Kamerni ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO) uspješno je izveo djela jednog od najvećih crnogorskih kompozitora Borislava Bora Tamindžića, na cjelovečernjem koncertu posvećenom njegovim djelima.
Na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), pod dirigentskom upravom Roberta Homena, Kamerni ansambl CSO je izveo "Impresije sa izložbe Rista Stijovića", Svitu za klarinet i gudački orkestar i Rapsodiju za klavir, trombon, timpane i kamerni orkestar.
Solisti na koncertu su bili: violinistkinja Marija Đuranović, flautistkinja Tamara Knežević, Davor Novak, pijanista i Milica Raičević, sopran ("Impresije sa izložbe Rista Stijovića"), Petar Garić, klarinetista (u Sviti za klarinet i gudački orkestar) i pijanistkinja Vladana Perović, Dejan Ljujić, trombonista, Srđan Palačković, timpani (u Rapsodiji za klavir, trombon, timpane i kamerni orkestar).
Dirigent Robert Homen rekao je nakon koncerta da nije poznavao opus kompozitora Tamindžića, jer je veći dio života proveo u Zagrebu, gdje je odgajan u drugoj muzičkoj kulturi.
„Iako sam dolazio ovdje i radio neka druga djela crnogorskih kompozitora, nisam se susretao sa opusom Tamindžića. Kad sam prihvatio da radim ovaj koncert, ostao sam fasciniran snagom i energijom koju isijava zadržavajući uporište, a to je folklor ovog podneblja, i kako ga fantastično interpolira u kompozitorske tehnike, ponajviše ritmičke i harmonijske, a zadržavajući iskonski elementarni, strukturalni dio, koji je svojstven tako jako ovom podneblju“, naveo je Homen.
Sopran Milica Raičević kazala je da je zadovoljna, jer je izvođenjem ovog djela sa kolegama, izazvala pozitivne reakcije kod publike.
„Publika je naše izvođenje prihvatila na emotivan način, što znači da smo pogodili u srž samom muzikom i izvođenjem djela Tamindžića. Čast koja mi je ukazana izvođenjem djela jednog od najznačajnijih crnogorskih kompozitora dala mi je polet i energiju, da se publici prezentujem na pravi način“, navela je Raičević.
Govoreći o emocijama koje je imala tokom stava „Sestra Batrićeva“, Raičević je kazala da se tokom pripreme za koncert fokusirala na karakter, čitavu priču i njen povod.
„Da biste sve to mogli da iznesete, te emocije morate pronaći u sebi, kako bi publika shvatila i doživjela svaku riječ“, rekla je Raičević.
Klarinetista CSO Petar Garić kazao je da mu je izvođenje ovog djela bilo prilično zahtjevno.
„U suštini svaka nova interpretacija nekog djela nosi posebnu odgovornost, ne postoji neki standard vezan za djelo. Ono što je publika čula na ovom koncertu prvi put, to će im možda biti neka početna pozicija za buduća slušanja“, naveo je Garić.
Ocijenio je da je cijeli koncert bio uspješan.
„Sa vremena na vrijeme izvodim varijante Tamindžićevih kompozicija, ali rjeđe nego što bih htio. Želim da kažem da je veliko zadovoljstvo što se te kompozicije napokon izvlače na površinu, jer to je možda najvažnije naše muzičko i folklorno nasljeđe utkano i u klasičnu muziku. Mislim da će ovo biti praksa u budućnosti“, kazao je Garić.
Trombonista CSO Dejan Ljujić kazao je da je imao priliku ranije da sluša djelo „Rapsodija za klavir, trombon, timpane i kamerni orkestar“ u kojem je imao solističku interpretaciju.
„Utisci su mi sjajni. Aplauz publike je trajao, što me raduje da smo uspjeli da publici prenesemo emociju. Za mene je bila privilegija, jer je ovo prvi put da nastupam sa kolegama kao solista, a naročito jer je Tamindžićevo djelo. Djelo je odlično napisano za trombon. Kad bismo izuzeli klavir i timpane, moglo bi da bude kao da je pisano samo za trombon. Što se tiče opusa trombonističkog i koncerata za trombon, skoro je kao drugi stav koncerta za solo trombon sa orkestrom. To je moj utisak o djelu“, rekao je Ljujić.
Aleksandar Tamindžić, sin pokojnog kompozitora, kazao je da je ovaj koncert rezultat zajedničkog rada njega i Muzičkog centra Crne Gore, navodeći da je zadovoljan, srećan i uzbuđen što je koncert posvećen djelima njegovog oca.
Kazao je da su se opredijelili da na koncertu budu tri kamerne kompozicije.
„Ove tri djela pripadaju srednjoj etapi Borovog radnog života. Prva etapa je bila između šesdesete i sedamdesete godine, druga etapa koja je bila vrlo progresivna i radna je između sedamdesete i osamdesete, to je bio njegov puni zamah. Treća etapa bila je između osamdesete i devedesete godine. Boro ima na popisu toliko mnogo djela da kad bi se pretvorila u sekunde, u sate, u dane, to bi bilo četiri ipo dana neprestane muzike“, rekao je Tamindžić.
Koncert, koji je održan u okviru programa povodom obilježavanja Devet decenija od rođenja i tri decenije od smrti Tamindžića (1932-1992), biće održan i u Zetskom domu na Cetinju u 20 sati, a realizovan je uz podršku Ministarstva kulture i medija.
Bonus video:
