Dvanaest godina nakon što je prvi put objavljen, nakon što su odavno rasprodata tri srpska i jedno hrvatsko izdanje i nakon velikog broja hvalospjevnih prikaza i medijskih odjeka, nakon što ga već dugo nema na policama knjižara, roman „Sjetva soli“ Muharema Bazdulja, ponovo je pred čitaocima, u izdanju Kosmosa, podgoričke Nove knjige, a večeras je i predstavljen i na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga.
Sa autorom, u okviru promocije novog izdanja romana “Sjetva soli”, razgovor tokom kojeg je on evocirao utiske o ovom i ranijim izdanjima romana, vodila je Ksenija Rakočević.
"Osnovni motiv ovog romana je priča o događaju, toj nacističkoj žurci o kojoj mi je Jergović ispričao, ali svako novo izdanje romana, sa te vremenske distance između dva izdanja, drugi je “par rukava”. Posebno zato što sam večeras sreo i Ljiljanu Ćuković, koja te događaje dobro pamti kao svjedok”, kazao je Bazdulj.
Vremenska distanca samo potvrđuje ono u čemu su se oko ovog romana odavno složile kritika i publika: malo je u našoj književnosti romana gdje se oko stvarnog relativno skorog istorijskog događaja konstruiše toliko majstorski napisano i slojevito konstruisano beletrističko štivo.
"Najprije sam mislio da se ne bavim tom pričom, ali kada sam poslao Miljenku da pročita moje pisanje o tom događaju o kojem je on meni ispričao, njemu se to dopalo i tako sam i odlučio da to objavim. Nisam želio da iko iz mog romana podsjeća na nekoga iz stvarnosti”, istakao je on, pojašnjavajući da je istorijski događaj samo skica za literarnu intervenciju.
“Bio mi je potreban istorijski događaj kao antropološki okvir za jedno literarno istraživanje o tome kako ljudi žive pod tim oblicima represije, kakvi su bili u to doba raspada bivše države”, naveo je Bazdulj i načeo još mnogo tema u okviru evociranja uspomena iz perioda života u Sarajevu.
I pitanje autofikcije posebno je bilo interesantno na promociji u kontekstu ovog izdanja romana i autor je pričao o tome kako je došao na ideju da napravi književnu intrigu i “poistovjeti” se sa svojim junakom, koji ipak nije on.
"To je vrlo učestala praksa u književnosti, ne mislim da tu treba posebno mistifikovati stvari”, istakao je on.
Mada je i nekoliko protagonista legendarnog i svojevremeno zloglasnog sarajevskog „naci-žura“ iskoristilo taj motiv u sopstvenim knjigama, „kanonski“ roman o ovom događaju je bez sumnje Bazduljeva „Sjetva soli“. Ali ona nije samo to: ona je i roman o povratku i nemogućnosti povratka, roman o ljubavima, dogođenim i nedogođenim, roman o prijateljstvu i samoći, roman o životima, osujećenim i propalim, roman o poeziji koja, možda, takve živote iskupljuje. Na tragu pisaca kakvi su Kadare, Kundera i Bolanjo, „Sjetva soli“ filigranski precizno pokazuje kako se lome krhke ljudske sudbine pod pritiskom političke i društvene represije.
Muharem Bazdulj (Travnik, 1977) pisac je, novinar i prevodilac. Objavio je petnaestak knjiga proze i esejistike, a knjige su mu prevedene na engleski, njemački i poljski, a pojedine priče i eseji na još petnaestak jezika.
Radi kao novinar za beogradski nedeljnik “Vreme” i redovni je kolumnista sarajevskog Oslobođenja i beogradske Politike. Godine 2013. dobio je nagradu Društva novinara BiH za najboljeg novinara u kategoriji štampanih medija, a 2014. nagradu Stanislav Staša Marinković beogradskog dnevnika Danas za istraživačko novinarstvo i novinarsku hrabrost, kao i nagradu Bogdan Tirnanić Udruženja novinara Srbije za najbolji komentar.
Prevodi s engleskog jezika, a između ostalog preveo je knjigu izabranih pjesama Vilijema Batlera Jejtsa i biografsku knjigu Marka Tompsona o Danilu Kišu "Izvod iz knjige rođenih”. Živi u Beogradu.
Bonus video:
