Povodom obilježavanja Dana opštine Pljevlja i 70 godina postojanja Zavičajnog muzeja Pljevlja otvorena je izložba "Život na crnogorskom dvoru".
Autori izložbe koju je Zavičajni muzej organizovao u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore su Jelena Vujović, Ana Kapetanović i Vukan Ražnatović.
Postavka izložbe Život na crnogorskom dvoru zamišljena je kao prikaz života dinastije Petrović – Njegoš. Otvarajući izložbu, viši kustos Jelena Vujović kazala je da su izložbom htjeli da približe način života na crnogorskom dvoru i uvid u emancipovanost članova kraljevske porodice.
"Jednostavnost dvora, začuđivala je mnoge, međutim nije se moglo više ni očekivati od najmanje prijestonice Evrope, a možda i svijeta. Skromnost u veličini dvora, nadoknađivala je njegova unutrašnjost, koja je pored luksuza, odisala ukusom i dostojantsvom, prema svjedočanstvima mnogih posjetilaca. Važan segement priče o životu na dvoru, su enetrijeri i unutrašnji dekor, koji su decenijama bili svojevrsna kulisa, kako vođenja i vladanja državom, takoi svakodnevnog života članova kraljevske porodice. Naizgled skromna i jednostavna arhitektura crnogorskog dvora, skrivala je kraljevsku raskoš i aristokratski luksuz unutrašnjeg ambijenta", kaže Vujović.
Odijavanje svih članova iz vladarske porodice Petrović Njegoš, umnogome oslikava društvene i kulturne promjene u Crnoj Gori na kraju XIX i početku XX vijeka. Naime, tradicionalne djelove crnogorske nošnje – dolamu, jelek, koret, jaketu... prevnstveno mlađi članovi, zamijenili su evropskom modom.
“Crnogorski vladar Nikola I Petrović Njegoš se u poštovanju i primjeni normi ponašanja i odijevanja, pokazao kao veliki tradicionalista. To se najbolje vidi u izboru luksuzne varijante narodne nošnje za svoj vladarski kostim. I za kraljicu Milenu, karaktersitično je bilo da crnogorsko ruho nosi ne samo na Cetinju, već i kad putuje van Crne Gore. Za razliku od njih mlađi članovi su svakodnevno oblačili odjeću koja je slijepo slijedila evropske modne trendove, ali su ipak, u svečanim prilikama, kao luksuznu odjeću birali crnogorski nacionalni kostim”, kaže autorka.
Zbog toga, najveći dio kolekcije čine baš primjerci odjeće crnogorskih princeza Ksenije i Vjere, ali i snaha, knjaginja Milice-Jute i Natalije- Lili, koje su slijedile svremene trendove evropskih dvorova.
“Da su crnogorske princeze širom Evrope, osim obrazovanja , stekle i prefinjen ukus visokog društva, svjedoče svečane haljine, kompleti dnevne i putničke garderobe, ogrtači, košulje, bustini, kombinezoni, bluze, žaketi…Ovi raskošni komadi nabavljani su u velikim modnim salonima Pariza, Nice, Beča, Londona, Monte Carla, Firence.... A kreatori najljepših primjeraka su neka od najpoznataijih imena tog vremena G. & E. Spitzer, Cristoph Drecoll, i Gustav Beer”, kaže Vujović.
Izložba se inače sastoji iz četiri cjeline. Prva predstavlja simulaciju salona u kojem su predstavljeni pored namještaja i predmeti koji su služili za svakodnevnu upotrebu, od pribora za jelo do ambijentalnih ukrasa.
Drugi segment prikazuje odjeću, od sobnih ogrtača, preko svečanih haljina, do uniformi dvorske posluge. Pored toga prikazani su i modni aksesoari i posude za kozmetiku.
Treći segment je predstavlja “zabava”, odnsono dio u kome su izloženi predmeti vezani za hobije Petrovića – golf, kuglanje, gramofonske ploče, ali najviše plijene foto aparati, fotografije i albumi princeze Ksenije koja je bila amater-fotograf.
Posljednji, četvrti dio ilustruje dvor kao politički centar sa prikazima grbova, kao civilne i vojne uprave, odlikovanja i oružja, koje nije bio sastavni dio gospodarevog života samo u ratnim periodima, već i svakodnevnice”, rekao je Ražnatović.
Na izložbi je predstavljen i izbor fotografija iz fonda Muzeja kralja Nikole. Na fotografijama su prikazani članovi crnogorske kraljevske porodice, kako u svečanim prilikama, tako i privatnim, svakodnevnim trenucima. Značajni su portreti koji prikazuju prefinjenost i ljepotu crnogorskih knjaginja i princeza, među kojima se izdvajaju fotografije princeze Vjere i knjaginje Natalije, ateljea Dossio iz Rima, kao i kraljice Jelene Savojske, autora Uga Betinija.
Izloženi eksponati potiču iz perioda druge polovine XIX i samog početka XX vijeka. Postavku čini 120 predmeta, a njihovo porijeklo i izrada potiče kako od crnogorske izrade pa do čuvenih radnji “Meissen” i “Royal Copenhagen”.
Izložba će biti otvorena pet mjeseci.
Bonus video:
