOM-ovu listu.
Štampani materijal je nedavno stigao i u Crnu Goru, potvrđuje Vučić Ćetković “Vijestima” i kaže da je u toku distribucija materijala relevantnim institucijama i organizacijama na lokalnom i nacionalnom nivou, pa će uskoro stići i na adresu Uprave prihoda i carina. Na pitanje “Vijesti” upućeno Upravi prihoda i carina da li su upoznati sa publikacijom, kazali su da su poznati sa njenim postojanjem, ali da je ne posjeduju.
”U našem elektronskom sistemu analize rizika su ugrađeni profili za kontrolisanje predmeta kulturne baštine koji se prate u skladu sa propisima”, odgovorili su oni.
Iznošenje kulturnih dobara (u koje spadaju predmeti od trajnog istorijskog, umjetničkog, naučnog, arheološkog, antropološkog, tehničkog ili drugog društvenog značaja), antikviteta i umjetnina podliježe posebnom nadzoru, objašnjavaju iz Uprave.
”Svako lice koje kulturna dobra prenosi preko državne granice mora posjedovati odgovarajuće odobrenje Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i u obavezi je da to podnese carinskom organu. Ukoliko se iznosi kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Crne Gore, kao i antikviteti i umjetnine koje su kao takve prepoznate Zakonom o zaštiti kulturnih dobara Crne Gore, potrebno je da lice posjeduje odgovarajuću dozvolu MPNKS kojom se odobrava njeno privremeno iznošenje”, odgovoreno je “Vijestima” iz Biroa za odnose sa javnošću Uprave.
Nadležni carinski organ kontroliše robu i podnijetu dokumentaciju, odnosno usaglašenost carinske dokumentacije sa izdatom dozvolom i podnijetom robom, kažu oni i dalje podsjećaju na propise Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
”Shodno članu 52 Zakona, kulturno dobro ne može se trajno iznijeti u inostranstvo, osim u slučaju razmjene. Kulturno dobro može se privremeno iznijeti u inostranstvo, radi prezentacije, ekspertize ili sprovođenja mjera tehničke zaštite. Odobrenje za trajno i privremeno iznošenje kulturnog dobra u inostranstvo izdaje MPNKS uz prethodno mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara i nadležne matične ustanove kulture... Shodno članu 53 ovog zakona Ministarstvo je dužno da svako rješenje kojim se odobrava ili zabranjuje iznošenje kulturnog dobra, sa odgovarajućom ovjerenom foto-dokumentacijom, dostavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Upravi prihoda i carina i Upravi policije. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je dužna da vodi računa da li je izneseno kulturno dobro vraćeno u određenom roku i da utvrdi stanje u kojem je vraćeno”, pišu u odgovorima.
Iz Uprave kažu da im MPNKS kontinuirano dostavlja odobrenja, odnosno dozvole za privremeno ili trajno iznošenje umjetnina (umjetničke slike, skulpture i drugo).
”Uprava ih dalje prosljeđuje nadležnoj organizacionoj jedinici, odnosno carinskoj ispostavi koja je naznačena u odobrenju na dalju nadležnost i postupanje. U slučaju bilo kakve neusaglašenosti ovih dozvola sa carinskom dokumentacijom, odnosno prijavljenom robom Uprava obavještava nadležno ministarstvo”, ističu u odgovorima.
Do danas objavljeno 17 dokumenata
ICOM se od svog osnivanja 1946. godine istakao u borbi protiv ilegalnog kretanja kulturnih dobara i koristio svoju mrežu eksperata da razvije alate i najbolje prakse kako bi pomogao muzejskim profesionalcima u zaštiti nasljeđa. U slučaju krize, ICOM takođe može da mobiliše globalnu mrežu stručnjaka, navodi se u Crvenoj listi.
”UNESCO priznaje da su Crvene liste ICOM-a osnovno sredstvo za borbu protiv nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima i podizanja svijesti o našoj globalnoj odgovornosti za zaštitu kulturnog nasljeđa. Ova globalna odgovornost zahtijeva stalne napore u vezi sa obukom, razvojem i kontrolom arhiva, ali i korišćenje novih i poboljšanje postojećih alata. ICOM je ključni partner Uneska i kroz našu zajedničku saradnju nastavićemo da jačamo implementaciju Uneskove konvencija iz 1970. godine”, kazao je direktor Sektora za kulturu i hitna stanja pri Unesku, Lazare Elondou Asomo.
Vučić Ćetković potvrđuje da se aktivnosti ICOM-a prate i primjenjuju i u JU Muzeji i galerije Podgorice, ali i da se kontinuirano sprovode u saradnji sa muzejskim institucijama na međunarodnom nivou.
”Usmjerene su na izazove sa kojima se susreću muzejski djelatnici u svom radu, i podrazumijeva saradnju i komunikaciju u struci, širenje znanja i informisanje javnosti, obuke, razvoj profesionalnih standarda, promovisanje profesionalne etike, očuvanje kulturnog nasljeđa, borbu protiv ilegalne trgovine i druge djelatnosti iz muzejske struke”, kaže Ćetković.
ICOM objavljuje Crvene liste od 2000. godine i u njima se detaljno navode kategorije ugroženih kulturnih dobara iz cijelog svijeta. Do danas je objavljeno 17 dokumenata iz 47 zemalja ili regija sa četiri kontinenta. Crvena lista ugroženih kulturnih objekata Jugoistočne Evrope kreirana je u saradnji sa stručnjacima ICOM-a iz Crne Gore (Anastazija Miranović), Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Republike Moldavije, Rumunije, Srbije i Slovenije, a u njoj se nalaze objekti relevantnih kulturnih institucija, kako bi ilustrovali vrste kulturnih dobara ugroženih širom ovog regiona.
Svi predmeti označeni listom nalaze se u vlasništvu raznih muzeja na području Jugoistočne Evrope. Takođe, svi selektovani predmeti predstavljaju reprezentativan dio kulturnog nasljeđa, te su zbog svog značaja i vrijednosti koje imaju za kulturnu baštinu nominovani da se nađu na listi”, kaže Vučić Ćetković
Svako lice koje kulturna dobra prenosi preko državne granice mora posjedovati odgovarajuće odobrenje Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i u obavezi je da to podnese carinskom organu. Ukoliko se iznosi kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Crne Gore, kao i antikviteti i umjetnine koje su kao takve prepoznate Zakonom o zaštiti kulturnih dobara Crne Gore, potrebno je da lice posjeduje odgovarajuću dozvolu MPNKS kojom se odobrava njeno privremeno iznošenje”, odgovoreno je “Vijestima” iz Biroa za odnose sa javnošću Uprave prihoda i carina
Bonus video:
