Izložba radova bosanskohercegovačkog umjetnika Jusufa Hadžifejzovića “Prodavnica praznine” otvorena je u Galeriji “Vitomir Srbljanović” u Pljevljima.
Izložbu je otvorio istoričar umjetnosti profesor Petar Ćuković. On je kazao da Jusufova “Prodavnica praznina” - ispražnjene plastične flaše jogurta, mlijeka, mineralne vode, ispražnjena tetrapak ambalaža itd, hrane koju je upravo umjetnik konzumirao, kojima se, onda, potpisom daje sertifikat “umjetničkog djela”, nova umjetnikova pritoka reafirmaciji odbačenih stvari, upravo onih koje najdirektnije svjedoče o našoj egzistenciji.
Hadžifejzovićeva instalacija na izložbi sastoji se upravo od radova nastalih od ispražnjenih kartonskih kutija razne ambalaže iz koje su izvađeni produkti, a upražnjena mjesta su markirana bojom.
”I niz radova na kartonu od ambalaže, pod nazivom ‘Bojenje dolina u prodavnici praznina’, kao i ‘Prodavnica praznina’, neobični životni ‘drangularijum’, u kojem posjetioci mogu ‘razgledati i kupiti’ potpisane restlove njegovih svakodnevnih konzumerskih operacija, koja bi bila aktivna tokom cijelog trajanja izložbe, dio su jedne jedinstvene izložbene cjeline. Oba segmenta ove izložbe na sjajan način raskrivaju i temeljnu Hadžifejzovićevu kreativnu strategiju, u različitim varijacijama dosljedno razvijanu tokom cijele njegove umjetničke karijere. U seriji radova nastalih na natron kartonu pokupljenom sa otpada, pokraj velikih marketa, na kojem su najčešće sačuvani otisci nekada upakovanih prehrambenih proizvoda, umjetnik ‘samo’ boji ove tragove, vršeći ne samo ‘veselu’ resemantizaciju i revitalizaciju ‘odbačenog života’, nego, u isto vrijeme, duhovito, igrivo otvarajući ‘dijalog’ sa nekim etabliranim istorijsko-umjetničkim jezičkim praksama, sa onim slikarstvom, na primjer, koje je zasnovano na principima strogog strukturalnog mišljenja, iza kojeg stoji hladni analitički um, strogoća i neumoljivost matema, unoseći u ovu ‘sistemsku hladnoću’ u elitističku zatvorenost i autoreferencijalnost formalnih operacija, vitalizam ‘niskih’ formi, oličenih u upotrebi odbačenih, neumjetničkih materijala, kojima se potom pridodaje elitistički lik ‘visoke’ umjetnosti”, napisao je Ćuković u katalogu koji prati ovu izložbu.
Crnogorskoj umjetničkoj, i široj kulturnoj publici Hadžifejzović je odavno dobro poznat, a posebno po svojim sjajnim radovima, instalacijama i performansima izvedenim na dva cetinjska bijenala tokom devedesetih godina prošlog vijeka. U pitanju su radovi “Od kiča do krvi je samo jedan korak” i “Strah od pitke vode”, a upamćen je i po krajnje uzbudljivom performansu izvedenom na otvaranju petog Cetinjskog bijenala, na izložbi pod nazivom “Orhideja”, u nekadašnjem zatvoru “Bogdanov kraj”, na Cetinju, 2004. godine.
Direktor Galerije Belis Pojatić kazao je da je Jusuf Hadžifejzović rođen 1956. godine u Prijepolju i da je bosanskohercegovački umjetnik sa internacionalnom reputacijom koji posljednjih godina živi i stvara u Sarajevu.
”Poznat je kao performans umjetnik, bavi se instalacijom i “depografijom”, a u proteklih par godina, gotovo opsesivno i ‘celebrativnim analitičkim slikarstvom’. U Sarajevu je završio Srednju školu primijenjenih umjetnosti (1971-1976). Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1976-1980) u klasi profesora Stojana Ćelića. Postdiplomske studije (1980-1982) završio je u Dizeldorfu (Njemačka) na Državnoj akademiji umjetnosti, u klasi profesora Klausa Rinkea. Osnivač je projekta ‘Jugoslovenska dokumenta’ i jedan od osnivača kolekcije ‘Ars Aevi’. Kao voditelj galerije savremene umjetnosti ‘Charlama Depot’ 2009. godine je upriličio Sub-Dokumenta u prostorima Centra Skenderija gdje i danas vodi galeriju i Centar kulturnih aktivnosti Charlama. Izlagao je širom svijeta od Berlina do Južne Koreje”, rekao je Pojatić.
Bonus video:
