”Jedne avgustovske noći” i “Oni koji su voljeni” dva su romana britanske spisateljice Viktorije Hislop koja je svjetsku slavu postigla romanom “Ostrvo” o koloniji gubavaca na grčkom ostrvu Spinalonga. Obje knjige objavila je izdavačka kuća “Čarobna knjiga”.
Viktorija Hislop je konačno odlučila da svojim vjernim čitaocima pruži dugo iščekivani nastavak nagrađenog bestselera “Ostrvo”. To je roman “Jedne avgustovske noći” čija se radnja tematski nastavlja na “Ostrvo”. Dvadeset petog avgusta 1957. godine, na ostrvu Spinalonga zatvara se kolonija gubavaca i jedan trenutak nasilja imaće razarajuće posljedice. Vrijeme će stati za Mariju Petrakis i njenu sestru Anu, njihove porodice će se nepovratno udaljiti, a zatvaranje Spinalonge zauvijek će biti obilježeno tragedijom u životima svih žitelja Plake... Poslije toga ostaje samo pitanje kako nastaviti sa životom. Oni koji su pogođeni tragedijom moraju se nositi sa stigmom i skandalom, a budućnost se mora izgraditi na ruševinama prošlosti.
U ovom dirljivom, atmosferičnom romanu, čija se radnja zbiva nekoliko nedjelja prije evakuacije ostrva, pratićemo Mariju, Anu, Manolisa i Andreasa dok preduzimaju prve korake ka neizvjesnoj budućnosti. Ovo je dramatičan roman o ljubavi, izdaji i biranju strana. Strastvena ljubav koju Viktorija Hislop gaji prema Grčkoj očigledna je na svakoj stranici ove knjige. Hislopova se savršeno nosi sa kompleksnom istorijom jedne fascinantne zemlje u ovoj predivno napisanoj porodičnoj sagi.
Roman “Oni koji su voljeni” smješten je u vrijeme njemačke okupacije Grčke, rata koji će uslijediti i vojne diktature, događaja koji su ostavili duboke ožiljke na tom tlu. Kad su Njemci okupirali Grčku, zemlja se podijelila na ljevicu i desnicu. Petnaestogodišnja Temida dolazi iz porodice koju su te političke razlike podijelile. Nacistička okupacija produbljuje jaz između onih koje ona voli, baš kao što razara i cijelu Grčku. Ona posmatra kako njeni prijatelji umiru usljed gladi i sve što vidi navodi je da nekako pruži otpor. U toku građanskog rata koji prati okončanje okupacije Temida se pridružuje komunističkoj vojsci i tu doživajva veliku ljubav i velikku mržnju, kao i paradokse kojima obiluje rat u kojem Grk udara na Grka. Izgnana na ostrva azila, Temida upoznaje zatvorenika čiji će se život ispreplesti s njenim na način koji nikakao nije mogla da predvidi.
Ovaj moćni roman osvjetljava složenu traumatičnu grčku prošlost i upliće je u epsku priču o običnoj ženi koja je bila prisiljena da proživi izuzetno neobičan život. Što se tiče naslova “Oni koji su voljeni” to je stih jedne od najpoznatijih pjesama u Grčkoj. “Epitafios” Janisa Ricosa. Za vrijeme štrajka duvanskih radnika u Solunu, 1936. nekoliko muškaraca je ubijeno. Kad je Ricos vidio fotografiju majke kako plače nad tijelom svoga sina bio je nadahnut da napiše svoje dugačko djelo o ljubavi, bolu i socijalnoj pravdi.
O svojoj sudbinskoj vezanosti za Grčku, Viktorija Hislop je prije nekolko godina za ART Vijesti rekla i ovo:
”U Grčku sam putovala još od 1976, i zavoljela sam je još od vremena prve posjete. Nijesam planirala da pišem o njoj, ali ipak… Osvojila me je čistoća atmosfere ostrva Spinalonga - i natjerala me da napišem nešto fikcionalno. Do tada sam bila novinar - uvijek sam se hvatala za činjenice. Ali, moja mašta je preovladala kada sam posjetila ovo posebno mjesto. Moji imaginarni likovi imali su svoju priču. U to vrijeme, nijesam znala ni riječ grčkog jezika, tako da nijesam mogla da razgovaram sa lokalnim ljudima - nijesam mogla ni da pročitam neku od lokalnih istorija.
Samo sam imala tri vrlo mala vodiča, u kojima su bili datumi kada je Spinalonga počela da bude kolonija leproznih, kao i neke fotografije. Uradila sam zaista brojna istraživanja o samoj bolesti, o tome kako stvarno ova bolest napada tijelo - i to mi je dalo ideje o tome koliko dugo bi ljudi mogli da žive na Spinalongi prije nego što bi umrli - za neke su to možda predstavljale decenije prije nego što bi ih bolest savlada - dovoljno dugo da se proživi od djetinjstva do odraslog doba, na primjer, dovoljno dugo da se zaljubi i vjenča i tako dalje. Dakle, nije bilo stvarne istinite priče u mom romanu. Samo spekulacije i kalkulacije kako je to moglo da bude.”
Viktorija Hislop, britanska bestseler književnica, postala je poznata po svom debitantskom romanu “Ostrvo” u kome je opisala sudbine ljudi na grčkom ostvu Spinalonga u blizini Krita, gdje je u periodu od 1903. do 1957. postojala kolonija oboljelih od gube. Viktorija Hislop (1959) je godinama radila u izdavaštvu kao slobodna novinarka, specijalizovna za putopise. Poslije romana “Ostrvo”, napisala je romane “Povratak” i “Nit” u kome se ponovo vratila Grčkoj.
Bonus video:
