Jubilarno izdanje „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru“ (dvobroj 69 -70) promovisano je sinoć na prigodnoj ceremoniji u toj naučnoj i ustanovi kulture u Kotoru.
Publikacija kojom se po tradiciji, na kraju godine završavaju bogati raznovrsni programi koje priređuje Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, i u ovom jubilarnom izdanju koje prati 70-godišnjicu samog muzeja, donosi veliki broj naučno-istraživačkih radova iz istorije pomorstva, ali i opšte kulturne baštine Kotora i Boke. Na preko 370 stranica, „Godišnjak“ donosi 11 naučnih radova eminentnih autora iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dva prikaza i tri kraća osvrta.
Brojnu publiku koja se okupila u barokjoj palati Grgurina u Kotoru, na promociji „Godišnjaka“ pozdavio je odlazeći direktor Pomorskog muzeja Kotor Andro Radulović, za vrijeme čijeg mandata je ta ustanova inače, napravila brojne iskorake i svstala se u najbolje muzeološke institucije u Crnoj Gori.
„Pomorski muzej Kotor je prepoznat po mnogo čemu: po neprocjenljivoj postavci, prelijepoj palati Grgurina i po brojnim kvalitetnim izložbama i promocijama, međunarodnoj saradnji i kvalitetnim manifestacijama. Međutim, u odnosu na druge sličnje institucije, izdavaja ga 'Godišnjak Pomorskog muzeja' – peridična publikacija koja je u proteklih sedam decenija sa svojim izvornim naučnim radovima bila značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske. Sve ove edicije svojim sadržajem predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovog kraja," kazao je Radulović dodajući da „na žalost mora konstatovati da je sve manje izvornih radova iz istorije pomrstva jer je sve manje istraživača pomorske prošlosti kojih je ostalo vrlo malo.“
Podsjetio je na pregalaštvo brojnih ranijih ljudi od pera i nauke – vrsnih istraživača, koji su u lokalnim i arhivima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Trstu i Veneciji proučavali brojne dokumente i svjedočanstva o značajnim ljudima, brodovima, događajima i tendencijama iz istorije bokeškog pomorstva i to onda objavljivali u „Godišnjaku“ poput Antoma Miloševića, don Iva Stjepčevića, Pava Butorca, don Nika Lukovića, Antona Dabinovića, Milivoja Miloševića, Rista Kovijanića, Ignjatija Zlokovića, Slavka Mijuškovića, Miloša Miloševića, Antuna Tomića, Jovana Martinovića, Petra palavšića i Anite Mažibradić. Oni su, kako je rekao, „provodili dane, mjesece i godine kako bi došli do važnih pisanih podataka o pomoskoj prošlosti ovog kraja."
„Od pokretanja ove edicije 1952. pa sve do 1962. kada je pokrenut 'Zbornik društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije', 'Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor' je bio jedina publikacija sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tadašnje države Jugoslavije,“ istakao je Radulović dodajući da je Godišnjak stekao ugled stručne i raznovrsne publikacije o istoriji ne samoo pomorstva, već i niza sa njim povezanih djelatnosti i kulturnog nasljeđa u Boki. On se zahvalio na saradnji Redakcionom odbou Godišnjaka, ali i svim svojim saradnicinma u Pomorskom muzeju Kotor i poželio uspjeh novoj direktorici te ustanove, Maji Uskoković.
O radovima objavljenim u najnovijem itzdanju „Godišnjaka Pomorskog muzeja“ govorili su bibliotekar muzeja u penziji Slavko Dabinović i viša bibliotekarka Danijela Nikčević. Kao posebno značajan, Dabinović je izdvojio rad „Brodovlje Boke Kotorske iz Hrvatskih pomorskih regesta 18.stoljeća“, autorke dr Zrinke Podhraški Čizmek sa Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Naglasio je da ovaj rad veliki doprinos proučavanju bokeljske pomorske istorije u 18.vijeku jer se Boka Kotorska u Hrvatskim regestima iz tog stoljeća, pominje u čak više od pet hiljada dokumenata.
„Nakon više godina stagnacije u istraživanjima pomorsko-trgovačke istorije Boke Kotorske, ovim radom učinjen je veliki iskorak dokumentiranim i kvalificiranim proučavanjima pomorske ostavštine naših prethodnika koje Pomorski muzej Kotor sa pažnjom čuva i komunicira,“ istakao je Dabinović.
Podsjećajući na genezu i osnovnu misiju „Godišnjaka“ nastalog prije sedam decenija zajedno sa Muzejem u Kotoru, Dabinović je naglasio da je ta publikacija bila mjesto na kojem su objavljivani radovi najeminetnijih naučnih imena i stručnih istraživača sa prostora bivše Jugoslavije.
„Zadatak muzejske periodične publikacije 'Godišnjak' bio je tada kao i sada, da pruži vjerodostojnost viševjekovnom kontinuitetu pomorskih aktivnosti bokeljskih pomorskih trgovaca, ratnika i mecena. Kroz 70 godina prisutnosti ove serijske publikacije teme koje su se proučavale su bile uglavnom iz problematike pomorske istorije, ali je bilo i drugih tema koje su ipak na neki način vezane sa naslijeđenom kulturnom i pomorskom prošlosti Boke Kotorske,“ istakao je Dabinović.
Njegova koleginica Danijela Nikčević kazala je da će Pomorski muzej Kotor nastaviti svoju izdavačku djelatnost.
„Tako i ovim dvobrojem 69-70 'Godišnjaka', naš muzej uspješno nastavljamo tradiciju prethodnih brojeva, ispunjavajući svoj zadatak da doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore", zaključila je Nikčević.
Bonus video:
