Okrugli sto na temu "Savremena književnost i čitalac", u okviru 52. Ratkovićevih večeri poezije održan je danas u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju.
O ulozi knjige, književnosti u savremenom društvu i odnosu prema čitaocu govorili su profesori književnosti, književnici i književni kritičari iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kosova i Njemačke.
Pomoćnik direktora JU "Ratkovićeve večeri poezije", Dragić Rabrenović, koji je bio i moderator programa, kazao je da su nova čitanja i tema, savremena književnost i čitalac, uvod i smjernice koje nas upućuju o neophodnosti razmatranja aktuelnih pitanja, problema, prednosti i mogućnosti koje književnost ima u današnjem društvu.
"Stoga je veoma značajno što su danas na jednom mjestu univerzitetski profesori književnosti, književnici, kritičari u namjeri da ponudimo odgovore na ta pitanja, i donekle otvorimo nova koja će doprinijeti razvoju nauke o književnosti, ali i povezivanju savremenih djela i pisaca sa čitaocima", kazao je Rabrenović, ističući da je uvjeren da se o ovoj temi može razgovarati na panelima ali jednako i stvarati naučne radove.
O aspektu tržišta i plasmana knjiga govorio je književnik i novinar Ivica Prtenjača iz Hrvatske, jedan od dobitnika nagrade "Risto Ratković", koji je istakao da se danas za razliku od ranijeg vremena dobro prodatom knjigom smatra knjiga koja dostigne tri hiljade primjeraka za godinu ili dvije.
"To su poražavajući rezultati, a taj pad se dogodio 2010-2011.godine, i siguran sam da se hrvatsko tržište knjiga više nikada od toga neće oporaviti", kazao je Prtenjača.
Prošlogodišnji laureat nagrade "Risto Ratković", pjesnik i profesor Nedžad Ibrahimović je kazao da unutar akademske zajednice ne postoji osjećaj za realnost i da mi danas živimo jedan mitski svijet iz koga da biste izašli morate imati veliku snagu i energiju, kako bi bili na površini.
"Trebalo bi da književnost danas, prije svega, bude objekat socioloških istraživanja. To mitsko doba napravilo je da su naše kulture postale epske, ili obrnuto. Budući da živimo ta vremena, pisana riječ nema funkciju koju bi trebalo da ima“, kazao je Ibrahimović.
Crnogorski književnik kritičar Marinko Vorgić je istakao da moramo biti svjesni da književni tekst u medijima više nije ono što je bio nekada i da autor, djelo i čitalac imaju istu sudbinu.
"Čitalac je danas tamo gdje ga je odvela epoha, u vizuelnim formama i socijalnim mrežama, jer je sve manje teksta na socijalnim mrežama. Mi to stanje zatičemo, nije niko kriv za to, ali jednostavno onog momenta kada imate ekspanziju vizuelne medijske kulture i sredstava na tom nivou koji su zavodljiviji od teksta, i lakši za konzumaciju", kazao je on dodajući da u svijetu modernih tehnologija i društvenih mreža svako može biti "centar svijeta".
Da sve balkanske zemlje bilježe pad čitalaca posvjedočio je Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine.
"Siguran sam da je taj trend sličan u svim zemljama bivše Jugoslavije. Ovo govorim iz pozicije bibliotekara koji je najbliži čitaocu, koji knjigu daje na korišćenje a ne prodaje je. Kao što postoje nagrade za pisce trebalo bi da postoje nagrade za čitaoce", naglasio je Kos.
Pjesnikinja i esejistkinja, profesorica književnosti Nadija Rebronja je kazala da ne može da zamisli koliko su danas njeni studenti, ili čitaoci zbunjeni hiperprodukcijom, koja je odlika našeg vremena.
"Postoji bezbroj mogućnosti da se tekst kakav god pošalje u etar, čak i objavljivanje knjige je beskrajno lako", kazala je ona.
"Živimo u nepredvidivom vremenu, i treba da shvatimo da ne pišemo za publiku, već isključivo za sebe. Po meni, pisanje je ispitivanje sopstvenih granica", kazao je Zvonko Karanović, književnik iz Srbije.
Objavljena četiri epa Avda Međedovića, koja broje oko 40.000 stihova
U nastavku programa održana je promocija izabranih djela Avda Međedovića, kako je kazao pisac Hodo Katal, jednog od najvećih epskih pjevača i jednog od najvećih književnih imena našeg jezika.
On je istakao da je se Avdovo djelo neopravdano dugo čekalo i da je trebalo da prođe mnogo vremena da se njegova djela nađu u rafovima biblioteka u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovni, Srbiji, ali i svuda gdje se govori slovenski jezik na južnom Balkanu.
Ipak, danas je Avdo Međedović objavljen u 10 knjiga kod nas u Novom Pazaru, a ovoga puta, na zadovoljstvo svih nas, u izdanju Ratkovićevih večeri poezije objavljena su četiri njegova epa, koja ukupno broje oko 40 hiljada stihova.
On je kazao da je epopeja najveće dostignuće starog svijeta koje je komponovano usmenim putem.
"Veliki indijski epovi Mahabharata, Kalavala, Rmajana te persijski Šahmana koji kojih smo naslijedili pojam heroja, način i oblike religijske, filozofske, političke i etičke koncepte. Umjetnosti ovih velikih civilizacija pridružili su se i Bošnjaci, epopejom Anda Međedovića, to jest epovima koje su profori sa Harvarda Milman Peri i Albert Lord zabilježili od Avda Međedovića iz Bijelog Polja. To su epovi izvanredne ljepote i nesvakidašnje dužine "Ženidba Smilagić Meha 12.311 stihova, kao i "Osman-beg Delibegović" sa 14. 388 stihova, te ostali epovi koji se nalaze u ovom izdanju i kompletu", kazao je Katal, podsjećajući da je profesor Peri kada je sreo Avda Međedovića uzviknuo "ovo je bošnjački Homer".
O djelu Avda Međedovića su govorili i urednik izdanja i direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, Kemal Musić, magistar književnosti Aleksandar Čogurić, inače autor studije o epici Avda Međedovića, kao i bosanskohercegovački književnik, Sead Husić.
Bonus video:
